Zamislite da ste dosegli onaj famozni prag — dva milijuna konvertibilnih maraka neto imovine. Nekada je to značilo sigurnost, stabilnost, pa i status. Dovoljno za mirnu starost, kvalitetan život i osjećaj da ste “riješili egzistenciju”.

Danas? Ta brojka sve brže gubi smisao. Ne zato što se promijenila matematika, nego zato što se promijenila kupovna moć.

Inflacija — tihi ubojica bogatstva
Inflacija u BiH i regiji posljednjih godina radi isto što i u ostatku svijeta: polako, ali sigurno nagriza vrijednost novca. Nominalno stanje na računu izgleda isto ili čak veće, ali realno — možete kupiti manje.

Primjer iz SAD-a, koji vrlo jasno ilustrira globalni trend: prema harvardskom ekonomistu Davidu Leibsonu, današnji milijun dolara vrijedi kao 165.000 dolara iz 1975. godine. Razlika je ogromna, a princip je isti i kod nas — novac gubi snagu brže nego što ljudi misle.

U BiH smo od 2021. do 2024. imali kumulativnu inflaciju od preko 20%. To znači da je svaka veća ušteđevina, pa i ona od “dva milijuna KM”, realno izgubila dio svoje vrijednosti, čak i ako nominalno stoji na istom mjestu.

Rast cijena nekretnina ne znači rast bogatstva
I kod nas i globalno, cijene nekretnina rastu. U Sarajevu, Mostaru i Banjaluci kvadrati su otišli u nebo. No to ne znači automatski da vlasnici postaju bogatiji.
Ako nekretnina raste 10%, a inflacija 8%, realni dobitak je minimalan. Na papiru izgleda sjajno, ali kupovna moć ostaje gotovo ista. To je zamka u koju mnogi upadaju: gledaju nominalni rast, a zanemaruju realni.

Zašto “dva milijuna KM” 2030. neće vrijediti kao danas
Ako inflacija u BiH ostane na prosječnih 3–4% godišnje (a to je optimističan scenarij), današnja dva milijuna KM morat će narasti na oko 2,4 milijuna samo da bi zadržale istu kupovnu moć do 2030.

Ako se ponove inflacijski šokovi poput onih iz 2022. i 2023., realna vrijednost može pasti još brže.
Problem je što većina ljudi i dalje planira budućnost koristeći zastarjele pretpostavke o inflaciji — često 1–2%, što je daleko od realnosti.

Tko najviše gubi?
Najranjivije kategorije su kako slijedi: su:

umirovljenici s fiksnim primanjima;
štediše s velikim iznosima u gotovini ili na štednjiU ponudama kreditnih institucija postoje različiti oblici i... s niskim kamatamaKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ...;
vlasnici obveznica i drugih instrumenata s malim prinosom.
S druge strane, oni s dugoročnim kreditima s fiksnom kamatom često profitiraju — inflacija “pojede” dio duga.

Najgore prolaze tzv. papirnati milijunaši: ljudi koji imaju veliku nominalnu imovinu, ali je drže u instrumentima koje inflacija sustavno nagriza. Čak i realni gubitak od 2% godišnje prepolovi vrijednost novca tijekom radnog vijeka.

Što to znači za investitore u BiH?
Poruka je jasna: brojka sama po sebi više ne znači ništa. Ključ je u tome gdje je imovina parkirana.
Povijesno, inflaciju najčešće nadmašuju:

kvalitetne nekretnine s fiksnim kreditima;
dionice kompanija koje imaju cjenovnu moć;
sirovine i energenti;
poslovni projekti koji generiraju realan novčani tok.
Pasivno gledanje kako nominalni iznos raste, dok realna vrijednost pada, najbrži je put prema gubitku bogatstva.

Najuspješniji investitori razumiju jednu stvar: novac nije statičan, nego pravo na buduće resurse. Ako to pravo slabi, slabi i bogatstvo — bez obzira na brojke na papiru, piše Financa.ba.