Do kraja predizborne kampanje za lokalne izbore zakazanih za 15.11. ostalo je još samo šest dana. Ovi lokalni izbori jedinstveni su po mnogo čemu, a ponajviše po tome da će se održati uslijed eskalacije pandemije koronavirusa, što je natjeralo većinu političkih subjekata da svoje kampanje vode na do sada neviđene načine, bez velikih i masovnih skupova.

Mnogi sadržaji i promocija kandidata prebačeni su na društvene mreže i na druge načine komunikacije s biračima. No, to nikako ne znači da ovi izbori neće biti zanimljivi. Kada je riječ o hercegovačkim općinama, već prvi pogled na načelničke kandidate u određenim sredinama nudi iznimno zanimljivu izbornu utrku s neizvjesnim pobjednicima.

Oporba se ‘ujedinila’

Ono što je zanimljivo u odnosu na dosadašnje izbore, evidentno je da je u mnogim sredinama došlo do ujedinjavanja oporbenih stranaka oko zajedničkih kandidata za načelnike i gradonačelnike.
Naime, postoje sredine u kojima postoje samo dva kandidata – pa je podjela na ‘vladajuće i oporbene’ neizbježna. S druge strane postoji i kandidati koji već sada znaju da će biti izabrani jer su u svojim općinama nemaju protukandidata.
Kada gledamo situaciju u Hercegovačko-neretvanskoj županiji već u teritorijalno najvećoj općini, u Konjicu zaključujemo da će doći do polarizacije biračkog tijela oko dva načelnička kandidata.
U ovoj općini dosadašnji načelnik SDA-ovac Salem Bubalo neće biti u mogućnosti braniti svoj načelnički mandata, pa je njegova stranka kandidirala Osmana Ćatića. S druge strane političkog spektra, onog oporbenog, na megdan u Konjicu izaći dobro poznato lice. Naime, SDP BiH je kao oporbenu kandidatkinju kandidirao zastupnicu u Skupštini HNŽ-a i izaslanicu u Domu naroda FBiH Vesnu Saradžić.
Gotovo ista situacija je i općini Jablanica. Ni tamo dosadašnji načelnik iz SDA Salem Dedić ne brani svoj mandat već se povukao na ‘sigurnije’ mjesto nositelja liste za Općinsko vijeće Jablanica.
Umjesto njega u bitku za načelničku poziciju SDA je kandidirala sadašnjeg vijećnika Edina Idrizovića. S druge strane, kao kandidat oporbenog bloka kojeg  podržavaju sve oporbene stranke, ponovo je isturen SDP-ov kandidat Damir Šabanović. U ovoj općini očekuje se velika bitka između jer je Šabanović na prošlim izborima izgubio od kandidata SDA za samo nekoliko desetina glasova i to zbog toga što su na tim izborima postojali drugi kandidati koji su ‘odvukli’ dio oporbenih glasova.
Čini se da je ovog puta oporba odlučila ništa ne propuštati slučaju, tako da Šabanović sada ima podršku čak i lokalnog DF-a, koji je u nekim sredinama u koalicija sa SDA. Ali ne i u Jablanici. Posljednjih dana video porukom kandidata SDP-a BiH podržao je i lider Naroda i pravde Dino Konaković. Zanimljivost je da bi na ovim izborima, sudeći po dosadašnjim rezultatima presudnu ulogu za osvajanje načelničke pozicije mogli imati i glasovi HDZ-a BiH i HDZ-a 1990 koji će se morati odluči za podršku ili SDP-u BiH ili SDA-u.
Kako u Jablanici i Konjicu, i u općini Rama – Prozor postoje samo dva kandidata za načelničku poziciju. HDZ 1990 je ponovo kandidirao ‘provjereno’ lice i dugogodišnjeg načelnika dr. Jozu Ivančevića. S mjesta načelnika ove općine njega će pokušati ‘skinuti’ kandidat HDZ-a BiH Ilija Petrović. Nakon nekoliko neuspješnih kampanja za preuzimanje načelničke pozicije u ovoj općini oporbeni HDZ BiH računa na pomoć manjih stranaka, ali presudnu ulogu bi mogle imati lokalna SDA i Lista za Prozor (koalicija koju u ovoj općini čine SDP BiH i Demokratska fronta). Sudeći po dosadašnjim ishodima Ivančević bi trebao biti u prednosti nad konkurentom iz HDZ-a BiH.

