Dnevni.ba - PRELOADER

Zelenski tvrdi da Rusi ostavljaju mrtve vojnike, Putin se nećka oko mirovnog sporazuma

20 Ožu 2022


Zelenski tvrdi da Rusi ostavljaju mrtve vojnike, Putin se nećka oko mirovnog sporazuma

Rusija i Ukrajina približavaju se sporazumu o "ključnim" pitanjima, rekao je turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu u intervjuu objavljenom u nedjelju i dodao da se nada da će doći do primirja ako obje strane ne odustanu od dosadašnjeg napretka. Cavusoglu, koji je putovao i u Rusiju i u Ukrajinu prošlog tjedna radi razgovora s kolegama po dužnosti Sergejem Lavrovom i Dmitrom Kulebom, rekao je za turske dnevne novine Hurriyet da je došlo do "približavanja pozicija obiju strana na važnim temama, ključnim temama".

"Možemo reći da se nadamo primirju ako strane ne odu korak nazad s trenutnih pozicija", rekao je Cavusoglu bez daljnjeg objašnjavanja.

Glasnogovornik turskog predsjednika Ibrahim Kalin je u razgovoru za televiziju al Jazeera rekao da se dvije strane približavaju na četiri ključna pitanja. Naveo je ruski zahtjev da se Ukrajina odrekne svojih ambicija da se pridruži NATO-u, demilitarizaciju, zatim ono što Rusija naziva "denacifikacijom" i zaštitu ruskog jezika u Ukrajini. Ukrajina i Zapad odbacili su ruske navode o "neonacistima" u demokratski izabranoj ukrajinskoj vladi kao neutemeljenu propagandu, a Kalin je rekao da su takvi navodi uvredljivi za Kijev.

Unatoč optužbama obiju strana za odugovlačenje, Kijev i Moskva napredovali su u razgovorima prošlog tjedna prema rješenju koje bi jamčilo sigurnost Ukrajine, no izvan NATO saveza. Kalin je rekao da bi do trajnog primirja moglo doći isključivo susretom između Vladimira Putina i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. No, dodao je da Putin smatra da pozicije o "strateškim pitanjima" Krima i Donbasa nisu dovoljno bliske kako bi se dogovorio sastanak.

Ukrajinska vicepremijerka Olga Stefanišna u intervjuu za Sky News rekla je da je u njezinoj državi na djelu genocid u izvedbi Rusije.

- Apsolutno sam uvjerena da je ruski režim počinio genocid u Ukrajini. Vladimir Putin i njegovi ljudi su ratni zločinci, ustvrdila je.

Kazala je i da je broj civilnih žrtava u Ukrajini nadmašio broj poginulih ukrajinskih vojnika, no nije iznosila konkretne podatke. Ruske vojnike je optužila da su "satima silovali ukrajinske žene, a zatim ih ubijali", ali je najavila da njezin narod neće posistati u otporu.

Pohvalila je turske i izraelske vlasti za njihove napore u pokušaju mirovnog posredovanja, ali je upozorila da službeni Kijev nema namjeru prijeći svoju "crvenu liniju", a to znači odricanje od bilo kojeg dijela svog teritorija.

- Ipak, moguće je otvoriti prostor za raspravu o reintegraciji Donbasa, rekla je ne precizirajući što bi to konkretno moglo značiti.

Ukrajinci su u nedjelju priopćili da je u borbama poginuo još jedan visokorangirani ruski časnik. Navode da je riječ o zamjeniku zapovjednika ruske crnomorske flote Andreju Paliju (51), koji je zasad jedini visokorangirani pomorski časnik ubijen u ovome ratu.

Službeni Kijev dosad je tvrdio da je eliminirao pet ruskih generala. Ruska pak strana nijednu od ukrajinskih tvrdnji nije ni potvrdila ni demantirala.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potpisao je dekret kojim se sve televizije s nacionalnom koncesijom do kraja ratnog stanja ujedinjuju u jedinstvenu platformu.

Zelenski je to obrazložio potrebom 'unificirane informacijske politike'.

Humanitarna situacija pogoršavala se u nedjelju u opkoljenim ukrajinskim gradovima danima izloženima nemilosrdnom ruskom bombardiranju, dok je Kijev pozvao moskovsku saveznicu Kinu da "osudi rusko barbarstvo".

Rusija je u nedjelju krstarećim projektilima s brodova u Crnom i Kaspijskom moru gađala ciljeve u Ukrajini, izvijestila je novinska agencija Interfax, prenijela je francuska novinska agencija AFP.

