HIBBA Kauser, zastupnica SPD-a iz Offenbacha, nije ni trenutka oklijevala treba li potpisati otvoreno pismo upućeno Friedrichu Merzu. U pismu šezdeset istaknutih žena poziva kancelara na konkretne poteze da zaštiti žene u Njemačkoj, piše DW.

Kancelar je 14. listopada u Potsdamu, aludirajući na mnogo tamnoputih doseljenika i potrebu smanjenja migracije, izjavio da "u gradskom krajoliku još uvijek postoji problem". Kada ga je nekoliko dana kasnije jedan novinar upitao na što konkretno misli, odgovorio mu je da pita svoje kćeri.

Uslijedila je izuzetno žustra rasprava diljem Njemačke, uključujući brojne prosvjede zbog kancelarovih riječi, a sada je tu i inicijativa pod nazivom "Mi smo kćeri - 10 zahtjeva Friedrichu Merzu za našu sigurnost", među kojima su i zahtjev za postroženi kazneni progon seksualnog i obiteljskog nasilja, kao i bolje osvjetljenje i nadzor javnih prostora.

"Žene ne smiju biti diskriminirane ako ne govore dobro njemački"
Dvadesetpetogodišnja kći pakistanskih doseljenika održala je prvi govor na prosvjedima u Berlinu. "Odmah sam potpisala jer smatram da je jako važno da, ako već raspravljamo o sigurnosti kćeri, to radimo kako treba. Sigurne kuće za žene moraju biti bolje financirane, niti jedna žena ne smije biti odbijena", rekla je.

Za Kauser je posebno važna pristupačnost. "Ako žena nema njemačku putovnicu ili ne govori dovoljno dobro njemački, ne smije biti diskriminirana", poručila je. Tko razgovara s Kauser, dobiva predodžbu o tome što su protekli tjedni rasprava učinili ljudima poput nje, piše DW.

Rođena u izbjegličkom smještaju u Brandenburgu, već dvije godine sjedi u saveznom predsjedništvu Mladih socijalista SPD-a, a 2024. nagrađena je za izuzetno zalaganje u lokalnoj politici. Ona i dalje ima osjećaj da za neke njezin uspjeh nije dovoljan.

"Svakodnevno doživljavam rasizam na internetu"
"Šokirana sam, jako tužna i povrijeđena. Bez obzira na to što radimo, što govorimo, završimo li studije, mijenjamo li svijet, pozitivno oblikujemo ovo društvo, uvijek se moramo dvostruko i trostruko više dokazivati da pripadamo ovom društvu. Iako to zapravo ne bi smjelo biti pod znakom pitanja, jer smo ovdje rođene i odrasle. Ali zašto se stalno tako govori o nama?", izjavila je.

Čak su i rođaci u Pakistanu u jednom trenutku zbunjeno pitali kakve to rasprave Njemačka vodi, kaže Hibba Kauser. Kada je u televizijskim emisijama nakon rasprava o migraciji sigurnost žena, posebno u javnom prostoru, postala središnja tema, odlučila je progovoriti.

Jedan od deset zahtjeva iz otvorenog pisma, bolja zaštita žena od seksizma i rasizma na internetu, nešto je što mlada političarka, kaže, svakodnevno osjeća na vlastitoj koži. "Rasizam na internetu doživljavam svakodnevno. Stalno mi stižu poruke u kojima me ljudi vrijeđaju i iznose rasističke ili seksističke komentare", rekla je.

U Njemačkoj nedostaju sredstva za sigurne kuće
"Zašto Instagram dopušta da, kada nekoga blokiram, ta osoba može otvoriti novi profil i svaki put iznova širiti mržnju? Tu su i politika i tehnološke tvrtke ozbiljno pozvane na povećanje odgovornosti", poručila je.

Zaštita od nasilja mora vrijediti i za žene s invaliditetom i izbjeglice, potrebno je više savjetovališta, a prije svega: općine moraju dobiti više financijskih sredstava za opremanje sigurnih kuća za žene.

Dovoljno financiranje sigurnih kuća i skloništa za žene središnji je zahtjev otvorenog pisma upućenog kancelaru Friedrichu Merzu. U Njemačkoj postoji svega 400 sigurnih kuća i stanova za zaštitu, s kapacitetom za samo 7000 žena. Mnoge ustanove su beznadno pretrpane.

Žene je razbjesnila izjava Merza
Istambulska konvencija o borbi protiv nasilja nad ženama predviđa potrebu za tri puta više, 21.000 mjesta u Njemačkoj. Žene koje traže zaštitu često moraju usred noći putovati u druge okruge, kaže Judith Rahner, pod uvjetom da uopće imaju automobil.

"Najapsurdnije je to što svaka četvrta žena na kraju boravka u sigurnoj kući mora sama platiti taj boravak. Dakle, žena doživi nasilje od partnera, pobjegne iz stana, traži zaštitu u sigurnoj kući i na kraju dobije račun za smještaj. Mislim da je to doista simbol stanja zaštite žena od nasilja u Njemačkoj", rekla je.

I Judith Rahner još je uvijek prilično zbunjena nedavnim izjavama kancelara. I nije jedina, kaže. Direktorica Njemačkog ženskog vijeća već danima je zatrpana porukama bijesnih i ogorčenih žena koje izražavaju svoj bijes zbog Merzovih riječi, bilo telefonom, e-poštom ili putem društvenih mreža. Posebno žene koje se godinama bore da država konačno učini više protiv partnerskog i obiteljskog nasilja.

"Naša država mora učiniti više da spriječi femicide"
"Sigurnost žena u Njemačkoj ozbiljno je ugrožena, prije svega zbog partnerskog nasilja. U 2023. godini, 909 žena u Njemačkoj bile su žrtve pokušaja ili izvršenog ubojstva. Nasilje nad ženama sve više raste, na internetu, na ulici, ali posebno kod kuće. Upravo tamo gdje bi žene trebale biti najsigurnije, prijeti im opasnost", kaže Rahner.

Vlada koju čine demokršćanska Unija i SPD dogovorila se u koalicijskom sporazumu o boljoj kazneno-pravnoj zaštiti žena. "Naša država mora učiniti više da spriječi femicide", rekla je savezna ministrica pravosuđa Stefanie Hubig (SPD).

Najavila je uvođenje elektroničke narukvice u zakon o zaštiti od nasilja. Narukvica će omogučiti da, čim se muškarac koji je počinio nasilje približi ženi koja je u opasnosti, sustav pošalje alarm njoj i policiji.

"Nadam se da će Merz poslušati što kćeri imaju za reći"
Davno potreban i važan korak, kaže Rahner, navodeći Španjolsku kao uzor, gdje je elektronička nanonarukvica uvedena još 2009. godine. "Ali Španjolska je već prije 20 godina pokrenula zakonodavne inicijative koje su bile međusobno usklađene. Tu govorimo o potpuno drukčijim standardima, to se uopće ne može usporediti s Njemačkom", poručuje.

Hoće li žestoka rasprava o gradskom krajoliku i "kćerima" na kraju barem dovesti do toga da se u zaštiti žena od nasilja nešto pokrene? Početak je napravljen početkom godine, kada su nakon raspada koalicije CDU, Zeleni i SPD progurali Zakon o pomoći žrtvama nasilja.

Taj zakon ženama pogođenima nasiljem od 2032. godine jamči besplatno pravo na zaštitu i savjetovanje. To je prekretnica, smatra direktorica Njemačkog ženskog vijeća. "I dalje se nadam da će se rasprava sada ozbiljno voditi i da će i kancelar Merz poslušati što kćeri imaju za reći", zaključila je.