Zagađenje zraka jedan je od najvećih problema u Bosni i Hercegovini. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, BiH je među prve tri zemlje u svijetu s najvećom stopom smrtnosti od zagađenja zraka.

Procjenjuje se da 558 ljudi na 100.000 umre svake godine u BiH od izravnih posljedica zagađenja zraka, dok se Sarajevo često rangira kao jedan od najzagađenijih gradova na svijetu. Borba protiv zagađenje je od ključne važnosti i zahtijeva hitnu akciju.

Prepoznavši urgentnost problema, Vlada Županije Sarajevo i Europska unija pokrenule su kampanju “Novi dan, bolji zrak” u periodu od studenog 2021. do siječnja 2022. kako bi se promovirale zajedničke aktivnosti i projekti koji se provode na poboljšanju kvalitete zraka u Sarajevu.

 Kampanja jea za cilj imala podizanje svijesti o ulozi koju građani mogu imati u osiguravanju čistijeg zraka.

Europska unija, zajedno s međunarodnim partnerima i Vladom podržava je nekoliko projekata za smanjenje zagađenja u Sarajevu, što uključuje projekte toplinske izolacije, zamijenu peći kako bi se koristili ekološki prihvatljiviji izvori energije te modernizaciju i obnovu prometa u Sarajevu.

Sattler i Tuka

Otklanjanje zagađenja jedan je od stubova Zelenog dogovora koji postavlja viziju za 2050. – viziju svijeta u kojemu se zagađenje smanjuje na razine koje više nisu štetne za ljudsko zdravlje. Ovo je također i vodeća vizija za Zelenu agendu za Zapadni Balkan.

Sve su podržali bh. velikani poput sportaša Amela Tuke, koji je na promotivnom videu u kojemu je trčao s izaslanikom Europske unije u BiH Johannom Satllerom, poručio da želi da trči i diše.

Sattler je ispričao kako je njegov rodni grad u vremenu u kojemu je bio dijete, također bio veoma zagađen, ted a je stanje danas mnogo bolje. To je moguće zahvaljujući naporu ljudi.

Na Samitu EU-Zapadni Balkan, koji je održan 6. listopada 2021. u Sloveniji, dogovoren je Akcioni plan za Zeleni plan za Zapadni Balkan, s konkretnim mjerama za provedbu Zelene agende, uključujući uklanjanje zagađenja u Bosni i Hercegovini.

Osim toga, EU je namijenila devet milijardi eura bespovratnih sredstava za Ekonomski i investicijski plan za Zapadni Balkan koji ima za cilj potaknuti dugoročni ekonomski oporavak regije, podržati zelenu i digitalnu tranziciju, potaknuti regionalnu integraciju i uzajamno priblližavanje s Evropskom unijom.

Lideri država regije koje rade na priključenju Europskoj uniji prihvatili su Zelenu agendu. Akcioni plan za zajedničko tržište u regiji i agenda pokaknut će rast gospodarstva i, istovremeno, riješiti neke od izazova u oblastima životne sredine i zdravstva, te omogućiti ogroman potencijal za razvoj i otvaranje radnih mjesta.

Garantni fond za Zapadni Balkan omogućio je 20 milijardi eura investicija, uz planirane grantove od devet milijardi. Inicijativa je dio ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan, koji se sprovodi kroz IPA fondove. Zelena agenda za Zapadni Balkan ustvari je nacrt za klimatsku akciju, cirkularnu ekonomiju, biodiverzitet, održivi sustav za snabdevanje hranom i ruralna područja i borbu protiv zagađenja.

U pomenutom razvojnom planu određeni su projekti na polju održivog transporta, čiste energije, životne sredine i klime, digitalizacije, ljudskog kapitala i privatnog sektora. Neke od ključnih oblasti su obnovljivi izvori energije, odbacivanje uglja, masovna energetska obnova zgrada i upravljanje otpadom i otpadnim vodama.