Ruske snage u opkoljenom ukrajinskom lučkom gradu Mariupolju pogodile su umjetničku školu, gdje se sklonilo oko 400 stanovnika, priopćilo je u nedjelju gradsko vijeće. Zgrada je u subotnjem napadu uništena i lokalne vlasti uvjerene su da ima žrtava ispod ruševina.

Sirene za zračne napade oglasile su se u većim ukrajinskim gradovima rano u nedjelju, ali nije bilo neposrednih izvješća o novim napadima na gradove, prenijela je britanska agencija Reuters.

U očiglednoj eskalaciji sukoba, Moskva je u subotu objavila da je upotrijebila nadzvučne projektile u Ukrajini, što bi bila prva borbena uporaba oružja nove generacije. Tisuće ljudi evakuirano je iz opkoljenih gradova, ali rusko granatiranje blokira napore za isporuku humanitarnih zaliha, rekao je u nedjelju predsjednik Volodimir Zelenski.

Rusko granatiranje također je teško oštetilo metaluršku tvornicu Azovstal u Mariupolju, jednu od najvećih u Europi, rekli su ukrajinski dužnosnici. "Gospodarski gubici za Ukrajinu su golemi", tvitala je zastupnica Lesia Vasilenko, koja je objavila video na kojem se vide golemi stupovi dima koji se dižu iz industrijskog kompleksa.

https://twitter.com/i/status/1505318174459265024

U Mariupolju spasioci još uvijek tragaju za stotinama ljudi zarobljenih ispod ruševina bombardiranog kazališta u kojem je više od 1000 ljudi tražilo sklonište kada je pogođeno u srijedu. "Ovo više nije Mariupolj, to je pakao", rekla je stanovnica Tamara Kavunenko, 58. "Ulice su pune tijela civila."

U opkoljenom sjevernom gradu Černigivu, gradonačelnik je u nedjelju rano ujutro rekao da je u posljednjem granatiranju pogođena bolnica. "U Černigivu se nastavlja neselektivno topničko granatiranje stambenih četvrti, ubijajući desetke civila, djece i žena", rekao je gradonačelnik Vladislav Atrošenko na televiziji. "U gradu je apsolutna humanitarna katastrofa."

Rusko Ministarstvo obrane priopćilo je u nedjelju ujutro da su "visokopreciznim raketama" napali Centar za obuku snaga za specijalne operacije kod grada Ovruča u Žitomirskoj oblasti.

Tvrde da su u centru bili strani plaćenici te da je ubijeno više od 100 plaćenika i ukrajinskih specijalaca.

Rusko ministarstvo tvrdi i da su tijekom noći krstarećim raketama tipa "kalibar" ispaljenima s brodova u Crnom moru napali tvornicu za remont oklopne tehnike u okolici Nježina, sjeveroistočno od Kijeva.

- Tijekom noći operativno-taktičko zrakoplovstvo pogodilo je 62 vojna objekta u Ukrajini. Među njima su zapovjedni centri, jedan višecjevni raketni sustav, dva skladišta raketno-artiljerijskog naoružanja i jedno skladište goriva, kao i 52 mjesta na kojima se grupirala borbena tehnika, izjavio je glasnogovornik Igor Konašenkov.

On je ustvrdio da je tijekom noći ponovno korišteno i hipersonično naoružanje, odnosno sustav 'kindžal'.

- Hiperzvučnim aerobalističkim raketama uništeno je veliko skladište goriva ukrajinskih oružanih snaga u području Konstantinovke, Mikolajivska oblast, izjavio je Konašenkov.

Njegove tvrdnje nije bilo moguće neovisno potvrditi.

Ruske snage su deportirale nekoliko tisuća ljudi iz opkoljenog Mariupolja prošlog tjedna, objavilo je gradsko vijeće Mariupolja kasno u subotu nakon što je Rusija govorila o "izbjeglicama" koje stižu iz strateške luke. "Tijekom proteklog tjedna, nekoliko tisuća građanina Mariupolja je deportirano na ruski teritorij", objavilo je gradsko vijeće na Telegramu.

Okupatori su nezakonito odveli ljude iz okruga Livoberežnij i iz skloništa u zgradi sportskog kluba, gdje se od neprestanog bombardiranja skrivalo više od tisuću ljudi, "uglavnom žene i djeca", stoji također u objavi. Reuters nije mogao nezavisno potvrditi ove tvrdnje.

Rusko ministarstvo obrane je reklo da su u utorak u Rusiju počeli stizati autobusi, koji prevoze ljude koji su nazvani izbjeglicama iz Mariupolja, izvijestila je prošlog tjedna ruska agencija RIA Novosti. Ministarstvo nije bilo odmah dostupno radi komentara tvrdnji gradskog vijeća Mariupolja.

