Za ubojstvo goluba u Hrvatskoj dvije godine zatvora, kod nas par stotina maraka

Zločini protiv prirode četvrta su najunosnija grana organiziranog kriminala u svijetu, odmah nakon trgovine ljudima, drogom i oružjem.
Svjetska organizacija za zaštitu prirode u izvješću o najčešćim zločinima protiv prirode u Bosni i Hercegovini, izvjestila je da se najveći broj zabilježenih slučajeva krivolova, trovanja i nezakonite trgovine odnosi na ptice.
Zakazalo tužiteljstvo
Procjenjuje se da se godišnje u našoj zemlji ubije do 47 tisuća ptica, pri čemu se često love radi nezakonite trgovine.
- Problem je širok, leži u zakonodavstvu i izvršiteljima koji bi se trebali baviti problemom. Imamo i nedopustiv izostanak rendžerskih službi u zaštićenim područjima. Dok god se te ptice mogu prodati na tržištu u restoranima, i dok god postoji mogućnost da se ostvari zarada, taj krivolov će postojati. Nije samo problem s pticama, već sa svim životinjama u prirodi. Bio sam skoro u Hrvatskoj, tamo je zakonski sve kvalitetno uređeno. Nedavno je čovjek na zaštićenom području na rijeci Vrljici ubio goluba-grivnaša i dobio dvije godine zatvora. Nije imao mogućnost platiti novčanu kaznu. To je bilo u Imotskom, u mjestu Vrljika. Dok se takve stvari ne budu uvodile u zakonodavstvo i izvršavale kazne, ne vjerujem da će se kod nas desiti ikakvo poboljšanje, podsjeća magistar biologije Pavle Spasojević.
Važeći zakoni su uglavnom dobri smatra, međutim ni u ovom, kao i u brojnim drugim slučajevima, u praksi se ne poštuju. Pravosuđe ipak nije jedini krivac za trenutno stanje.
- Inspekcija koja treba da radi nadzor nad lovačkim društvima, organizacijama koje čuvaju prirodu, prvo oni, a onda i sudstvo. Ako i zateknu nekoga u krivolovu, pa sprovedu istragu, to na sudu pada ili se kažnjava s par stotina maraka, upozorava Spasojević.
Iz Inspektorata s druge strane poruka kako na terenu ne postoji dovoljan broj inspektora koji bi mogli pokriti kompletnu oblast, što realno i jeste otežavajuća okolnost.
- Moja uloga kao glavnog inspektora za šumarstvo nije zasnovana samo na zaštiti ptica, nego širokom spektru zaštite prirode, šuma jednim djelom, i zaštite ugroženih i zaštićenih vrsta, kako biljnog tako i životinjskog svijeta. Cijelu Federaciju BiH pokrivamo samo sa dva inspektora i nismo u mogućnosti ispunjavati želje samo jedne udruge. Možda mogu razumjeti njihovu želju i fokus samo na zaštiti ptica, nažalost sa ljudskim kapacitetima kojima raspolaže inspektorat to nije moguće, naveo je glavni federalni inspektor za šumarstvo Muhamed Hodžić.
Kasne i inspekcije
U društvu Naše ptice smatraju da brojka od 47 tisuća ubijenih ptica u BiH nije realna, te da je broj ubojstava još i veći.
- To su grube procjene. Vi sada da se obratite županijskim ili federalnim inspekcijama, teško da ćete dobiti podatke koliko su imali slučajeva krivolova i koliko je ljudi zatečeno s pticama koje se krijumčare. Ono što imamo su dojave ljudi s terena, pa upravo pripremamo jednu prijavu prema Federalnoj inpekciji. U zakonu su navedene kazne koje nisu blage. To je do 50 tisuća maraka, ali mi ne znamo da li je itko ikada platio ijednu u BiH. Krivi su prije svega sudstvo koje je nezainteresirano za takve slučajeve, kao i inspekcije. Oni na teren izađu kasnije kada je sve gotovo. To je ustvari sprega inspekcija, policije, lovačkih društava, jer krivolov potiče ustvari iz lovačkih društava, rekao nam je predsjednik Udruge Dražen Kotrošan.
Najveća odgovornost za zločine protiv prirode je na tužiteljstvima i sudovima, smatra delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Aner Žuljević.
- Mislim da živimo kroničnu neefikasnost pravosuđa. Pravosudna reforma u koju je međunarodna zajednica skrcala desetine miliona maraka u ovoj zemlji je propala. Danas živimo posljedice u svakom segmentu života kada je u pitanju nerad tužiteljstava i pravosudnih organa. Pravosuđe je napravilo kastu ljudi koji nekažnjeno mogu da rade što god im padne na pamet. Konkretno situacija koju imamo kada je u pitanju izvješće Svjetske organizacije za zaštitu prirode gdje je od 2011. do 2017. prijavljen najveći broj kaznenih djela po kojima se ništa ne dešava, ustvari pokazuje da pravosuđe ohrabruje ponavljanje takvih djela i praktično sa svoje strane ne djeluje nikako za novac koji uzima od građana i poreznih obveznika, a to nije mali novac. Nažalost, svaki put konstatiramo da postoje posljedice, da znamo tko je to napravio, a na koncu taj netko ne završi iza rešetaka, naveo je Žuljević.
H. Ž.