Potpisivanjem deklaracije o Zelenoj agendi, zemlje regiona obvezale su se na niz akcija, uključujući uvođenje takse na emisije ugljen-dioksida i tržišnih modela za podsticanje obnovljivih izvora energije, kao i postupno ukidanje subvencija za ugalj. Strane su se, također, dogovorile da zakone usklade s klimatskim zakonom EU, kada ga unija usvoji.

Albanija, BiH, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija, zajedno s EU rade na ostvarenju cilja da do 2050. Europa bude klimatski-neutralan kontinent. Smjernice za sprovođenje Zelene agende, donose prijedlog aktivnosti i mjera koje bi EU i zemlje Zapadnog Balkana trebalo da zajednički usvoje.

Tajništvo Energetske zajednice je, inače, intenzivno sudjelovalo u izradi deklaracije i pozdravilo njeno usvajanje. U deklaraciji je navedeno kako su se zemlje regiona dogovorile da Regionalni savet za suradnju koordinira pripremu akcionog plana za sprovođenje deklaracije. Europska komisija izašla je s dokumentima koji će predstavljati pravni okvir za sljedećih 30 godina. Dakle, počevši sa Zakonom o klimi koji je obaveza i koji će sve zemlje morati donijeti. Tu su i direktive i regulative vezane za obnovljive izvore energije i za modernizaciju sustava trgovanja emisijama. Dakle, kompliciran i kompleksan paket, koji između ostalog ima i dio koji se odnosi na takozvano usklađivanje oporezivanja CO2 na granici s Europskom unijom i koji se odnosi na zemlje koje u Europsku uniju izvoze energetski intenzivne proizvode, a koji imaju veliki sadržaj CO2.

- U slučaju Bosne i Hercegovine, ovo se odnosi na izvoz električne energije iz termoelektrana na ugalj. Naš izvoz je potpuno baziran na termoelektranama koje spaljuju lignite sa velikim sadržajem CO2 i to je ta priča. Mi ćemo se morati prilagoditi i pridružiti sustavu oporezivanja emisija CO2. Ovo je jako važan dokument za budućnost svih zemalja energetske zajednice, zemalja zapadnog Balkana i Bosne i Hercegovine. U Bosni i Hercegovini reperkusije će imati, pored proizvodnje električne energije koja je namijenjena za izvoz i sav onaj izvoz koji je vezan za proizvodnju željeza, čelika, cementa, aluminijuma, a nakon toga i drugih proizvoda. Europska komisija nameće stroge zahtjeve svojim kompanijama u poštivanju klimatskih ograničenja i prirodno je da neće dozvoliti pristup tržištu stranim izvoznim firmama, koje su bez kompatibilnih mehanizama u svojim državama. Dakle, vjerojatno ne postoji važnija odluka Europske komisije. Znam da se ovo pomno prati u elektroprivredama, sigurno se pomno prati i u EFT-u koji je vlasnik termoelektrane Stanari. Institucije nisu puno vodile računa o tome da obavijeste građane ni o Sofijskoj deklaraciji, a gdje smo napravili korak prema ovome i prihvatili da ćemo implementirati odredbe, kaže professor Mirza Kušljugić.

Ugovorne strane Energetske zajednice obvezale su se da će sprovesti mjere u oblastima klime, energije i mobilnosti, cirkularne ekonomije, sprečavanja zagađenja, održive poljoprivrede i proizvodnje hrane, kao i biodiverziteta.

Dekarbonizacija

Neke od mjera su i usklađivanje s klimatskim zakonom EU, definiranje energetskih i klimatskih ciljeva do 2030. u skladu s pravnim okvirom Energetske zajednice, nastavak usklađivanja sa sustavom za trgovanje emisijama, analiza i revidiranje propisa koji podržavaju progresivnu dekarbonizaciju energetskog sektora, suradnja u pripremi procjene socio-ekonomskog uticaja dekarbonizacije na svaku zemlju, davanje prioriteta energetskoj efikasnosti, povećanje udjela obnovljivih izvora energije i obezbjeđivanje neophodnih uslova za investiranje, smanjenje i ukidanje subvencija za ugalj i aktivno sudjelovanje u inicijativi “Regioni uglja u tranziciji za Zapadni Balkan”.

