Piše: V.S.Herceg

Izjava američkog veleposlanika u BiH Erica Nelsona za Glas Amerike (VOA) da "građani BiH žele biti dijelom transatlantske zajednice te da BiH treba reformu Daytonskog ustava" naišla je na mnoge pozitivne, ali i negativne reakcije. Iako je veleposlanik SAD-a jasno kazao da se o svim promjenama trebaju dogovarati bh. akteri, on je dao do znanja kakvu BiH vidi američka administracija u budućnosti: u transatlantskoj zajednici i reformiranog, suvremenog ustava kako bi BiH bila i dijelom suvremene, europske zajednice.

Srpski član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, reagirajući na izjavu američkog veleposlanika u BiH, rekao je da "Republika Srpska ne želi u NATO, niti će za to dati suglasnost", ali da je "za svaku vrstu promjena Ustava BiH potreban sporazum dva entiteta – RS i Federacije BiH". Međutim, Dodik je ponovno ponovio svoje stajalište na kojem sve češće i sve glasnije inzistira: uvođenju instituta da konstitutivni narodi imaju pravo referendum o samoopredjeljenju do odcjepljenja.

"Nedovršena država Srbija"

-Ako znamo da je u Washingtonu u nekom ranijem vremenu, u okviru Clintonovog tima, bila opcija da, ukoliko Bošnjaci ili muslimani ne uspiju uvjeriti Srbe na ostanak u BiH, zašto bi se netko toga držao? Imajući u vidu da je međunarodnim konvencijama utvrđeno pravo naroda na samoopredjeljenje do odcjepljenja i rečeno da su te konvencija iznad Ustava BiH, smatramo da treba uvesti institut da konstitutivni narodi imaju pravo referenduma u svezi s utvrđivanjem svog statusa. To će biti jedan od naših zahtjeva da se uključi u Ustav, komentirao je Dodik.

Ovo je samo jedna od Dodikovih sličnih izjava kao člana Predsjedništva BiH i visokog političkog dužnosnika koje, bivaju popraćene šutnjom od strane vodećih hrvatskih politika i u BiH i u susjednoj Hrvatskoj, ali i Srbiji.

Odnosi Dodika i Vučića, odnosno RS-a i Srbije, bila je i jedna od tema emisije 'Most', Radija slobodna Europa, sa profesorima iz Zagreba i Beograda kao komentatorima, Dejana Jovića, profesora Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu i Žarka Koraća, dugogodišnjeg profesora Filozofskog fakulteta u Beogradu.

-Nedavni izbori značili su povratak jednopartijskog sustava u nedovršenu državu. U političkom prostoru Srbije dominiraju homogenizacija i antipluralizam, a to se ogleda i u odnosu prema Srbima i njihovim organizacijama u regiji. Beograd s nervozom gleda na bilo kakav pluralizam i na pokušaje odstupanja kada se radi o organizacijama Srba u regiji. Nedovršena država je možda jedan od razloga zašto predsjednik Vučić održava tako bliske odnose s Dodikom i Dodik s njim. Čini mi se da sve to treba staviti u kontekst odnosa Srbije prema Kosovu, kazao je prof. Jović koji smatra da se srpsko pitanje na Balkanu, kao ni pitanje odnosa prema prošlosti nikada neće riješiti.

"Vučićeva lukavost u Europi gubi vrijednost"

-Takve stvari se ne mogu skloniti s dnevnog reda. Ja čak mislim da se ni ne trebaju skloniti. Potrebno je razvijati pluralizam i slobodu da svatko ima svoju interpretaciju prošlosti. Ali, kada se radi o odnosu Dodik - Vučić, mislim da je tu važno vidjeti da se Srbija stalno suočava sa nerješivošću svog teritorijalnog pitanja u pogledu Kosova i da zato cijelo vrijeme ostavlja otvorenom neku vrstu alternative. Naime, ako dođe do toga da se Kosovo u legalnom i političkom smislu više ne tretira kao dio teritorije Srbije, razmišlja se o tome da se Republika Srpska 'de facto' tretira kao sastavni dio političkog prostora Srbije. Ja pri tom ne mislim da će Srbija htjeti, ni da može razbiti Bosnu i Hercegovinu, niti da može pripojiti Republiku Srpsku, ali tamo živi veliki broj građana koji imaju srpsko državljanstvo koji imaju politički utjecaj i koje vodi Milorad Dodik. Tako ja gledam na tu bliskost, smatra ovaj zagrebački profesor.