Zanimljivo u Čapljini i Neumu

Kada se prebacimo u južnije općine u okviru HNŽ-a broj kandidata za načelnike se povećava, pa tako imamo po tri načelnička kandidata u Čitluku, Neumu i Čapljini, ali u Ravnom samo jednog.
U Čitluku svoj sadašnji mandat ‘brani’ načelnik i kandidat HDZ-a BiH Marin Radišić, a ‘napadaju’ ga dva kandidata oporbenih stranaka. Hrvatski savez HKDU – Hrast je za ovu poziciju kandidirao Milenka Dugandžića. HDZ 1990 se odlučio isturiti ipak nešto poznatije lice Marka-Antonija Brkića, koji kotira kao opcija koja eventualno može ugroziti vladajući HDZ.
Sličan scenarij je i u Čapljini, također s tri kandidata. Dosadašnju načelničku a odskora i gradonačelničku poziciju brani kandidat HDZ-a BiH i HSS-a Smiljan Vidić. Nasuprot njega stajat će dva nezavisna kandidata – Mile Raguž i Filip Krvavac koji su pokušali okupiti širu podršku oporbenih stranaka. U toj namjeri izgleda da je više uspjeha imao Mile Raguž koji je dobio široku podršku gotovo svih oporbenih stranaka, dok je jedino SDA neformalno podržala kandidata HDZ-a BiH.
Iznimno zanimljiva utrka za novog načelnika očekuje se i u jedinom našem priobalnom gradu.
Naime, u Neumu dosadašnji načelnik ove općine Živko Matuško ne brani svoj mandat. Umjesto njega HDZ BiH je kandidirao Dragana Jurkovića. Osim njega, u ovoj izbornoj utrci velika očekivanja imaju kandidat Hrvatske republikanske stranke Josip Bogdanović, kao i kandidat HDZ-a 1990 Ivo Bačić.
Za razliku od ostalih općina u Hercegovačko-neretvanskoj županiji gdje se vodi bespoštedna bitka za svaki glas, u općini Ravno pobjednik je već poznat. Naime, kandidat HDZ-a BiH Andrija Šimunović jedini je kandidat za načelnika u ovoj općini.

U Stocu bez tenzija

Zanimljiva situacija je i u Stocu gdje postoje dva načelnička kandidata. Trenutni načelnik Stjepan Bošković, na poziciju je izbran 2004. godine, a ako i tijekom ovogodišnjih izbora bude imao sreće, Stocem će vladati dva desetljeća. Kao protukandidat s druge strane mu stoji neovisni kandidat Zoran Turković. Iznimno je zanimljivo da u ovoj hercegovačkoj općini, s obzirom na događanja iz 2016., trenutna predizborna kampanja protiče potpuno mirno i bez ikakvih tenzija, što bi mogao biti znak stabilizacije političkih odnosa u Stocu.

Sumnje u regularnost izbornog procesa

Tko će moći promatrati izbore?

Sudeći po polarizaciji biračkog tijela, u ovim hercegovačkim općinama ipak možemo reći da nas zanimljivi izbori. Nekoliko je razloga za to, a jedan od važnijih jeste da čak u tri općine dosadašnji načelnici više neće biti kandidati već su njihove stranke odlučile zamijeniti ih drugim ljudima.
Takva situacija je uvijek ‘dvosjekli mač’ jer nakon dugogodišnje vladavine uvijek je pitanje kako će biračko tijelo reagirati na nova lica, što otvara dodatne mogućnosti proboja oporbenim kandidatima. Također, evidentno je da će s obzirom na mali broj kandidata veliki broj birača ovaj put glasovati ‘za’ ili ‘protiv’ kandidata vladajućih, pa je logično da neće biti velikog rasipanja glasova na kandidate koji nemaju šanse osvojiti načelničku poziciju. Veliku ulogu u cijeloj situaciji imat će, nažalost, i epidemiološka situacija kao i određene izborne manipulacije za koje se nadati da neće utjecati na regularnost izbora. Zbog epidemiološke situacije upitan je i odaziv broja birača na glasačkim mjestima, što može značiti da će u prednosti biti one političke opcije koje uspiju ‘izvući’ svoje birače na birališta. Ne treba zaboraviti da su  transparentni, regularni i pošteni izbori preduvjet stabilizacije političkih odnosa na terenu. Ovih dana, nejasne instrukcije koje su se pojavile od strane Središnjeg izbornog povjerenstva po kojima neće svi prijavljeni promatrači moći  nadgledati izbore pojačavaju sumnje u moguću zloupotrebu takvih instrukcija od strane lokalnih izbornih povjerenstava. Zbog toga, potrebno je uraditi sve što je moguće kako bi nakon ovih izbora ostalo što manje ‘repova’ koje se vežu za manipulaciju izbornim procesom.