U Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Makedoniji i Srbiji nisu zabilježeni teroristički napadi džihadista u 2019. godini, piše u novom izvješću Ureda Europske policije, EUROPOL-a. 

Međutim, EUROPOL navodi da je regija zapadnog Balkana ostala 'dom' radikaliziranim skupinama.  Navodeći ocjenu Mađarske da je vjerski radikalizam najprisutniji u Bosni i Hercegovini, a potom u Albaniji, Kosovu i sjevernoj Makedoniji, EUROPOL napominje da osim povratnika sa stranih ratišta teroristička prijetnja dolazi i od lokalnih radikaliziranih skupina i pojedinaca, uključujući i radikalizam koji se širi u zatvorskim ćelijama.

-Ti elementi uključuju formalne organizacije i neformalne skupine, ali i pojedince koji se radikaliziraju putem interneta, na primjer, putem kontakata s džihadističkim ideolozima. Prema Mađarskoj, i Al-Qaida i ISIL posebno su ciljali muslimansko stanovništvo u zemljama zapadnog Balkana, navodi EUROPOL.

Stanje u BiH

Bosna i Hercegovina izvijestila je da je 2019. godine iz Sirije primila 26 svojih državljana, čime je ukupni broj odraslih povratnika iz Sirije iznosio približno 60. Od 26 dolazaka u 2019. godini, osam je bilo muškaraca, šest žena i 12 djece u dobi od jedne do 8 godina.

-Osam muškaraca je procesuirano, a jedan je nepravomoćno osuđen na kaznu zatvora u trajanju od četiri godine. Ta je osoba otputovala u Siriju kako bi se pridružila ISIL-u u travnju 2014. Bosna i Hercegovina je krajem 2019. procijenila da je približno 80 njenih punoljetnih građana ostalo je u izbjegličkim kampovima ili drugim lokacijama u Iraku i Siriji, navodi EUROPOL.

Regija zapadnog Balkana je zbog ekonomske i socijalne krize, te konstantnih nacionalnih problema pogodna i otvorena za širenje radikalizma, tako da je lakše vršiti 'regrutaciju' pojedinaca.

Regija

-Srbija je izvijestila da su u radikalnim krugovima u toj državi dominirali pripadnici bošnjačke, romske i albanske manjine, s malim brojem srpskih preobraćenika. Zabilježeno je da se radikalizacija odvija u obiteljskom okruženju, a svi članovi obitelji, uključujući žene, aktivno sudjeluju u regrutiranju. U Srbiji je regrutiranje bilo više usmjereno na romsko stanovništvo. S obzirom na spol i dob, uočeno je da je fokus bio na mlađim ženama. Srbija je također primijetila porast broja pojedinaca koji se radikaliziraju na internetu; i da je otkriven sve veći broj pojedinaca koji su željeli otići u Irak ili Siriju, ali iz različitih razloga nisu uspjeli. Srbija je ocijenila da će jedan od najvećih sigurnosnih problema bliske budućnosti biti povratak, gonjenje i deradikalizacija bivših boraca na stranim ratištima, navodi EUROPOL.

NIjedna od zemalja zapadnog Balkana nije izvijestila o odlascima u terorističke redove prema konfliktnim područjima u 2019. godini.

Srbija je ubilježila značajan pad intenziteta i aktivnosti regrutiranja na svom teritoriju, Makedonija je izvijestila o nekim neuspjelim pokušajima pojedinaca da putuju na Bliski Istok preko Turske. Što se tiče povratnika, Crna Gora nije zabilježila nijedan odlazak na strana ratišta, niti povratak u Crnu Goru 2019.

Također, Kosovo je primilo bivše pripadnike ISIL-a iz kampova u Siriji 2019. U travnju 2019. vraćena je skupina od 110 kosovskih državljana, uključujući 32 žene i 74 djece, od kojih su devet bili siročad pripadnika ISIL-a. Četvorica muškaraca iz grupe, od kojih je jedan maloljetan, odmah su privedeni pod optužbom za terorizam. Nakon ispitivanja nekoliko je žena stavljeno u kućni pritvor. Na suđenju, jedan od muškaraca navodno je priznao da je bivši pripadnik ISIL-a. Putovao je kako bi se pridružio ISIL-u u Siriji u kolovozu 2015., a uhitile su ga snage SDF-a 2017. godine, zaključuje EUROPOL u svom izvješću za zapadni Balkan. 

Da. L.