Nakon što je Šmit obustavio isplatu budžetskih sredstava za finansiranje SNSD-a i Ujedinjene Srpske, otvorilo se pitanje da li je to uopšte moguće sprovesti i šta kaže zakon. Otvorio se i novi front izborne kandidature.

Odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, Kristijana Šmita, kojom je zaustavio isplatu sredstava iz budžeta na svim nivoima u Bosni i Hercegovini za SNSD i Ujedinjenu Srpsku, dobija podršku u međunarodnim krugovima. Iz Delegacije EU u Bosni i Hercegovini podsjećaju da nedavni zakoni i inicijative u Republici Srpskoj „urušavaju kako ustavni poredak Bosne i Hercegovine, tako i rad institucija na državnom nivou“, zbog čega izražavaju zabrinutost i naglašavaju blisku saradnju sa svojim partnerima.

Njemačka podrška
Iz njemačke ambasade u BiH bili su konkretniji. „Njemačka savezna vlada podržava odluku visokog predstavnika. Ona je usmjerena ciljano protiv onih koji su politički odgovorni za kršenje Dejtonskog sporazuma i podrivanje ustavnog poretka i funkcionalnog integriteta Bosne i Hercegovine“, navode iz Ambasade SR Njemačke u BiH, podsjećajući na sankcije koje su Miloradu Dodiku, Radovanu Viškoviću i Nenadu Stevandiću uvedene početkom travnja.

„Njemačka je 3. travnja nametnula zabranu ulaska za tri glavna odgovorna lica iz Republike Srpske. Nedavni zakoni Republike Srpske, koji su usmjereni protiv rada pravosudnih organa Bosne i Hercegovine, neprihvatljivi su. Njemačka se solidariše sa svima u zemlji, bez obzira u kojem entitetu bili, a koji podržavaju ustav i državne institucije i konstruktivno rade na putu Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji", navode iz ove ambasade.

Dva miliona budžetskih maraka za SNSD sitnica
Ipak, obrazloženje Šmitove odluke i njeni detalji koji se odnose na funkcionisanje banaka, stavilo je sumnju na mogućnost sprovođenja takve odluke u praksi. Naime, Šmit je odlukom dao nalog svim bankama u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, kao i njihovim poslovnicama koje se nalaze u nadležnosti Agencije za bankarstvo RS, odnosno Agencije za bankarstvo FBiH, da izvrše prenos svih uplaćenih sredstava pomenutim strankama na poseban račun Centralne banke BiH. Nakon toga, dužne su o tome obavijestiti Kancelariju visokog predstavnika (OHR) kao i supervizora za Brčko.

„Svaki vid nepostupanja u skladu sa ovom Odlukom od strane direktora banke ili bilo kojeg pojedinca koji postupa u ime te banke ili bilo kojeg zaposlenika u banci može dovesti do sankcija, kako protiv banke, tako i protiv pojedinca koji se smatra odgovornim za takvo nepostupanje u relevantnoj banci", navodi se u odluci.

I tu nastaje problem. Ekonomisti posebno upozoravaju na dio koji se odnosi na potencijalne sankcije bankama ukoliko ne budu sprovodile odluku Šmita, s obzirom na neprikosnovenost privatne imovine.

„To bih i ja voljela da vidim, kako će to funkcionisati u praksi", ističe ekonomistkinja Svetlana Cenić i pojašnjava: „Znači, on ograničava samo sredstva iz budžeta. Ako su sredstva već raspoređena u bankama za te dvije stranke, kako će on znati da je to isplaćeno? Da apsurd bude veći, ne ograničava sredstva donatora i svih ostalih." Svetlana Cenić ujedno naglašava da su dva miliona konvertibilnih maraka, koliko SNSD dobija iz budžeta, za tu partiju sitnica.