Ruska agencija TASS u subotu je izvijestila da se 13 autobusa kretalo prema Rusiji prevozeći više od 350 ljudi, od kojih je 50 trebalo biti željeznicom poslano u pokrajinu Jaroslavlj, a ostali u privremene tranzicijske centre u Taganrog, lučni grad u pokrajini Rostov. Rusko ministarstvo obrane je u ožujku poručilo da je Rusija pripremila 200 autobusa radi "evakuacije" građana Mariupolja.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je u nedjelju Rusima da trupla njihovih vojnika leže po bojištima u Ukrajini i da ih nitko ne odnosi. "U žarištima posebno teških borbi prve crte naše obrane preplavljene su truplima ruskih vojnika", rekao je ponavljajući da je 14.000 Rusa poginulo u invaziji na njegovu zemlju u videoporuci objavljenoj u nedjelju rano ujutro.

"A ta trupla, ta tijela nitko ne odnosi".

Rekao je da može razumjeti da Rusija ima gotovo beskrajne rezerve vojnika i vojne opreme. "Ali želio bih znati građani Rusije - što vam se dogodilo da niste primijetili svoje gubitke? To je 14.000 majki, 14.000 očeva, žena, djece, rodbine, prijatelja - a vi ne primjećujete?"

Ukrajinske tvrdnje o broju poginulih ruskih vojnika ne mogu se neovisno provjeriti, niti se mogu prebrojati vojni gubici Ukrajine, koje su čelnici zemlje procijenili na oko 1300 vojnika prije otprilike tjedan dana.

Moskva je do sada potvrdila samo oko 500 žrtava među svojim snagama, i to još u drugom tjednu invazije nakon čega se o tome više nisu oglašavali.


Na 25. dan ruske invazije na Ukrajinu britansko Ministarstvo obrane izvijestilo je da ruske snage još uvijek nisu uspjele steći nadmoć nad ukrajinskim zračnim prostorom, prenosi CNN.

"Ukrajinske zračne snage i snage protuzračne obrane nastavljaju učinkovito braniti ukrajinski zračni prostor", objavilo je Ministarstvo.

Priopćili su da Rusija nije uspjela steći kontrolu te da ovisi o oružju koje je "upotrebljeno iz sigurnosti ruskog zračnog prostora za napad na ciljeve u Ukrajini".

"Stjecanje kontrole nad zračnim prostorom bio je jedan od glavnih ciljeva Rusije u prvim danima sukoba, a njihov kontinuirani neuspjeh značajno je umanjio njihov operativni napredak", ističe Ministarstvo.

Zračne uzbune

Nedjeljno jutro je, inače, u Lavovu, Kijevu, Harkovu, Poltavi, Sumiju, Mikolajivu i nizu drugih ukrajinskih gradova gotovo već uobičajeno započelo sa zračnim uzbunama, javlja BBC.

Situacija u Mariupolju, koji je, kako se čini, sve bliže padu, je sve teža. Gradski čelnici tvrde da je nekoliko tisuća građana silom odvedeno u ruske gradove tijekom proteklog tjedna, no tu tvrdnju nije bilo moguće neovisno potvrditi.

- Djeca i stariji umiru. Grad je uništen, sravnjen je sa zemljom, izjavio je mariupoljski policajac Mihail Veršnin u videoporuci koju je snimio iz jedne od razrušenih ulica.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski optužio je Kremlj da je u gradu namjerno izazvao humanitarnu katastrofu, ali je istovremeno uputio i apel ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da se sastane s njim.

Savjetnik Zelenskog Oleksij Aristovič priznao je da ukrajinska vojska više nema načina na koji bi mogla pomoći gradu. Najbliže ukrajinske trupe su udaljene gotovo 100 kilometara.

- Trenutno ne postoji vojno rješenje za Mariupolj. To nije samo moje, nego i mišljenje vojske, rekao je.

Padne li Mariupolj, bit će to rijetka ruska pobjeda u invaziji za koju su u Kremlju očekivali da će biti munjevita. Ipak, ako su ruske snage igdje dosad ostvarile vidljiviji uspjeh, onda je to upravo jug Ukrajine, i to onaj uz obalu Azovskog mora koja je, kako su to u subotu priznali i u Kijevu, u potpunosti pod ruskom kontrolom.

U gradu Mikolajivu i dalje traje operacija izvlačenja vojnika ispod ruševina baraka u sklopu vojnog poligona koji su bombardirale ruske snage. Prema procjenama lokalnih dužnosnika, poginulo je najmanje 100 ljudi, a gradonačelnik Vitalij Kim kaže da su Rusi 'kukavički' napali ukrajinske vojnike dok su spavali.

Prema posljednjim podacima Ujedinjenih naroda, od početka invazije službeno je registrirano 867 civilnih žrtava, među kojima je 64 djece.

