Za Schmidta presuda 'Ljubić' provedena, za stranke HNS-a tek se treba implementirati

Piše: Dragan Bradvica
Još uvijek se ne stišava prašina nakon posljednjih korištenja bonskih ovlasti od strane visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta u noći nakon zatvaranja birališta u našoj zemlji.
Većina stranka iz 'političkog Sarajeva' jasno daje do znanja kako su nezadovoljni rješenjima koje je nametnuo, među političkim predstavnicima u BiH vlada podijeljeno mišljenje dok političke stranke iz Republike Srpske i dalje ponavljaju kako je on izabran nelegalno i kako su sve njegove odluke ništavne.
Bilo kako bilo, te odluke su tu i od sada će se one provoditi. Međutim, u javnosti se malo priča o onome što Schmidt nakon nametanja odluka jasno kazao u svim svojim medijskim navodima – presuda 'Ljubić' je provedena i nije više tema razgovora.
Stranke okupljanje oko Hrvatskog narodnog sabora pak tvrde kako pregovori oko izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH i Ustava BiH tek moraju uslijediti vezano za implementaciju presude 'Ljubić' i da će upravo to biti i uvjet za formiranje novih vlasti u Federaciji i državi.
Izmjene Izbornog zakona BiH
Naime, upravo je presuda 'Ljubić' bila najveći kamen spoticanja u odnosima političkih predstavnika Bošnjaka i Hrvata u našoj zemlji. Naravno, još i prije toga presude Europskog suda za ljudska prava iz Strasbourgaje još uvijek nisu provedene.
S obzirom kako vlasti još uvijek nisu formirane uvelike se u javnosti najavljuje kako HDZ BiH i SNSD imaju čvrsto savezništvo, a da će od dva bloka iz 'političkog Sarajeva' birati one koji pristanu na njihove uvjete.
Međutim, postavlja se pitanje hoće li tim strankama sada argument biti kako nemaju što više pregovarati oko presude 'Ljubić' jer ju je svojim nametanjima Schmidt već proveo i to sam kazao.
S druge pak strane, Schmidt i međunarodna zajednica nije nametnula rješenja vezano za izbor članova Predsjedništva BiH pa se opet dogodilo da se za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda izabere osoba za koju su ogromnom većinom glasali Bošnjaci.
To je još jednom izazvalo frustraciju kod Hrvata ali čini se, barem prema posljednjim stavovima, kako se neće ići na nametanja bilo kakvih rješenja za izbor članova Predsjedništva BiH.
Nadalje, političke stranke iz BiH su se prigodom posljednjeg sastanka s predsjednikom Europskog vijeća Charles Michela obvezale kako će šest mjeseci nakon formiranja vlasti okončati priču oko izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH i određenih izmjena Ustava BiH.

Mnogi smatraju da će se sada, nakon intervencija Schmidta, od strane Europske unije inzistirati da se napokon implementiraju sve presude suda iz Strasbourga, a što će pak ponovno dovesti do toga da svatko u BiH to tumači na svoj način i traži da izvuče najviše za sebe.
Zbog toga je veliko je pitanje hoće li do implementacija presuda suda iz Strasbourga doći i tijekom cijelog ovog mandata, a kamoli u šest mjeseci.
Što slijedi dalje?
Stvari će biti mnogo jasnije nakon što se vidi tko će biti nove vlasti. Određene 'igre se već igraju', indikativna su ponašanja određenih stranaka iz 'političkog Sarajeva'. Ukoliko bi te stranke bile dio nove vladajuće koalicije stvari bi u bližoj budućnosti mogle biti vrlo zanimljive.
Bit će jako zanimljivo i na koji način će se ponašati i Milorad Dodik i njegov SNSD koji do sada nisu priznavali Schmidta kao visokog predstavnika i nisu željeli niti sastanak s njima, a kamoli da pregovarali oko određenih korekcija Ustava BiH. Ostaje za vidjeti koja će taktika biti i HDZ-a BiH nakon posljednjih Schmidtovih odluka.
Ono što je u svemu tome najžalosnije, u velikoj krizi koja trese cijeli svijet BiH će se i dalje baviti ovim temama, a životne teme će ponovno biti u trećem ili četvrtom planu.