Europska komisija je 2011. usvojila Konvenciju o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, poznatu još i kao Istanbulska konvencija.

Uočljivo je da je položaj mladih žena nepovoljniji u odnosu na položaj mladih muškaraca, kao i da se njihova percepcija kada su u pitanju položaj žena i rodna ravnopravnost razlikuju. Mlade žene značajno više smatraju da je njihov položaj nejednak i da je sustav diskriminirajući.

One još smatraju da zarađuju manje nego mladi muškarci kada je riječ o istim pozicijama. Ovo je samo djelić podataka koji ukazuju na njihov nepovoljan položaj, kao i na potrebu za kontinuiranom borbom za ostvarivanje i očuvanje rodne ravnopravnosti kako u Bosni i Hercegovini tako i u Europskoj uniji.

- Generalno, položaj žena u javnoj sferi je nezavidan koliko god da smo svi svjesni činjenice da je ovo 21. stoljeće i da imamo dobar zakonski okvir kojim se uređuju prava žena. Nažalost, javna sfera je uvijek muška i to potvrđuju brojne statistike, ali i praktični pregledi kojima se uvjeravamo da su na odlučujućim pozicijama uglavnom muškarci. Pogledajte akademsku zajednicu, rektori i dekani su najčešće muškarci. Ne nužno, ali u većini - da. U politici vladaju muškarci. Donose ključne odluke i u svemu je jako malo žena koje su se uspjele visoko rangirati. I one kojima je to pošlo za rukom su imale mukotrpan put. Svjedoci smo i kako žene nerijetko preuzimaju ulogu muških radnih kolega, pa često ni same nemaju sluha za druge žene, ne radeći na rodnoj jednakosti, ali ni na poboljšanju položaja i prava žena, istaknula je Medina Mujić iz Fondacije Cure.

Samohrane majke

U Bosni i Hercegovini jedan od gorućih problema danas su prava porodilja. Iako se vlasti po županijama trude osigurati im pristojne naknade, brojne su porodilje koje su sa začećem dobile i otkaze ugovora o radu.

- Mnogo je takvih slučajeva. Imamo dvostruku sliku - političke predstavnike koji često promoviraju ostanak mladih u zemlji, veći natalitet i slično, međutim sve rade da do toga ne dođe, kao ni da mladi ostanu u zemlji i odluče se na rađanje. Oni se danas često boje za svoju sigurnost i ne odlučuju na rađanje. Nije lako prehraniti dijete, u uvjetima u kojima živimo odgajati ga i podizati, a poznato je i da se često žene uvjetuju da će dobiti otkaz ukoliko ostanu u drugom stanju. Tijekom odsustava zbog poroda one bivaju ranije pozivane na posao, a imamo i mnogo slučajeva preraspodjele pozicija tijekom porodiljnih odsustava, pa tako recimo majke nakon povratka na posao završavaju na drugim nezahvalnim pozicijama, navodi Mujić.

Sustavno nije uređena ni oblast prava samohranih majki. Mnoge od njih tijekom odgajanja djeteta nisu u stanju raditi, jer nemaju načina da pronađu sate za rad zbog nužnosti stalne brige o djetetu.

- To je ogroman problem u našoj zemlji. Za žene jedan od ključnih - svakako. Važno je naglasiti da je u našem društvu često samo jedan roditelj odgaja dijete. Nemamo sustavno rješenje za te situacije. Samohrane majke nemaju ni benefite od države kako bi se uspješno moglo raditi i odgajati dijete. Ovdje mislim na beneficirani radni staž, na pomoć da djeca budu u vrtićima ili produženim boravcima, kao ni na razumijevanje poslodavaca. Druge osobe koje bi pomogle pri odgoju u našem sustavu ne postoje, dodaje Mujić.

Muški i ženski poslovi

Globalna istraživanja kažu da su žene svuda u svijetu u lošijem položaju od muškaraca. One nemaju priliku napredovati u određenim javnim sferama jednako kao muškarci, a uvijek se gotovo bez izuzetka propituje da li su neke visoke funkcije za ženu ili pak nisu. Nažalost, kod nas postoji i nakaradna podjela poslova na muške i ženske.

- Ako su žene ambiciozne društvo ih etiketira kao karijeristikinje, a ne kao majke ili žene, supruge... Kada govore za medije uspješne žene se stalno pitaju kako usklađuju majčinstva, kućanske poslove i sve drugo s karijerama, dok se takva pitanja nikada ne postavljaju muškarcima. Kod muškaraca je poželjno da su oženjeni, da imaju suprugu, djecu, ali se nikada ne pita kako se to usklađuje s karijerama. Kod žena se preispituje da li su dobre majke, supruge, kako održavaju dom... Mi dakle, kući imamo neplaćeni rad. Imamo zakone kojima očevi mogu koristiti porodiljna odsustva kada im se supruge porode, ali mnogi za to pravo i ne znaju. U manjim zajednicama se muškarci toga i stide jer to kod nas nije kulturološki. Tradicionalno smo učeni da žena kuha, pere, da sprema, bude dobra majka i supruga, a tek nakon toga da izađe u javnu sferu. U regiji je isto kao i kod nas. U Srbiji i Crnoj Gori posebno. Za Hrvatsku se ne bih usudila tvrditi, jer su oni u Europskoj uniji, pa se možda neke stvari drugačije tretiraju silom prilika, kazala je na kraju Mujić.

Jedan od osnovnih principa na kojima počiva Europska unija je rodna ravnopravnost. On datira još iz 1957, kada je Rimski ugovor, jedan od osnivačkih, obuhvatio koncept pravične zarade za isti rad.

Prethodnih nekoliko desetljeća, osim na jednakoj naknadi za muškarce i žene, Europska unija i njene članice radile su na uređivanju zakonodavnih okvira koji se odnose na jednak tretman, uključivanje rodne perspektive u javne politike, kao i na kreiranje posebnih mjera za unapređenje položaja žena. Pitanje rodne ravnopravnosti dobilo je 2019. novi zamah izborom prve predsjednice Europske komisije, Ursule von der Leyen.

Kako je istaknula u svojim političkim smernicama: jednakost za sve i jednakost u svakom smislu predstavlja jedan od glavnih prioriteta Komisije. Također, 5. ožujka 2020. Europska komisija objavila je Uniju ravnopravnosti: Strategiju rodne ravnopravnosti 2020−2025, kao prvu strategiju Komisije u oblasti ravnopravnosti koja podrazumeva ispunjavanje obveza koje je predsednik preuzeo u svojim smernicama.

Strategija rodne ravnopravnosti koja važi za period 2020−2025 ima cilj postizanje rodno ravnopravne Europe u kojoj su rodno zasnovano nasilje, polna diskriminacija i strukturna nejednakost žena i muškaraca stvar prošlosti. Europa u kojoj su žene i muškarci, djevojčice i dječaci u svoj svojoj različitosti jednaki.

Strategija se zasniva na šest tema: sloboda od nasilja i stereotipa, uspjeh u rodno ravnopravnoj ekonomiji, ravnopravnost u vodećim položajima u svim područjima društva, rodno osveštena politika i intersekcionalna perspektiva EU politika, financiranje mjera za postizanje napretka u rodnoj ravnopravnosti u EU, te zauzimanje za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena širom svijeta. Mada je rodna ravnopravnost jedna od temeljnih vrijednosti Unije do danas nijedna država članica nije je u potpunosti postigla, iako se napredujea ka njenom ostvarenju. Kako se i u Strategiji navodi, veliki broj žena i djevojčica doživio je neki oblik sekusalnog nasilja, uključujući i genitalno sakaćenje.

Dnevni list