Piše: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Vrlo naivno je misliti kako OSA, kao i bilo koja obavještajno-sigurnosna agencija neke države, čisto proizvoljno i na nacionalnoj osnovi, bez prethodnih analiza i obavještajnog rada i istraživanja, nekome tek tako zabranjuje ulazak u BiH i drži ga prijetnjom za sigurnost. 

Najnovija zabrana ulaska državljana Srbije u Bosnu i Hercewgovinu za koje je Obavještajno sigurnosna agencija (OSA) zaključila da predstavljaju prijetnju sigurnosti, javnom poretku, javnom redu i miru i javnom zdravlju u BiH ili međunarodnim odnosima BiH, još više je uznemirila duhove u Republici Srpskoj iz koje pristižu mnoge oštre reakcije.

Ne stišavaju se reakcije iz RS-a

Goranu Petronijeviću, odvjetniku tima obrane Radovana Karadžića, 25. ožujka nije dozvoljen ulazak u BiH na graničnom prijelazu Zvornik kao ni bivšem zapovjedniku Žandarmetije Srbije na graničnom prijelazu Rača, generalu Bratislavu Dikiću, a prije toga na graničnom prijelazu Vardište beogradskom profesoru Milošu Koviću koji kao gostujući profesor predaje i na Univerziteti u Istočnom Sarajevu.

Dok se ne stišavaju reakcije iz Republike Srpske od strane srpskog člana Predsjedništva BiH i predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, pojedinih profesora i studenata sveučilišta u Istočnom Sarajevu i Banja Luci, kao i reakcija iz susjedne Srbije, zajednička teza je  - "napad na Republiku Srpsku i srpski narod"

-Ovo je skandalozan čin političkog Sarajeva i muslimanskih obaveštajnih krugova koji mimo znanja bilo koga iz RS-a, donose odluke o zabrani ulaska srpskim intelektualcima i to na teritoriju RS-a, rekao je tada Dodik.

Još dalje je išao sveučilišni profesor Željko Budimir koji je kazao kako predstavnici RS-a u zajedničkim organima moraju tražiti pojašnjenje po osnovu čega je OSA a osnovu čega je pojedincima zabranila ulazak u BiH ili da u suprotnom Srbi izađu iz te obavještajno-sigurnosne agencije.

-Ako do ovih informacija ne uspiju doći, RS nema nijedan osnov ostati u tim strukturama, izjavio je za agenciju SRNA profesor Budimir.

Ne zabranjuje samo BiH – zabranjuje i Srbija

Vrlo naivno je misliti kako OSA, kao i bilo koja obavještajno-sigurnosna agencija neke države, čisto proizvoljno i na nacionalnoj osnovi, bez prethodnih analiza i obavještajnog rada i istraživanja, nekome tek tako zabranjuje ulazak u BiH i drži ga prijetnjom za sigurnost. 

-Da službe raspolažu i rade, dokazuje jedan događaj od prije nekoliko dana kada je jednom od profesora iz Srbije zapranjen ulazak u BiH, jer njegov govor, ne egzaktni podaci njegovih istraživanja, izravno mogu utjecati na destabilizaciju u BiH. To su, zapravo, obavještajne igre, obavještajne procjene i obavještajne i političke reakcije, kazao je nedavno u intervjuu za BN profesor na Univerzitetu suvremenih znanosti u Mostaru, stručnjak za sigurnost i profesor kriminalističke psihologije, dr.sc. Sandi Dizdarević.

Međutim, prijetnju i destabilizaciju ne uočava samo bh OSA nego i obavještajne službe Srbije koje su, kako je to kazao prof. Dizdarević nedavno uspjele spriječiti davanje ‘diplomatskog statusa’ za ‘Rusko-srpski humanitarni centar’.

-Nakon toga uspjeli su rasformirati kamp na planini Zlatibor i protjerali pukovnika jedne ruske obavještajne službe, kazao je Dizdarević.

No, odvjetnik Petronijević, kao ni general Dikić i profesor Ković teško da su samo benigni "turisti" koji posjećuju prijatelje i rodbinu u Republici Srpskoj.

Umiješanost u državni udar i terorizam u Crnoj Gori

Naime, prma dostupnim podatcima, bivši zapovjednik Žandarmetije Srbije i general Bratislav Dikić je među 14 optuženih za državni udar i terorizam u Crnoj Gori na dan parlamentarnih izbora u listopadu 2016. godine.Optužnica tereti dvojicu ruskih državljana, devet državljana Srbije i dužnosnike oporbenog Demokratskog fronta.

On je na prvostupanjskom, Višim sudom u Podgorici bio osuđen na osam godina za državni udar kojeg su, prema optužnici, organizirali dvojica ruskih obavježtajaca Eduard Šišmakov i Vladimir Popov.

Crnogorsko specijalno tužiteljstvo tvrdi da su oni ruski obavještajci, te da su dio "ruskih nacionalističkih centara, zagovornika panslavenske ideje ujedinjenja slovenskih naroda i sprječavanja ulaska u NATO".

No. presuda za Dikića je ukinuta na drugostupanjskom sudu i očekuje se ponovno suđenje. Sporazume o priznanju krivice za stvaranje kriminalne organizacije ranije je s Tužiteljstvom potpisalo osam državljana Srbije koji su pristali u zatvoru provesti po pet mjeseci.

-Meni je nezakonito zabranjen ulaz u BiH. Sve za Srbiju, Srpsku ni za što, napisao je Dikić na svojim društvenim mrežama nakon zabrane ulaska u BiH.

Upravo je odvjetnik Petronijević koji je i jedan od organizatora anti-NATO prosvjeda u Nišu, bio je i Dikićev odvjetnik u ovom slučaju. Pojedini mediji iz Crne Gore pisali su kako je Dikić otkazao punomoć odvjetniku Petronijeviću jer je želio priznati krivicu, ali mu je to odvjetnik zabranio.

Ković: Sprječavanje slobode misli i govora

Politički je vrlo aktivan i profesor Ković koji također više ne može u BiH. On je bio jedan od svjedoka obrane Ratku Mladiću tijekom suđenja u Haagu, a između ostaloga, 2020. godine bio je i aktivni učesnik prosvjeda koje je SPC organzirala u Crnoj Gori u znak neslaganja zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.

Ovaj povjesničar i sveučilišni profesor za agenciju SRNA je kako je, nakon što mu je zabranjen ulazak u BiH, angažirao odvjetnika i da je u tijeku koji bi trebao rezultirati spoznajom "koje su njegove rijeći zasmetale političkom Sarajevu".

-Što je to što srpski povjesničari  na smiju izgovoriti u RS-u, jer ja ionako ne idem u Federaciju BiH, komentirao je Ković nakon zabrane ulaska u BiH, zaključujući kako je "potpuno sigurno da je posrijedi delikt mišljenja i sprječavanje slobode misli i govora".

Međutim, profesor Ković nedavno je izjavio i da se “mora biti spremno na novu podjelu Balkana” te da je “Rusija saveznik Srbiji". S obzirom na sve navedeno, ali i na informacije koje još nisu prispjele u javnost, te ocjenu stručnjaka iz područja sigurnosti kao je u BIH na sceni vrlo snažan ruski obavježtajni angažman, čeka li BiH scenarij kao u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji?