Obnovljivi izvori energije o kojima se donedavno govorilo na razini potencijala u posljednje vrijeme postaju ne samo stvarnost već i potreba.

Uz važnost očuvanja ekologije te stabiliziranja rasta cijena energenata ovakvi projekti doprinose i razvoju zelenog i digitalnog što su premise Europske unije. Interes javnosti i privrednih subjekata za izgradnju objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora sve je veći. Velike kompanije poput Elektroprivrede BiH investiraju stotine milijuna maraka u hidroelektrane i vjetroparkove, dok privatne kompanije i pojedinci sve češće odlučuju instalirati solarne panele na krovove kuća ili pogona. Kada se saberu investicije koje planiraju velike kompanije, kao i one privatnih firmi, malih poduzetnika i građana, onda se može zaključiti da će ovo biti najveće polje investiranja u BiH narednih godina.

Ove investicije mogle bi promijeniti energetsku sliku, ali ujedno utjecati i na ekonomski razvoj naše zemlje.

Strategije 

Sinergija ekologije, tehnologije i ekonomije dobiva na značenju i korištenju u praksi zahvaljujući solarnim elektranama, ali i drugim izvorima obnovljivih izvora energije. Investicije u energetski sektor kapitalno su intenzivne pa bi mogle osunčati naše gospodarstvo.

Kao zemlja sa bogatim prirodnim resursima, veoma povoljnim hidro i solar uvjetima, velikom pokrivenošću šumom u odnosu na veličinu teritorije, BiH ima odličnu perspektivu za implementaciju Zelene agende i proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Usprkos tomu što je jedina zemlja neto izvoznik električne energije na Zapadnom Balkanu, Bosna i Hercegovina snosi velike troškove zagađenja zraka i utjecaja na zdravlje zbog dominacije fosilnih goriva u trenutnoj energetskoj strukturi.

Prema podacima iz 2021, ukupna proizvodnja električne energije u BiH bila je 17 TWh. Od toga je 62 posto iz uglja, hidro 35 posto i ostatak iz energije Sunca i vjetra. Kako bi ispunila cilj Zelenog dogovora, BiH je potvrdila svoju namjeru da postigne 43,6 procenta udjela obnovljivih izvora u bruto finalnoj potrošnji do 2030. godine.

Drugim riječima, prema energetskoj politici, planirano je da do 2035. 85 postotaka energije bude dobiveno iz hidroelektrana, 9 posto iz vjetra, 2 posto iz solara i 4 posto iz biomase. Do sada integrirane kratkoročne i dugoročne strategije koje imaju za cilj povećanje udjela različitih obnovljivih izvora, osiguravaju energetsku sigurnost BiH i povećavaju spremnost da se pridruži Europskoj uniji.

U skladu s važećim zakonima stranim ulagačima je, između ostalog, garantirano da imaju ista prava i obveze kao domaći investitori, da imaju ista prava nad nekretninama kao domaći, te su zaštićeni od nacionalizacije, eksproprijacije, rekvizicije kao i domaći, te imaju pravo vršiti transfer dobiti u inozemstvo. Navedena prava ne mogu se poništiti stupanjem na snagu naknadno donesenih zakona. Porezni sustav i poticaji dodatna su prednost u odnosu na druge zemlje, s obzirom da ima jedan od najpovoljnijih poreznih sustava u Europi.

- Mi smo na začetku razvoja obnovljivih izvora energije. Tu su hidroelektrane, vjetroelektrane, solarne elektrane, elektrane na bio gorivo… Dali smo projekciju za naredni razdoblje, koja govori da će se u termoelektranama smanjivati proizvodnja. Nadam se da ćemo zadovoljiti zahtjeve Europske energetske zajednice u smislu smanjivanja emisije CO-a, te slijediti procese dekarbonizacije uz istovremenu izgradnju zamjenskog bloka i gašenje starih. Treba nam veliki investicijski ciklus, kaže Edhem Bičakčić, predsjednik Bh. Cigrea.

Europska zelena agenda je strategija koja bi trebala Europu učiniti prvim klimatski neutralnim kontinentom do 2050. godine. Kako bi taj cilj bio ostvaren, države potpisnice moraju postepeno raditi na uvođenju čiste energije za pokretanje svih ekonomskih procesa. Na taj način bi se smanjivao negativan utjecaj korištenja fosilnih goriva u cijeloj ekonomiji – proizvodnji i potrošnji, oporezivanju i socijalnim davanjima.

- Opredjeljenje je bez dileme da se slijedi put Europske komisije, odnosno Energetske zajednice vezano za implementaciju obnovljivih izvora. Mora se voditi računa o specifičnostima i stanju energetskog sektora u BiH. Energetski sektor je u velikoj mjeri zasnovan na korištenju uglja kao primarnog energenta. Procjena je da će ugalj imati još značajnu ulogu, ali bez sumnje mi moramo težiti potpunoj dekarbonaciji. Naravno za to će nam trebati nova ulaganja i investicije, navodi član Bh. Cigrea Mustafa Musić.

Zelena agenda

Zelena agenda naglašava značaj zaštite i obnove prirodnih ekosustava i održive upotrebe resursa. Ova oblast upućuje na harmonizaciju sa sustavom Europske unije i trgovanje emisijama ugljika drugačijim instrumentima naplate do 2024, usklađivanje s Klimatskim zakonom Europske unije, usvajanje vizije o postizanju klimatske neutralnosti do 2025. te smanjenje emisija stakleničkih gasova do 2030. godine.

Zemlje zapadnog Balkana su se obvezale da će preći na čistu energiju i održivi razvoj, a vrijeme tranzicije bi trebalo iskoristiti za smanjenje uvoza energije, razvoj obnovljivih izvora energije, jačanje regionalne energetske sigurnosti, ubrzavanje gospodarskog rasta te rješavanje zagađenja zraka i zdravstvenih problema kojima je uzrok.

Općina Breza je odabrana kao jedna od četiri jedinice lokalne samouprave za implementaciju aktivnosti u okviru programa 'BiH sutra'. Primarni cilj je olakšati održivu tranziciju Bosne i Hercegovine kreiranjem i implementacijom efikasnih mjera i propisa na lokalnom nivou, čime se poboljšavaju životni uvjeti građana i građanki u općinama i gradovima smještenim u regijama bogatim ugljem.

- Zelena agenda građanima i građankama općine Breza nudi mogućnost da prihvate energetsku efikasnost kroz obnovljive izvore i daju prednost prirodi u odnosu na potrošnju plastike. Primarni motiv je dekarbonizacija, sprečavanje klimatskih promjena i osiguravanje dobrobiti naše zajednice uz prihvaćanje promjena. Veoma je važno i razvijanje svijesti građanstva o važnosti održivosti, promovirajući pomak ka ekološki vođenom, pravednom i zelenijem ekonomskom rastu i razvoju, ističe pomoćnica načelnika ove općine Meliha Beširević.

Podsjećamo, BiH, Crna Gora i trećina Hrvatske koncem lipnja ostali su bez električne energije. Do pada elektroenergetskog sistema došlo je do disbalansa u prijenosnoj mreži Elektroprenosa BiH. Nezavisni operator sistema NOS, prema navodima, nije dobro predvidio potrebnu količinu energije tako da se pojavio manjak koji je izazvao kolaps u prijenosnoj mreži.

N. K.