Piše: Dragan Bradvica
dragan@dnevni-list.ba

Ne treba biti dobar poznavatelj prilika u Bosni i Hercegovini da se zaključi da je naš obrazovni sustav loš, dobrim dijelom zastario, u koliziji s potrebama tržišta rada… Nažalost, tu bi se moglo prišiti čitav niz sličnih 'epiteta'.
Razloga za to je niz – politička šapa nad obrazovanjem, kompliciranost države, korupcija, nestručni kadrovi… Najdeblji kraj ponovno će izvući naši najmlađi koji se teško nose s konkurencijom iz inozemstva.
Ukoliko znamo da svijet korača četvrtom industrijskom revolucijom, a mi nismo izašli iz druge i kako su procjene da će čak 60 posto današnjih osnovnoškolaca raditi poslove koji još ne postoje pitanje je kakvu perspektivu imaju mladi iz BiH. Ovakvim obrazovanjem, ali i svim drugim porama života u ovoj farsi krademo ih priliku za bolju budućnost.

Statistički podaci

Javni izdaci za formalno obrazovanje u BiH, u 2020. godini iznosili su 1 milijardu 476 milijuna maraka ili 4,3 posto bruto domaćeg proizvoda. Javni, privatni izdaci i sredstva iz inozemstva za obrazovne ustanove u 2020. iznosili su 1 milijardu 574 milijuna maraka ili 4,6 posto bruto domaćeg proizvoda. Od ukupnog iznosa izdataka za obrazovne ustanove, javni izdaci bili su 91,4 posto, privatni izdaci 8,2 posto, a 0,4 posto bila su sredstva iz inozemstva.
U strukturi ukupnih izdataka za obrazovne ustanove, izdaci za predškolsko obrazovanje sudjelovali su sa pet posto, osnovno obrazovanje 49,6 posto, srednje obrazovanje 23,6 posto i visoko obrazovanje 21,6 posto, posljednji su podaci Agencije za statistiku BiH. Ulaganja u obrazovanje na razinu EU su oko pet posto BDP-a.

Zanemarivanje problema