Rusija je odbacila plan koji je iznio tim novoizabranog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa za okončanje rusko-ukrajinskog rata odlaganjem prijema Kijeva u NATO u zamjenu za prekid vatre, javljaju ruski državni mediji.

Al Jazeera piše da su Trumpova pobjeda na novembarskim predsjedničkim izborima, njegova ponovljena kritika Ukrajine i Sjedinjenih Država jer finansiraju Kijev, kao i njegovo obećanje da će okončati rat u roku od jednog dana kada dođe na vlast, izazvali zabrinutost među saveznicima u NATO-u zbog kompromisa koje bi on mogao da zahtjeva od Ukrajine.

Ali to što je Kremlj odbacio navodno ključni element prijedloga Trumpovog tima za primirje, ukazuje na opravdanost upozorenja nekih analitičara da ne treba pretpostavljati da je Rusiji obećan kraj rata pod njenim uslovima.

Bliski istok “lakši” od Ukrajine?
Trump koji je pazio da ne otkrije mnogo o svom planu, tokom preizborne kampanje je obećao da će okončati rat u Ukrajini u roku od 24 sata, ali je 12. decembra rekao za “Time” da je „Bliski istok lakši problem za rješavanje nego ono što se dešava sa Rusijom i Ukrajinom“.

“Wall Street Journal” (WSJ) je 6. novembra objavio da Trumpovi planovi za primirje u Ukrajini uključuju odlaganje prijema Kijeva u NATO za 20 godina.

Trumpov potpredsjednik JD Vance otkrio je u septembru u TV-intervjuu da će sadašnja linija fronta između Rusije i Ukrajine postati „demilitarizovana zona“ da Rusija ne bi ponovo izvršila invaziju.

Izveštaj WSJ-a kaže da bi ta demilitarizovana zona bila dugačka skoro 1.300 kilometara.

Iako nije jasno ko bi nadgledao tu zonu, neimenovani član Trumpovog tima je rekao da će kontrola biti „evropska“.

Vance je također sugerisao da bi, po planu, Ukrajina morala da ustupi dio svoje okupirane teritorije Rusiji, uključujući dijelove Luganska, Donjecka, Hersona i Zaporožja. Rusija je od 2014. zauzela blizu 20 posto ukrajinske teritorije.

Trump je 27. novembra imenovao penzionisanog generala Keitha Kellogga za svog specijalnog izaslanika za rat Rusije i Ukrajine. Kellogg je u aprilu bio koautor strateškog dokumenta u kojem se sugeriše da bi SAD mogle da nastave da naoružavaju Ukrajinu, pod uslovom da Kijev pristane da učestvuje u mirovnim pregovorima sa Moskvom.

Kelloggov dokument je dodatno sugerisao da bi NATO mogao da obustavi prijem Ukrajine i da bi Rusiji moglo da bude ponuđeno olakšanje sankcija u zamjenu za njeno učešće u mirovnim pregovorima.

Ali, na svojoj godišnjoj konferenciji za novinare 26. decembra, ruski predsjednik Vladimir Putin odbacio je ideju da bi odlaganje članstva Ukrajine u NATO-u bilo dovoljno za Moskvu.

Putin je rekao da ne zna detalje Trumpovog plana, a da je sadašnji predsjednik SAD-a Joe Biden dao sličan prijedlog još 2021. godine: da se odloži prijem Ukrajine u NATO za 10 do 15 godina.

„Gledano historijski, kakva je razlika za nas – danas, sutra ili za 10 godina?“, pitao je retorički Putin.

Moskva otvorena za mirovne pregovore
U nedjelju je ruska državna novinska agencija TASS citirala ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova koji je zaoštrio Putinovo odbijanje nekih od Trumpovih prijedloga za Ukrajinu.

“Svakako nismo zadovoljni prijedlozima koje su dali predstavnici tima novoizabranog predsjednika da se članstvo Ukrajine u NATO-u odloži za 20 godina i da se u Ukrajini rasporedi mirovni kontingent ’britanskih i evropskih snaga’”, rekao je Lavrov za TASS.

Lavrov je dodao da Rusija još nije dobila nikakve zvanične „signale“ iz SAD-a o „ukrajinskom rješenju“. Objasnio je da je do Trumpove inauguracije u Vašingtonu 20. januara samo odlazeća Bidenova administracija ovlaštena za saradnju sa Moskvom.

