Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković u utorak je u Zagrebu rekao kako politika konfrontacije nije dobra ni za jednu stranu te kako prepoznaje nepravednost preglasavanja Hrvata u BiH, ali i širu diskriminaciju etničkih skupina u izbornom zakonu za koji je optimističan da će biti dogovorno izmijenjen. 

Konaković je u službenom posjetu Zagrebu tijekom kojeg se susreo s hrvatskim ministrom vanjskih i europskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom i premijerom Andrejem Plenkovićem te će se sastati i s hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem, javlja Hina.  

Činjenicu da ga primaju premijer, predsjendik i šef diplomacije, Konaković je na tiskovnoj konferenciji s hrvatskim kolegom po dužnosti nakon susreta nazvao znakom dobrodošlice i „ispružene ruke” kako bi se u regiji „smirile političke tenzije i otvarale perspektive za ozbiljne ekonomske procese”.

Konaković smatra da se o BiH, koja je „najbrže u povijesti” formirala vlast nakon izbora te je stekla status kandidata za EU, u zadnje vrijeme govori u „optimističnijem svjetlu” te da se treba iskoristiti taj pozitivni zamah. 

BiH je čvrstog opredjeljenja da euroatlantski put nema alternativu, s tim da će 'euro' dio ići brže od 'atlantskog' zbog „kompleksnosti političke situacije u BiH”. Kandidatski status „nažalost nije dobila zbog dobre političke priče nego zbog šire geopolitičke slike”, rekao je Konaković. 

Naglasio je kako je Bosnu i Hercegovinu samo 2021. godine napustilo 170 tisuća ljudi, što je „signal da nam politike nadvikivanja i konfrontiranja nisu donijele ništa dobro”, osim političkih bodova za političare koji se igraju s emocijama ljudi, „što na ovim prostorima nije teško”. 

„Pokušavamo politikom kompromisa, dijaloga i razgovora pomaknuti stvari s mrtve točke”, rekao je Konaković dodavši da je „politika dijaloga” teži put. 

Konaković i Grlić Radman u Zagrebu su razgovarali o pitanjima od zajedničkog interesa poput izgradnje južne interkonekcije plinskih transportskih sustava i jadransko-jonske autoceste, ali i spornih točaka poput odlagališta za radioaktivni otpad na Trgovskoj gori, imovini i „potencijalnom aerodromu u Trebinju”, kazao je on. 

Grlić Radman je naglasio kako Hrvatska želi rješavati svako pitanje koje opterećuje odnose, istaknuvši važnost regionalne suradnje. Poručio je kako je su Hrvatska i BiH „prirodno usmjerene na suradnju”, prije svega geopolitički, te da Zagreb ostaje snažan zagovornik europskog puta BiH.

Hrvatski ministar novo Vijeće ministara BiH smatra „proeuropskim partnerom” s kojim se mogu jačati bilateralni i multilateralni odnosi, a obojica ministara pozdravili su zajedničku sjednicu dviju vlada najavljenu za lipanj. Hrvatski ministar taj je format nazvao „najvećim oblikom suradnje dviju država” te je najavio pomoć hrvatskog znanja i ekspertize na europskom putu BiH. 

Konaković je rekao da bi do tada dvije strane trebale postići „konkretna rješenja” o promjeni izbornog zakona koja će biti iznesena na sjednici, podsjetivši da je to pitanje određeno i koalicijskim sporazumom nove vlade koji predviđaju rok od šest mjeseci od formiranja svih dijelova vlasti.

Grlić Radman je izrazio nadu da će se uspješno provesti „sveobuhvatna izborna i ograničena ustavna reforma” kako bi se postigla ravnopravnost triju konstitutivnih naroda utemeljena u Daytonskom sporazumu. 

Konaković, bivši član bošnjačke stranke SDA do 2018., a danas predsjednik stranke Narod i pravda, rekao je da on „nije prvi koji je govorio u svjetlu činjenice da nije fer da Hrvatima u BiH biramo člana Predsjedništva”, no da treba naglasiti i postojanje presuda međunarodnih sudova o diskriminaciji unutar države gdje „Srbin u Zenici” ili „Hrvat i Bošnjak u Republici Srpskoj” ne mogu biti kandidati za to tijelo, a druge etničke skupine to pak ne mogu nigdje u zemlji. 

Konaković želi „cjelovito rješenje” kako bi se riješilo pitanje etničke zastupljenosti, ali i prestanka diskriminacijskog procesa koji velikom broju ljudi uopće ne dozvoljava kandidiranje, naglasio je. 

On želi da se „etničko i građansko pomire, nikako da se konfrontira”, smatrajući da je to moguće kroz dijalog i rješenja „koja već imaju u glavi”. 

Konaković je optimističan jer su dvije strane tijekom pregovora u Neumu početkom prošle godine već „imale bolja rješenja” nego ona koje je kasnije nametnuo visoki međunarodni predstavnik u BiH Christian Schmidt. 

Tada je falilo „hrabrosti političkih lidera” jer je dio njih to koristio za političku kampanju, zaključio je Konaković, dodavši da se na sastanku u utorak o tom pitanju nije govorilo detaljno.