Evakuacija civila

U subotu je, prema podacima zamjenika predstojnika ureda ukrajinskog predsjednika Kirila Timošenka, kroz humanitarne koridore iz više gradova evakuirane su najmanje 6.623 osobe.

Timošenko je kazao da je 4128 osoba, uključujući 1172 djece, evakuirano iz Mariupolja u Zaporožje. U kijevskoj regiji, 1820 osoba je evakuirano iz manjih gradova i sela te su prevezeni u Kijev. U drugim dijelovima Ukrajine, 675 osoba je evakuirano iz regije Lugansk, izvijestio je Timošenko.

Oko 2.057.114 izbjeglica prešlo je u Poljsku iz Ukrajine od početka rata, izvijestili su iz poljske granične policije, a prenosi BBC.

Policija je na Twitteru napisala kako je samo u subotu granicu prešlo 23.200 osoba, što je povećanje za 2,1 posto u odnosu na dan ranije. Navode da je određeni broj izbjeglica, koji su granicu prošli u posljednja tri tjedna, već napustilo Poljsku.

Profesor migracijskih istraživanja na Sveučilištu u Varšavi Maciej Duszczyk kazao je da je otprilike 1,1 milijun izbjeglica i dalje u Poljskoj. Većina ih je ostala u velikim gradovima, poput Varšave i Krakova, čiji su se gradski čelnici već požalili da su im izbjeglički kapaciteti popunjeni.

Zabrana rada proruskih stranaka

Ukrajinski predsjednik Zelenski je u svojem najnovijem obraćanju naciji u noći sa subote na nedjelju između ostalog objavio da se ograničava rad 11 proruski orijentiranih političkih stranaka.

Među njima je i ona najveća, Platforma - za život, čije će političko djelovanje, iako je najveća oporbena stranka u Radi, biti ograničeno sve dok ne bude ukinuto ratno stanje. Na čelu spomenute stranke je kontroverzni medijski tajkun Viktor Medvedčuk, blizak režimu zbačenog proruskog predsjednika Viktora Janukoviča, a blisko povezan i s Vladimirom Putinom koji ga je navodno stavio na popis potencijalnih čelnika marionetske vlasti koju bi, u slučaju okupacije cijele zemlje, instalirao na čelo Ukrajine.

Medvedčuku su hrvatske vlasti, inače, blokirale luksuznu jahtu "Royal Romance" koja se trenutno nalazi u Rijeci.

Kina: Vrijeme će pokazati da smo na pravoj strani povijesti

Vrijeme će pokazati da Kina stoji na pravoj strani povijesti u vezi s ukrajinskom krizom, a njezin je stav u skladu sa željama većine zemalja, rekao je u nedjelju kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi. "Kina nikada neće prihvatiti nikakvu vanjsku prisilu ili pritisak te se protivi bilo kakvim neutemeljenim optužbama i sumnji protiv Kine", rekao je Wang prema priopćenju Ministarstva.

Njegovi komentari dolaze nakon izjave predsjednika SAD-a Joea Bidena, koji je u petak upozorio svog kineskog kolegu Xija Jinpinga na "posljedice" ako Peking pruži materijalnu potporu ruskoj invaziji na Ukrajinu. Predsjednik Xi je u telefonskom pozivu rekao Bidenu da rat u Ukrajini mora završiti što je prije moguće te je pozvao članice NATO saveza da održe dijalog s Moskvom. Prema navodima iz Pekinga o pozivu, Xi nije pripisao krivnju Rusiji.

Wang je naglasio da je najvažnija poruka koje je Xi poslao bila da je Kina oduvijek bila sila za održavanje mira u svijetu. "Uvijek smo se zalagali za održavanje mira i suprotstavljanje ratu", kazao je Wang, dodavši da će Kina donositi neovisne odluke.

"Stav Kine je objektivan i pošten te je u skladu sa željama većine zemalja. Vrijeme će pokazati da su kineske tvrdnje na prvoj strani povijesti", naglasio je Wang.

Zamjenik ministra vanjskih poslova Le Yucheng prethodno je u subotu izjavio da su sankcije koje su zapadne zemlje uvele Rusiji zbog Ukrajine "pretjerane". Službeni Peking je u više navrata naglasio da Rusija ima legitimne sigurnosne zabrinutosti koje treba riješiti te su pozvali na diplomatsko rješenje sukoba, kao i da priznaju suverenitet Ukrajine.

DNEVNI


U novom broju donosimo

Novi broj

07 Lip 2025

U novom broju donosimo

Novi broj

06 Lip 2025

U novom broju donosimo

Novi broj

05 Lip 2025