U jeku najveće političke krize u BiH, još jednom su iskorištena bonska ovlaštenja, ovoga puta u kontroli nad finansijskim sektorom, odnosno onog segmenta koji je u tom smislu do sada koristio američki OFAC (Office of Foreign Assets Control – Ured za kontrolu strane imovine). Cenić zbog toga postavlja pitanje, kako neko namjerava kazniti privatne banke čija je imovina neprikosnovena.

„Agencije za bankarstvo kontrolišu rad komercijalnih banaka, a ne direktno visoki predstavnik. Evo neka kaže kako. Ne u smislu: 'Ja sam vrhovno božanstvo pa ima da poštujete to.' Jer, ako bude tužbi  zbog ove odluke, to će pasti, ako ne na našim sudovima, onda u Strazburu sigurno“, kategorična je Cenić.

Dodik: stvorili ste samo veći otpor
Nadležnost nad bankarskim sektorom u BiH je odvojena u dva entiteta. Banke bi trebalo da traže instrukcije na koji način će se ova odluka sprovoditi ili eventualno dodatno tumačenje njene primjene. Tražili smo odgovore u obje entitetske agencije za bankarstvo, ali kao i u sličnim pokušajima poput onog u vezi sa gašenjem računa fizičkim licima od strane OFAC-a, odgovor nismo dobili. 

S druge strane otvorio se još jedan politički front koji bi sada mogao da ima i reperkusije na izborni proces u BiH. Iako nije bio direktan, to se moglo zaključiti iz izjave predsjednika SNSD-a Milorada Dodika koji očekuje i neku vrstu zabrane kandidature na narednim izborima. „Šmitove odluke ne važe u Republici Srpskoj. SNSD ima najveći izborni rezultat i dobija najviše od te kvote koja je određena budžetom", kaže Dodik koji očekuje da će u ovom kontekstu biti suočen sa novim sankcijama.

„A pošto mi sada kao nećemo da poštujemo tu odluku ovdje, sigurno će onda CIK (Centralna izborna komisija) zabraniti rad SNSD-u i nećemo moći onda na izbore. I oni misle da su na taj način riješili. Niste riješili. Na taj način ste stvorili samo još veći otpor“, poručuje Dodik.

Podrška iz američke i europske pozadine 
A otpor bi mogao da se manifestuje u aktiviranju Izbornog zakona RS koji je usvojen još prošle godine, iako je OHR, ali i zemlje članice Savjeta za implementaciju upozoravali da se od toga odustane. To bi mogla da bude izlazna karta za SNSD ukoliko zaista bude donesena odluka o zabrani kandidovanja na izborima naredne godine. To bi vjerovatno zacementiralo političku krizu u BiH, s obzirom da bi se paralelno vodila dva izborna procesa.

Ipak, članica Glavnog odbora SDS-a Aleksandra Pandurević, podsjeća da je priča o zabrani kandidovanja farsa, jer je SDS utro put zabrani takve prakse. Naime, Ustavni sud BiH je prošle godine donio odluku kojom je oborio raniju odluku Centralne izborne komisije BiH, a kojom je SDS-u bila odbijena prijava za učešće na lokalnim izborima.

„Ne može CIK zabraniti SNSD-u da učestvuje na izborima. SDS je prokrčio put i Sud je donio odluku da nam se mora ovjeriti učešće na izborima, čak i bez računa. SNSD je u lakšoj situaciji jer imaju račun", kaže Pandurević.

Za političku analitičarku Tanju Topić, situacija u političkom smislu predstavlja samo nastavak politike visokog predstavnika i korištenja bonskih ovlaštenja kada je to neophodno. Iako se suštinski ne radi o značajnim budžetskim sredstvima za SNSD koja su stopirana, Topić kaže da potez Šmita potvrđuje integritet Kancelarije visokog predstavnika.

„Rekla bih da je on (Šmit op.a.) za to dobio podršku iz tišine, iz pozadine. Koliko god nastojali pojedini politički akteri da to spinuju na sebi svojstven način, podrška je stigla i iz SAD- i EU“, zaključuje Topić, piše DW.