Tužiteljstvo Sarajevske županije intenziviralo je aktivnosti na rasvjetljenju navoda o kriminalu počinjenom na izgradnji tunela Hranjen, te je s tim u vezi formiralo cijeli tužiteljski tim, saznaje Fokus.ba.

Riječ je o projektu koji je u realizaciji već osmu godinu, a koji je u javnosti predstavljen kao historijski, budući da će dionicu Sarajevo-Goražde smanjiti sa 95,6 na 56 kilometara, pa bi vožnja između ova dva grada trebala da traje samo 45 minuta.

Predmet iz 2021.

Inače, predmet 'tunel Hranjen' je formiran u 2021. godini nakon što je tada ustanovljeno da je novac predviđen za izgradnju (više od 100 milijuna maraka) potrošen, dok je urađena tek trećina posla.

U međuvremenu, ovaj tunel je 'pojeo' skoro 400 milijuna maraka, a to su sredstva koja su najviše dolazila od Vlade FBiH, i to u transferima od 2018. do danas. Prema posljednjima informacijama iz januara, šest godina od početka radova, probijeno je tek nešto više od 50 posto tunela! Sama dužina tunela iznosi 5,5 kilometara.

Kako su u aktu odaslanom Parlamentu FBiH odgovorili iz Tužiteljstva KS, tokom proteklog perioda provođene su intenzivne aktivnosti na analiziranju obimne dokazne građe i to šest kartonskih kutija sa po 12 registratora, 43 elaborata u 43 registratora, te 42 prateća CD-a sa dokumentacijom.

U sklopu te dokumentacije, istaknuto je, analizirano je 26 građevinskih knjiga, 31 građevinski dnevnik, 150 zapisnika i sl. Iz Tužiteljstva su u odgovoru na zastupničko pitanje zastupnika Amira Ibrovića naveli da su do sada saslušali niz svjedoka i vještaka.

U narednom razdoblju, kako su naveli, planiraju, pod nadzorom tužilaca, provoditi dalje aktivnosti i to putem policijskih agencija, te po potrebi naložiti dodatna vještačenja.

Autoceste FBiH raspisale su u travnju 2018. natječaj za najpovoljnijeg ponuđača radova na probijanju ovog tunela. Rok za završetak radova je bio 36 mjeseci, dakle do aprila 2021. godine. Sredstva su tada osigurana iz akumulirane dobiti BH Telecoma.

Na natječaju – jedna tvrtka

Na natječaju se pojavila samo jedna tvrtka i to sarajevski Euroasfalt koji je i izabrana za izvođača radova. Na čelu Vlade FBiH tada je bio Fadil Novalić, a na čelu Autocesta FBiH Adnan Terzić. Izvršni direktor za projektiranje i gradnju Autocesta FBiH bio je Jasmin Bučo, koji je kasnije prešao u Euroasfalt. 

Nakon što je na čelu Autocesta FBiH došao Elmedin Voloder sačinjava se izvješće o neregularnostima koji su dostavljene i Vladi FBiH. U tom izvješću se propusti pripisuju Euroasfaltu odnosno pomjeranje dispozicije tunela na područje koje je veći hidrološki rizik, a sve radi skraćivanja tunela na nekoliko stotina metara. Iz Euroasfalta su tada tvrdili da je tunel od početka većim dijelom bio na granici izvodivosti zbog niza nepredviđenih događaja – podzemna jezera i sl.

Već na ljeto 2021. su obustavljeni radovi, i to zbog potrošenog novca. S Euroasfaltom se nastavilo potpisivanje ugovora i to 2022. u iznosu od 39,3 milijuna maraka, a Vlada je paralelno izdvajala desetine milijuna maraka za ovaj projekt. U 2023. su se s 30 milijuna maraka uključile i Autoceste FbiH. U travnju prošle godine potpisan je novi ugovor s Euroasfaltom vrijedan 144 milijuna maraka. U istoj godini je probijanje tunela ponovo bilo u zastoju i to mjesecima.