S druge strane, profesor beogradskog Filozofskog fakulteta Žarko Korać, drži da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić "nema snage napustiti program stvaranja zajedničke srpske države".

-On o njemu ne govori. On šuti, govori samo o europskim integracijama. To je dosta lukavo, ali ta sitna lukavost koja je bila vrlo uspješna, prije svega u Europi, polako gubi svoju vrijednost. Vučić apsolutno nikada nije rekao ni jednu jedinu riječ protiv onoga što Dodik govori o zajedničkoj srpskoj državi. To se ne može drukčije shvatiti nego kao pasivno odobravanje Dodikovih ispada. Uzgred, Dodik ima vrlo velike financijske interese u Srbiji. Njegov sin gradi u Srbiji, Dodik gradi puteve, njegova firma gradi hotele po Zlatiboru i stambene objekte u Beogradu. Sve su to vrlo lukrativni poslovi za obitelj Dodik, rekao je prof. Korać.

Dok Europa tradicionalno šuti, Amerika ne

No, dok Vučić šuti i ne komentira na Dodikove izjave o odcjepljenju RS-a, a nezainteresirana je i europska administracija, nekadašnji visoki predstavnik u BiH, Christian Schwarz-Schilling u svom komentaru za Deutsche Welle, komentirajući tekst u Guardianu o akciji 'Okuja', između ostaloga, piše: "Clintona sada optuživati za politiku nagodbe i popuštanja (appeasment) Srbima nakon Srebrenice graniči s izvrtanjem prošlosti. Antiamerički intonirani članak u Guardianu danas pomaže u prvom redu vječnim secesionistima kao što je srpski član predsjedništva BiH Milorad Dodik. On je promptno u izjavi koju je dao novinskoj agenciji Srna zatražio da se rehabilitira američka ideja odcjepljenja Republike Srpske".

Schwarz-Schilling snažno pohvaljuje američku inicijativu za postizanje mira iz tog vremena kada, kako piše, "Europa nije htjela djelovati odlučno i dosljedno", a za 'Oluju' je ustvrdio da je donijela vojnu prekretnicu i bila je jedan od najvažnijih trenutaka rata u bivšoj Jugoslaviji i okončala rat između dvije bivše jugoslavenske republike, a ne NATO.

-"Oluja" je razbila sve sumnje i ograde koje su međunarodna zajednica i NATO imali prema jačem interveniranju u rat - zahvaljujući "Oluji" se ratna situacija potpuno promijenila. Za to vrijeme su se NATO, a prije svega Velika Britanija i Francuska snažno zalagali kod Billa Clintona za to da "se zaustave ove protuofenzive", s argumentom da bi one mogle ponukati "greaterSerbia" da napadne s druge strane, što je američki predsjednik odbio, napisao je Schilling.

-Sjedinjene Države se i dalje angažiraju na Zapadnom Balkanu bez obzira na to što se inicijative poput one aktualnog posebnog izaslanika SAD-a na Kosovu Richarda Grenella mogu ocijeniti kao kratkoročne i opasne. SAD je bio i ostao jaki saveznik na Zapadnom Balkanu koji pokreće inicijative poput rezolucije američkog Senata donesene povodom 25. obljetnice genocida u Srebrenici - nešto što do sada niti jedna jedina europska zemlja nije bila u stanju, smatra on uz zaključak da se Europa i dalje mora jače angažirati na Zapadnom Balkanu kako bi jačala i poticala institucije pravne države, demokraciju i ljudska prava.

No, Europa i dalje uporno šuti, ali i hrvatski, politički mainstream u BiH i Hrvatskoj, očito želeći "preko Dodikovih leđa", a pod bošnjačkim pritiskom, osigurati i sebi "parče" hrvatskog entiteta, ma koliko on bio i ma kolike žrtve iziskivao.