U četvrtak je ruski predsjednik rekao da je Moskva otvorena za mirovne pregovore sa Ukrajinom koji bi bili u Slovačkoj, pošto je u Kremlju ugostio slovačkog premijera Roberta Fica, koji je skeptičan prema vojnoj podršci Evropske unije Ukrajini.

O tome šta bi htjela Rusija, Timothy Ash, saradnik na programu za Rusiju i Evroaziju u Chatham Houseu, londonskom trustu mozgova, rekao je da “Putin blefira, a želi dogovor”.

Ash je za Al Jazeeru rekao da će Putin „igrati tvrdo uoči pregovora i odbijati sve“, ali mu je „potreban dogovor jer ne može da izdrži dug rat s obzirom na ogromne žrtve“.

Ako bi Trump ponudio Putinu sporazum po kojem Rusija može efikasno da zadrži ukrajinsku teritoriju koju sada kontroliše – kao što je Vance sugerisao – Moskva bi, rekao je Ash, to vjerovatno prihvatila.

„Trump je u jakoj poziciji, a Putin u slaboj“, rekao je Ash, jer “Trump može da izdrži dug rat pošto SAD pobjeđuju ogromnom prodajom oružja s nula američkih žrtava. Nadajmo se da će Trump to shvatiti”.

Trump se sastao s predsjednicima Ukrajine i Francuske, Volodimirom Zelenskim i Emmanuelom Macronom 7. decembra u Parizu i rekao za “New York Post” da Zelenski želi prekid vatre: „On želi da se pomiri. Nismo razgovarali o detaljima“, dodao je on.

Ukrajina je ranije istakla da svaki mirovni sporazum mora uključivati poništavanje ruske aneksije ukrajinske teritorije, uključujući Krim, anektiran 2014. godine.

Međutim, u intervjuu za “Sky News” 29. novembra, Zelenski je promijenio stav: „Ako želimo da zaustavimo vruću fazu rata, moramo da stavimo pod okrilje NATO-a teritoriju Ukrajine koju sada imamo pod kontrolom“, rekao je on.

„Moramo to da uradimo brzo. A onda (okupiranu) teritoriju Ukrajine može da vrati na diplomatski način“, rekao je on.

„To je veliki kompromis Zelenskog“, rekao je tada Ash za Al Jazeeru.

NATO (sada) protiv prijema Ukrajine
Dok članice NATO-a uveravaju da je Ukrajina na „nepovratnom“ putu ka pridruživanju Alijansi, one su oprezne da prihvate Ukrajinu dok je još u ratu s Rusijom jer Ugovor NATO-a sadrži klauzulu o međusobnoj odbrani, kojom se propisuje da se sve članice smatraju napadnutim ako je jedna članica napadnuta.

Prijem Ukrajine u NATO bi zato implicirao da su sve članice NATO-a u ratu s Rusijom.

S obzirom da Rusija odbacuje kompromis oko članstva u NATO koje Ukrajina dobija, ali dvije decenije kasnije, nejasno je kako Kijev i Moskva mogu da se vrate za pregovarački sto.

Članstvo u NATO-u je središnji dio onoga što Zelenski gura kao svoj mirovni plan.

Ali, po Ashu, Zelenski bi možda bio spreman da napravi kompromis i oko članstva u NATO-u.

Ono oko čega Zelenski ne bi napravio kompromis, rekao je Ash, jeste pitanje bezbjednosti Ukrajine.

„Ukrajina mora da bude uvjerena da po bilo kojem dogovoru Putin ne može ponovo da izvrši invaziju“, rekao je Ash. „To znači ili bilateralne bezbjednosne garancije sa Zapada ili čelične garancije da će Ukrajini dati sve potrebno da se odbrani – kao Izrael ili Južna Koreja“.

U međuvremenu, usred otopljavanja između Putina i Fica u Moskvi prošle sedmice, Zelenski je udario na slovačku vladu. U subotu je optužio Fica da je otvorio „drugi energetski front“ protiv Kijeva po naređenju Moskve.

Ruski gas preko Ukrajine putuje u Slovačku, Moldaviju i Mađarsku prema ugovoru koji ističe krajem ove godine.

Fico je, poslije posjete Putinu, rekao da će Slovačka razmotriti odmazdu Kijevu ako prekine transport gasa 1. januara 2025. godine.