Europski zeleni plan je strategija za postizanje održive ekonomije Europske unije pretvaranjem klimatskih i okolišnih izazova u prilike u svim područjima politika i osiguravanjem pravedne i uključive tranzicije. Shodno planu, Europa bi trebala postati prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. godine.  Da bi se ostvario ovaj ambiciozni cilj, potrebno je preispitati politike za opskrbu čistom energijom u gospodarstvu, te unaprijediti značaj zaštite i obnove prirodnih ekosustava, održivoj upotrebi resursa i boljem zdravlju građana. Europski zeleni plan obuhvata privredne sektore, a naročito transport, energetiku, poljoprivredu, održavanje i izgradnju zgrada te industrije kao što su proizvodnja čelika, cementa, tekstila i hemikalija.

Međunarodnim sporazumima na koje se obavezala, Bosna i Hercegovina je spremna za dekarbonizaciju  do 2050. Dotad bi trebalo povećati udio energije iz obnovljivih izvora na preko 40 odsto. Zemlja planira da do januara 2026. uvede sustav određivanja cijena i trgovine CO2, što bi moglo skupo koštati industriju uglja, kažu stručnjaci. U Regulatornoj komisiji za energiju Federacije BiH (FERK), svjesni su da BiH ima ogroman potencijal za proizvidnju električne energije iz obnovljivih izvora, ali i da isto tako u tom postupku ima tehničkih problema.

- Već se sada gleda da ti eventualni penali, koje bi plaćali energetskoj zajednici za prekomjernu emisiju štetnih gasova nakon 2030, ne budu plaćani izvan BiH. Prikupljali bi novac u određene fondove u BiH i iz tih sredstava ulagali u obnovljive izvore, kojima bi se postepeno zamjenio kapacitet termoelektrana, izjavila je nedavno Sanela Pokrajčić, direktorica FERK-a, komentirajući najavljene penale iz Energetske zajednice ukoliko se nastavi s korištenjem fosilnih goriva u ovoj mjeri.

Najveće prepreke su komplikovana raspodjela nadležnosti države u oblasti energetike, kažu stručnjaci, te moćni interesi industrije uglja.

Europska unija je 2020. godine predstavila Strategiju o biodiverzitetu do 2030. godine koja navodi ciljeve EU za poboljšanje biodiverziteta i obnavljanje ekosustava čime Europska unija nastoji pružiti primjer za globalne pregovore o zaustavljanju gubitka biološke raznolikosti i zaštiti ekosustava.

Zeleni plan Europske unije za Zapadni Balkan, podržali su predstavnici zemalja regiona. Utemeljen je u Ekonomskom i Investicijskom planu Europske unije za Zapadni Balkan koji nastoji potaknuti dugoročni ekonomski oporavak regiona i harmonizaciju s EU praksama.

Stategija obuhvata dekarbonizaciju, kružnu ekonomiju, smanjenje zagađenja vode, zraka i tla, održivu proizvodnju hrane i ruralnih područja te zaštitu i oporavak biodiveziteta. Europski zeleni plan je odgovor na klimatske promjene i negativan uticaj na životnu sredinu, kao i na društvene izazove koje nose sa sobom. Razlozi koji podstiču na stvaranje plana zasnivaju se na ekološkim pitanjima kao što su klimatske promjene, promjene u biodiverzitetu, oštećenje ozonskog omotača, zagađenje vode, zagađenje urbanih sredina, proizvodnja i slaba efikasnost prilikom upravljanja otpadom i slično.

Zelena agenda za Zapadni Balkan je nova strategija za rast regije, kojom se prelazi sa tradicionalnog modela na održivu ekonomiju, u skladu s Europskim zelenim planom.

Dnevni list