Ekonomski učinak ekonomija svih šest zemalja Zapadnog Balkana je i dalje pod utjecajem rata u Ukrajini i posljedičnog naglog povećanja cijena energije i usporavanja globalnog rasta, konstatirano je u najnovijem Redovitom ekonomskom izvješću Svjetske banke za Zapadni Balkan. Kako se ocjenjuje, te krize predstavljaju značajne otegotne okolnosti za regiju, unatoč rastu na početku godine, koji je bolji od očekivanog.

Pritisak fiskalne potrošnje anulira rast prihoda

Ekonomski rast, predvođen potrošnjom i ulaganjima, u prvoj polovini 2022. se pokazao jakim, nadilazeći očekivanja, stoji u izvješću Svjetske banke u kojem je iznesen i podatak da je zaposlenost u nekoliko zemalja do sredine tekuće, 2022. godine, dostigla povijesno visoke razine, pa stopa zaposlenosti u regiji sada iznosi u prosjeku 46%, što predstavlja povećanje od 3 postotna poena od sredine 2021.

Svi sektori su pridonijeli oporavku na tržišta rada, pri čemu su usluge, uključujući turizam, imale vodeću ulogu. No, zamah rasta se sada počinje usporavati u svjetlu rastućih izazova: više cijene energije i hrane dovode inflaciju do razina koje nisu zabilježene dugi niz godina, čime se smanjuje kupovnu moć i povjerenje poslovne zajednice. Tržište rada se počinje usporavati, uz usporavanje zapošljavanja u uvjetima visoke inflacije i sve veće neizvjesnosti, dodaje se u dokumentu.

“Vlade zemalja Zapadnog Balkana provode nužne mjere kao odgovor na rastuću inflaciju i energetsku krizu, ali njihova cijena je velika: javlja se značajno povećanje javnih rashoda“, kaže Xiaoqing Yu, direktorica za zemlje Zapadnog Balkana pri Svjetskoj banci, te, nadalje ističe kako je od ključnog značaja da te mjere ublaže utjecaj krize na najranjivija kućanstva i firme, a Svjetska banka je spremna zemljama regije dati podršku u tim nastojanjima.

Pritisak fiskalne potrošnje nakon šokova rasta cijena hrane i energije anulira rast prihoda, koji je rezultat veće inflacije i zastoja u fiskalnoj konsolidaciji. Očekuje se da će se u 2022. javni i javno zajamčeni dug smanjiti, ali će i dalje ostati veći no u periodu prije Covida, dok će se uvjeti financiranja pooštriti kako globalna monetarna politika bude pokušavala obuzdati inflatorni šok, dodaje se u izvješću.

Reformske mjere

“Iako je rast u prvoj polovini 2022. godine nadišao očekivanja za BiH, jasno da šokovi prisutni na tržištu mogu utjecati na izglede za zemlju u srednjoročnom periodu“, kaže Christopher Sheldon, šef ureda Svjetske banke u BiH i u Crnoj Gori. 

Na izglede u regiji utječe kombinacija šokova. Čvrste veze BiH s regijom i stroži globalni uvjeti financiranja, kao i očekivano usporavanje i domaće i vanjske potražnje, također će imati utjecaja na izglede za BiH, ukazano je u izvješću. Osim pooštravanja uvjeta financiranja, izvješće ističe i da su prisutni rizici od rasplamsavanja Covid-19 u zimskom razdoblju, kao i daljnji pritisak na globalne lance opskrbe.

Prema izvješću, potrebne reforme bi trebale uključiti mjere za povećanje razine konkurencije na tržištu, uklanjanje barijera za pokretanje poslovne djelatnosti, veće zadržavanje profita stranih ulagača u zemlji i reinvestiranje, unaprjeđenje kvalitete obrazovanja i podizanje standarda upravljanja, uključujući digitalizaciju. Aktualna kriza, također, ukazuje na značaj ubrzanja zelene tranzicije u regiji i napuštanje ugljikovodika u pravcu proizvodnje čistije električne energije, kao i zelenijih modela proizvodnje i potrošnje, zaključuje se u izvješću Svjetske banke.