U 2021. godini, termoelektrane na ugalj na Zapadnom Balkanu su ponovno prekršile zakone koji tretiraju pitanje zagađenja zraka, i to četvrtu godinu zaredom, emitirajući pet puta više sumpor-dioksida i 1,8 puta više prašine no što je dozvoljeno, konstatira se u izvješću kojeg je u utorak objavila mreža CEE Bankwatch zajedno s Centrom za životnu sredinu i Centrom za ekologiju i energiju.

U dokumentu se napominje da je stupanje na snagu novih zakonskih standarda 1. siječnja 2018. trebalo rezultirati smanjenjem smrtonosnog zagađenja zraka, no novo izvješće, naslovljeno “Uskladiti ili zatvoriti“, pokazuje da su u 2021. emisije prašine iz postrojenja na ugalj uključenih u državne planove za smanjenje emisija (NERP) BiH, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije porasle u odnosu na prijašnje godine, dok su samo emisije sumpor-dioksida blago smanjene.  

TE Ugljevik je 2021. ponovno emitirala najviše sumpor-dioksida u regiji (86 774 tone), iako je instalirana oprema za odsumporavanje, vrijedna 85 milijuna eura. Kostolac A2 u Srbiji je bio najveći zagađivač u smislu prekoračenja pojedinačne granice zagađenja, emitirajući 13 puta više sumpor dioksida od dozvoljenog.

Na drugom mjestu je blok 6 u TE Tuzla, koji je emitirao 11,6 puta više od dozvoljenog, dok su TE Ugljevik i Kakanj 7 emitirali oko 10 puta više no što je dozvoljeno. Najveći zagađivač prašinom u 2021. bila je TE Gacko, čije su emisije više no utrostručene na 4.960 tona - više od 16 puta više no što je dozvoljeno nacionalnim NERP-om. Razlozi za to ogromno povećanje nisu jasni.

-Protekla, 2021. godina, je u cijeloj regiji završila energetskom krizom u pogledu opskrbe ugljem i prekidima u postrojenjima za ugalj, zajedno s lošim hidrološkim uslovima i visokim uvoznim cijenama električne energije. To je skrenulo pozornost s rješavanja problema zagađenja i početkom 2022. dalo je povod da Federacija BiH odobri nezakonito produženje radnog vijeka blokova Tuzla 4 i Kakanj 5, ukazuje se u izvješću.

Pippa Gallop iz mreže CEE Bankwatch podsjeća da je u 2021.

Tajništvo Energetske zajednice otvorilo predmete za rješavanje sporova protiv BiH, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije, ali to nije bilo dovoljno da te zemlje potakne na akciju. Ocijenila je da Europska komisija mora udvostručiti napore za uvođenje kazni odvraćanja u Ugovor o energetskoj zajednici ako želi da vlade zemalja Zapadnog Balkana ozbiljno shvate zakonodavstvo EU-a i zdravlje ljudi, priopćio je Centar za životnu sredinu.