Kineski predsjednik Xi Jinping sljedeći tjedan stiže u Europu, prvi put nakon pet godina, u atmosferi napetosti zbog optužbi za špijunažu, kineske podrške Rusiji u ratu u Ukrajini i najave mogućeg uvođenja carine na električne automobile iz Kine. Posjetit će Francusku, Mađarsku i Srbiju, tri europske zemlje vjerojatno najviše sklone Kini, rekla je za Foreign Policy Yun Sun iz američkog Stimson centra. Kina želi zadržati bliskost s Europom, Xi želi "upravljati štetom" nastalom zbog kineskog stajališta o ratu u Ukrajini, ocjenjuje Yun Sun, piše Jutarnji list.

Pitanje Tajvana
Xi Jinping prvo dolazi u Pariz, u ponedjeljak će se sastati s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen. Lani je Macron tijekom posjeta Pekingu izazvao kontroverzu izjavom da se Francuska neće nužno uvijek slagati sa SAD-om u vanjskoj politici, aludirajući na Tajvan, podsjeća AP. Kineski predsjednik poveo je tada Macrona na rijetko osobno putovanje u Guangzhou, piše Guardian. Macron će mu uzvratiti organiziranjem posjeta Hautes-Pyrénéesu, planinskoj regiji Francuske. Xi će potom posjetiti Mađarsku i Srbiju.

Posjet dolazi u trenutku kada Kina pokušava izbjeći trgovinski rat s EU, piše britanski The Guardian. Kina je veliki europski trgovinski partner, a prošlog mjeseca u Kinu je putovao njemački kancelar Olaf Scholz. Prije toga Scholz i Macron pozvali su na ‘ponovno uravnoteženje‘ trgovinskih odnosa EU i Kine. U rujnu je Ursula von der Leyen upozorila da je svjetsko tržište preplavljeno prejeftinim električnim automobilima čije su cijene umjetno niske zahvaljujući "golemim državnim subvencijama". EU je pokrenula istragu o kineskim subvencijama proizvođačima vjetroturbina, solarnih ploča, e-automobila i vlakova. Kinezi prodaju vjetroturbine 50 posto jeftinije od cijena u Europi. U četvrtak je europski povjerenik za trgovinu nagovijestio da bi carine na kineska električna vozila mogle biti uvedene do lipnja. Prošle je godine uvoz električnih vozila iz Kine u EU dosegnuo 11,5 milijardi dolara, prema Rhodium Groupu. S druge strane, Europa stalno inzistira na tome da Xi izvrši pritisak na ruskog predsjednika Vladimira Putina da prekine rat u Ukrajini.

Shen Dingli, stručnjak za međunarodne odnose iz Šangaja, kaže da je za Kinu pitanje Tajvana važnije od Ukrajine. Macron je lani u travnju, nakon što je posjetio Peking s poslovnom delegacijom koja je brojila 50 ljudi te se vratio s 18 sporazuma o suradnji francuskih i kineskih tvrtki, dignuo mnogo prašine kad je novinarima rekao da Europa ne bi trebala slijediti Ameriku po pitanju Tajvana. Predsjednik Joe Biden više je puta rekao da će SAD vojno braniti Tajvan ako Kina pokuša osvojiti otok.

Huaweijeva baza
U veljači su Kina i Mađarska potpisale sporazum o sigurnosnoj suradnji koji je zabrinuo druge članice EU. Mađarska je Huaweijeva najveća baza izvan Kine, a uskoro će imati prvu europsku tvornicu kineskih električnih automobila BYD. Xi u Beograd dolazi u povodu 25. godišnjice američkog bombardiranja kineskog veleposlanstva, pri čemu su ubijena tri kineska novinara. Taj posjet ima posebnu simboličku težinu, piše Guardian, i objašnjava kineski neprijateljski stav prema NATO-u kao dio razloga zašto je Peking nastavio podržavati Putina.

Mađarska i Srbija su 2014. sklopile sporazum s Kinom o modernizaciji željeznice između Budimpešte i Beograda, što je dio kineskog plana "Pojas i put" za povezivanje s grčkom lukom Pirej pod kineskom kontrolom. Ta je luka ulazna točka kineskoj robi u središnju i istočnu Europu, podsjeća AP. Kina trenutačno u mađarskom Debrecinu gradi tvornicu baterija za električna vozila, vrijednu 7,3 milijarde eura, što je dosad najveća inozemna investicija u Mađarskoj.