Ćorić je stava kako je potrebna zakonska regulativa prema kojoj će novinari i medijske kuće moći zaštiti svoje autorsko pravo nad tekstovima i objavama koje su izvorno objavili. ''Vraćanje digniteta novinarskoj profesiji je usko povezano sa zaštitom autorskih prava ali i sa odgovornošću nad onim što ste pustili u javnost'', poručuje Ćorić.

Autorska prava novinara u Bosni i Hercegovini se krše, zakonska regulativa je loša, a ona koja postoji se ne poštuje, dok novinari uopće nisu zaštićeni, osim ako su zaključili valjan ugovor, stav je i novinarske i pravne struke.

Krađe

Glavna urednica Radija Herceg-Bosne Manuela Bojo kaže kako je Zakonom o autorskim i srodnim pravima u Bosni i Hercegovini napravljen dobar okvir kojim će biti zaštićeni autori i njihova djela. 

''Provedba zakona je uvijek problematična tako da bi se novinari trebali udružiti i utemeljiti udrugu za zaštitu novinarskih autorskih prava koja bi štitila autorska djela. Slična udruga djeluje u Republici Hrvatskoj, a ciljevi su joj okupljanje novinara-autora, zaštita novinarskih autorskih prava, ostvarivanje zajedničkih profesionalnih interesa te unapređenje društvenog i materijalnog položaja novinara'', kaže Bojo. Ona naglašava kako si se također trebalo raditi na edukaciji novinara gdje bi se svakodnevno upozoravalo da je korištenje tuđih tekstova i ostalih uradaka bez dopuštenja ili navođenja izvora klasična „krađa“.

Novinarka Radija Herceg-Bosne Valerija Ćorić navodi kako je u doba digitaliziranih medija i Internet portala, kada informacije cirkuliraju možda brže nego ih prosječan konzument može i apsorbirati, teško uopće govoriti o zaštiti autorskih prava novinarskih uradaka.

''U praksi, toga gotovo da više i nema. Na svakodnevnoj bazi se događaju „krađe“ autorskih prava novinarskih uradaka u smislu preuzimanja tekstova kojega na primjer jedan novinar u formi članka objavi brže od drugog iz neke druge medijske kuće. To nije teško potkrijepiti činjenicom. Jedan te isti događaj je na velikoj većini portala opisan identično u istim rečeničnim formama, a vrlo često ga nisu objavile novinske agencije. Ovakva krađa novinarskih tekstova je postala uobičajena rutina koja ne podliježe nikakvim zakonskim ograničenjima niti sankcioniranjima. Stvar je benignija kada se radi o nekim, uvjetno rečeno, manje bitnim sadržajima koji ne podrazumijeva prethodno istraživanje. Međutim, u BiH je postala normalna pojava i ta da se „kradu“ i informacije medijskih kuća koje su na tragu otkrivanja velikih afera koje na kraju ishoduju i sudskim procesima. Dovoljno je pročitati ili vidjeti na nekom portalu, tiskovini, radiju ili televiziji prvu informaciju. Nakon toga je dovoljno pronaći osobu (izvor),  koja će vam već objavljenu informaciju potvrditi i vi je već možete objavljivati bez kasnijeg navođenja medijske kuće koja je informaciju prva objavila'', kaže Ćorić.

Ona je stava kako je potrebno ovakve i slične pojave urediti zakonskom regulativom prema kojoj će novinari i medijske kuće moći zaštiti svoje autorsko pravo nad tekstovima i objavama koje su izvorno objavili.

 ''Vraćanje digniteta novinarskoj profesiji je usko povezano sa zaštitom autorskih prava ali i sa odgovornošću nad onim što ste pustili u javnost'', poručuje Ćorić.

Novinari nezaštićeni

Glavna urednica portala Hercegovina.info Kristina Perić kaže kako si proizvođači autorskih članaka u Bosni i Hercegovini u gorem položaju nego proizvođači paradajza. '

'Zašto kažem paradajza. Pa kad proizvodite povrće, dođe nakupac i plati vam proizvod, te na njemu zaradi koliko može, što često bude i više od onog tko je proizveo, i to volimo zvati nekorektnim. Kada ste autor, dođe bilo tko, preuzima vam i uobličuje članke kako on želi, stavlja prikladne naslove i prodaje robu pod svoju. Često zaradi više od vas, u smislu broja klikova, a nadoknadio vam nije ništa. Većinom je praksa takva, i proizvođač teksta je u cijelo priči “donji”. Osobno se, u mediju koji uređujem trudim svaki dan ići u proizvodnju, što više raditi, pisati, istraživati, a što manje, odnosno koliko je najmanje moguće koristiti tuđe sadržaje. U tome za sada i uspijevamo, s tim da smo se odlučili i na zaštitu kopiranja, jer smo dolazili u situacije da tekst na koji smo ostavili deset dana života, netko prilijepi za dvije minute'', navodi Perić.

Ona napominje da se o zaštiti autorskih prava u Bosni i Hercegovini često govori, ali je mišljenja da će proteći još dosta vremena dok novinari u BiH dođu u položaj kolega iz razvijenih zemalja.

''Međutim, i ovdje nisam subjektivna, u HNŽ-u, posebno Mostaru vlada zavidna kolegijalnost među novinarima, koji poštuju tuđi rad, navedu i autora i izvor'', navodi Perić. S.B.Š.

Tekst je nastao u okviru projekta “Zaštita autorskih prava novinara/ki i drugih medijskih djelatnika u Bosni i Hercegovini”, koji implementiraju Udruženje BH novinari, Hayat TV, Dnevni list i Srpskacaffe. Projekat je finansiran od strane USAID-ovog Programa osnaživanja nezavisnih medija kojeg implementiraju CPCD i OM.