Prema službenim podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH stopa registrirane nezaposlenosti za siječanj 2022. godine iznosila je 31 posto i u odnosu na prosinac 2021. ostala je nepromijenjena.
S druge strane, kada je riječ o podacima  Agencije za statistiku BiH iz ‘Ankete o radnoj snazi za 2021.' oni ukazuju kako je stopa nezaposlenosti u 2021. bila 17,4 posto. Različiti podaci govore o tome da u BiH nitko ni nema   a možda niti želi imati stvarne podatke o zaposlenosti stanovništva u BiH.

Četvrtina mlađih od 30 godina nezaposlena
Ovih dana pojavila se informacija da je četvrtina osoba na evidenciji Službe za zapošljavanje HNŽ mlađa od 30 godina. Trećina njih čeka na zaposlenje duže od tri godine, što u biti pokazuje koliko je mladima teško doći i opstati na tržištu rada -kazala je voditeljica Sektora za analizu, plan, informiranje i informatiku Službe za zapošljavanje HNŽ-a Anita Perić.
Tome je, kako je kazala, više razloga, ali zasigurno najznačajniji od njih je nesklad između potreba i ponuda na tržištu rada što se tiče znanja i vještina.
- Nove tehnologije se jako brzo razvijaju, a tržište rada je dinamično i naravno ono traži kadrove koji mogu njima upravljati.
Naš formalni obrazovni sustav tome ne može dorasti, on je trom i to nije samo kod nas slučaj, to je jedan globalni problem. On jednostavno ne može dosegnuti brzinu uvođenja potrebnih znanja i vještina u ishod učenja – naglasila je Perić.
Mišljenja je kako je dobar sustav cjeloživotnog učenja i obrazovanja odraslih jedno od glavnih rješenja.
- Kratkoročni certificirani projekti za osposobljavanje za neko zanimanje ili čak u specifičnom dijelu nekog zanimanja u biti su ti koji mogu popuniti rupe na tržištu rada- poručila je Perić.
Inače, nedavno je u Mostaru je potpisan Sporazum o partnerstvu za provedbu projekta "Podrška mladim u zapošljavanju u IT sektoru", a jedan od partnera u projektu je i Služba za zapošljavanje HNŽ, zatim Asocijacija za ekonomski razvoj REDAH, Grad Mostar, Sveučilište u Mostaru, te kompanija IT Odjel d.o.o. Mostar.
Ciljna skupina krajnjih korisnika projekta predstavlja mlade osobe koje su završile formalno srednje obrazovanje s kojim trenutno imaju male šanse za zapošljavanje, a koje im ipak kroz određene stečene kompetencije daje preduslove da budu polaznici obuka za osposobljavanje u IT sektoru.
- Da bi se sve to napravilo nužno je učešće svih aktera, ali meni je drago da je ovaj projekt barem jedan dio slagalice koju tek trebamo složiti – naglasila je Perić.

Uhljebljivanje podobnih
Međutim, bez obzira na određene pokušaje u nekim područjima poput IT sektora u kojem je svakako uz dobra stečena znanja relativno lako naći dobre poslove bez obzira na lokaciju na kojoj se nalazite, prava je istina da domaće vlasti ne čine ništa posebno kako bi strateški i planski uposlili veći broj nezaposlenosg stanovništva.
Umjesto toga, vlasti u BiH djeluju kao da jedva čekaju da što više nezaposlenih mladih ljudi ode iz države, jer se time rješavaju više mogućih problema s kojima se mogu suočiti u obavljanju vlasti. Naime, odlaskom nezadovoljnih mladih ljudi smanjuje se pritisak na vlast da učini konkretne poteze u smislu zapošljavanja, pa zbog toga u BiH imamo sve manje socijalnih nemira, prosvjeda i štrajkova. Istovremeno, to stvara privid da je u BiH ekonomsko stanje zadovaljavajuće a vladajuće stranke bez većih problema nastavljaju zapošljavati i uhljebljivati stranačke kadrove po svim mogućim  državnim organima vlasti na svim razinama – od općine preko županija, pa sve do onih entitetskih i državnih. Također, u razna javna i državna poduzeća nemilice se uhljebljavaju stanački kadrovi koji vladajućim strankama osiguravaju glasačku mašineriju zbog koje smatraju da mogu biti bezbrižni na svakim izborima. S druge strane, svi oni koji su u inozemstvo otišli u potrazi za egzistencijom i normalnim životom gotovo u pravilu i nisu glasačko tijelo vladajućih stranaka. Ali, oni sigurno, iz različitih razloga, neće u velikom broju izaći na izbore kako bi kaznili one koji su ih otjerali „trbuhom za kruhom u bijeli svijet“.

Točnih podataka nema
U tom kontekstu, vlastima čak i odgovara da veliki broj mladih ljudi ode izvan zemlje jer na taj način slanjem novca svojim obiteljima olakšava financijsku i socijalnu sliku zbog koje će nezadovoljstvo 'držati pod kontrolom'. Točnih podataka o odlasku mladih iz države jednostavno nema, a kad bi ih bilo tek bi zbir onih koji su otiši posljednjih desetak godina i onih koji se nalaze registrirani na zavodima za zapošljavanje dao pravu sliku katastrafolnog stanja u BiH. Mnogi smatraju da upravo iz tog razloga vlasti u BiH ne žele provesti novi popis stanovništva jer bi se u tom slučaju pokazali razmjeri katastrofe koji su pogodili sve krajeve BiH. U kontekstu sagledavanja cijele slike apsurdno zvuči ali je vrlo blizu istine da vladajućima u stvari odgovara da što više ljudi iz BiH iseli jer na taj način imaju manje problema i ne moraju ništa konkretno raditi na povećanju zaposlenosti u BiH. S druge strane na taj način iz BiH „nestaje“ veliki broj nezadovoljnih ljudi, pa relativno lako mogu nastaviti vladati putem manipulacije glasačkom mašinerijom koja su godinama stranačkim linijama uhljebljivali u mnoštvo institucija i poduzeća koja ovise o raznim javnim i državnim proračunima.