Piše: V.S.Herceg

Ono što smo vidjeli u Republici Srpskoj je neprihvatljivo, kazao je prošli tjedan Manfred Weber, čelnik europskih pučana u Europskom parlamentu tijekom boravka u Sarajevu s izaslanstvom europarlamentaraca tog najjbrojnijeg političkog spektra.

On je rekao kako „EU nema razloga nastaviti s dosadašnjom izdašnom financijskom pomoći onima koji ne poštuju vladavinu prava i pokazuju da im europske integracije nisu stvarni interes“. Ovo nije samo puko, nevažno upozorenje, a o uskraćivanju europskog novca prema BiH, konkretnije njenom entitetu Republika Srpska već je n dnevnom stolu rasprava europarlamentaraca.

EU najveći donator Bosni i Hercegovini

-Kao predsjednik radne skupine EP-a za zapadni Balkan, zajedno s radnom skupinom za vanjske financijske instrumente, vodio sam sastanak o alokaciji EU fondova BiH. Poseban naglasak u raspravi s predstavnicima Komisije stavljen je na alokaciju i ograničavanje EU sredstava Republici Srpskoj, zbog secesionističke Dodikove politike, napisao je na svom službenom facebook profilu Tonino Picula, europarlamentarac SDP-a susjedne Hrvatske, time samo potvrđujući nagađanja kako će zbog političkog avanturizma vladajućih u RS-u najviše ispaštati žitelji tog eniteta.

U pitanju su mnogi projekti vrijedni milijune eura koje će RS teško nadoknaditi, a oštećena će biti i sama BiH jer jedan od njenih entiteta pretrpjet će ozbiljne gubitke i dodatno nazadovanje u napretku.

Naime, podsjetimo da je EU najveći pojedinačni donator sredstava i financijske pomoći za BiH te da je, prema okvirnim podatcima Izaslanstva Europske komisije u BiH, od kraja rata u ovo područje uložila više od 3,5 milijardi eura obnovu i različite projekte - od razminiranja preko reforme javne uprave, jačanje vladavine prava, održivog gospodarstva i poljoprivrede do prekogranične suradnje i ulaganja u razvoj u druga ključna područja u BiH.

Značajno je podsjetiti da je samo kroz pretpristupne fondove EU u razdoblju od 2007. do 2020. godine EU osigurala za BiH oko 1,19 milijardi eura, a kroz Europsku investicijsku banku (EIB) osigurala više od 2,4 milijarde eura povoljnih kredita od 1999. godine.

Novci, kako to sada tvrde administracije EU-a neće više biti bezuvjetno isplaćivan, a posebice ne zbog jačanja političke napetosti i kreiranja sve brojnijih kriza, urušavanja Daytonskog mirovnog sporazuma itd.

Na ovo su upozoravali i iz oporbenih stranaka u RS-u, no vladajuće stranke predvođene SNSD-om to uporno ignoriraju.

Dodik izgleda kao teatralni dramski lik, al je medij tuđih utjecaja na BiH i regiju

Višegodišnja politička kriza u BiH, mogla bi imati epilog i u odluci EU-a o obustavi financijskih dotacija, ali i još snažnijim potresima poput moguće disolucije. Europarlamentarac Tonino Picula, u intervjuu za Slobodnu Dalmaciju, istaknuo je razočaranost hrvatskom diplomacijom, konkretno u slučaju BiH.

-Daleko više sam očekivao od hrvatske diplomacije i politike uopće nakon ulaska u članstvo EU prije gotovo devet godina. Kao zemlja koja ima multiregionalni karakter, Hrvatska je trebala razviti znatno aktivniju politiku prema svom susjedstvu koje još nije dio EU. Bilo je doduše iskoraka, ali nije riječ o kontinuitetu jedne takve politke. Hrvatska graniči sa čak tri zemlje na različitim stupnjevima pristupanja EU pa je trebala učiniti više na artikulaciji politike Bruxellesa prema jugoistoku. Danas s jedne strane imamo pomalo atrofiranu politiku proširenja EU, a s druge sve naglašeniju ulogu izvaneuropskih faktora na Zapadnom Balkanu koji ne dijele vrijednosti bloka. Taj prostor sve više obilježavaju izraziti autoritarni trendovi dok je BiH još dodatno izložena sve jačim disolucijskim procesima. Hrvati u toj zemlji, zbog erozije Daytonskog poretka i svoje malobrojnosti, osobito snažno osjećaju sudare interesa lokalnih političkih elita, rekao je Picula za Slobodnu Dalmaciju.

Odgovarajući na konstataciju kako pregovori o izbornom zakon ne miču s mrtve točke te da se svi pregovarači pozivaju na Dayton, ali 'kako to kome odgovara', te da lider SNSD-a i srpski član Predsjedništva najavljuje secesiju, Picula govori o dvojbama oko daljnjeg razvoja situacije. Po njemu, homogenizacija BiH ne može se dobiti ukidanjem konstitutivnosti naroda.

-BiH je, nažalost, postkonfliktno, konfliktno, a treba svakako spriječiti da se ne razvije u prekonfliktno društvo. Osobito u izbornoj godini najveća opasnost prijeti od spajanja raznih kroničnih kriza. Dodik zbog svoje brahijalnosti i teatralnosti izgleda kao glavni lik tekuće drame, ali je ustvari sve više medij tuđih utjecaja na BiH i regiju. Glavna dilema se može oblikovati u pitanje kako umjesto homogenizacije konstitutivnih naroda u BiH postići homogenizaciju same BiH? Svakako ne ukidanjem konstitutivnosti nego razradom mehanizama autentičnog federalizma. BiH svakako ima pravo na svoju poziciju u arhitekturi suvremene Europe. Bilo bi optimalno da se tijekom tog procesa konstituira na temelju unutarnjeg konsenzusa, a ne isključivo zbog vanjskih pritisaka, zaključuje on.

No, kako se sada čini, unutarnjeg konsenzusa još nema ni na vidiku, ali je zato na vidiku najava obustave novca iz EU-a. Što će, opet, najviše pogoditi bh žitelje u enitetu Republika Srpska – poljoprivrednike, studente, gospodarstvenike, kao i realizaciju brojnih infrastrukturnih projekata, jer najave i upozorenja kako europski dužnosnici žele vidjeti napredak za novac koji šalju od svojih poreznih obveznika, nisu samo puka mantranja europske administracije.