Savez općina i gradova Federacije BiH je na sjednici Predsjedništva Skupštine Saveza u Fojnici razmatrao brojna pitanja od značaja za rad jedinica lokalne samouprave, uključujući projekte s međunarodnim partnerima, kao i problem zabrane raspolaganja državnom imovinom koja, kako je istaknuto, koči infrastrukturne investicije.

Direktorica Saveza Vesna Travljanin navela je da se razmatralo izvješća povjerenstava Saveza, radnih tijela koja prethodno razmatraju pitanja upućena s federalne, županijske ili općinske razine, nakon čega Predsjedništvo donosi odluke slijedom preporuka povjerenstava.

Istaknula je i prisustvo sjednici predstavnika više organizacija i institucija, među kojima su UNDP i JP 'Elektroprivreda BiH' (EPBiH) s kojima se razmatralo pitanja od značaja za lokalne zajednice, uz napomenu da je UNDP partner Saveza na realizaciji određenih projekata, te dodala da su na sjednici upriličene i prezentacije, uključujući projekt utopljavanja zgrada, u kojem su općine i gradovi partneri. 

O Južnoj interkonekciji

Predsjednik Predsjedništva Skupštine Saveza Kenan Dautović govorio je o strateškim infrastrukturnim projektima, osobito ističući Južnu interkonekciju kao jedan od najvažnijih projekata u oblasti alternativnog opskrbe plinom. Kazao je da su aktivnosti intenzivne, uključujući angažman Veleposlanstva SAD-a i lokalnih zajednica, ali da Savez još nije pozvan konkretno djelovati po tom pitanju. 

- Gdje god dođe do prelaska preko teritorija bilo koje jedinice lokalne samouprave, mi ćemo sudjelovati. No, ključno pitanje je zabrana raspolaganja državnom imovinom. Ne samo Južna interkonekcija, već i brze ceste, autoceste i drugi strateški projekti, zaustavljeni su zbog toga već više od dvije i pol godine, ukazao je Dautović i ocijenio takvo stanje neprihvatljivim, zbog čega je ponovno pozvao visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta oglasiti se po zahtjevu lokalnih zajednica i definirati status gradskog građevinskog zemljišta kako bi se realizaciju projekata deblokiralo. - Jedinice lokalne samouprave trpe ogromne proračunske gubitke, što se na koncu odražava na građane. Mi trebamo izdavati građevinske dozvole za te projekte, ali to ne možemo zbog ove zabrane, podsjetio je. 

Nemogućnost planiranja projekata

Sličan stav iznio je i načelnik Općine Kiseljak Mladen Mišurić-Ramljak koji je ukazao da je zabrana raspolaganja državnom imovinom vezala ruke jedinicama lokalne samouprave, poglavito u FBiH. 

- Ne može se planirati javne radove, od lokalnih cesta i komunalne do energetske infrastrukture, jer uvijek zadirete u nešto što se vodi kao državnu imovinu. Nitko se, zbog mogućih posljedica, ne usuđuje otvoriti to pitanje, kazao je Mišurić-Ramljak i kao primjer naveo trafostanicu u Kiseljaku, koja postoji 60 godina, a koja, kako je naveo, nikada nije imala dozvolu.

 - Nakon što je Elektroprivreda izvršila rekonstrukciju i postavila novu trafostanicu i stup, postoji mogućnost da elektroenergetski inspektor stavi objekt van funkcije, čime bi oko 500 kućanstava ostalo bez električne energije, pojasnio je te ukazao i na probleme u svezi riječnih korita, koja se vodi kao državni imovini, a zbog čega nadležna ministarstva izbjegavaju postupanje. Tu je i problem odlaganja komunalnog otpada, budući se deponije često nalaze na zemljištu koje se vodi kao državno, šumsko ili neplodno, ali je pod zabranom raspolaganja. 

- To se konačno mora riješiti. Nadam se da ćemo u ovoj godini naći rješenje za pitanje državne imovine i svih problema s kojima se suočavaju općine i gradovi u FBiH, poručio je Mišurić-Ramljak.