Čitanjem optužnice i uvodnom riječi Tužiteljstva, pred Sudom BiH je počelo suđenje Dževadu Mlaći i Selmi Cikotiću za zločine nad ratnim zarobljenicima počinjene na području Bugojna 1993. godine, prenosi Detektor/BIRN BiH. Mlaćo je optužen u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojna, a Cikotić kao zapovjednik Operativne grupe Zapad Armije BiH. Mlaću se tereti da je naredio ubojstva zarobljenih Hrvata. 

Konkretno, da je zahtijevao da se sačini spisak 23 do 26 'ekstremnih' zarobljenika koji će biti likvidirani. Kako se navodi u optužnici, Vojna policija 307. brigade odvela je grupu zarobljenika prvo u prostorije “BH banke”, gdje su mučeni i premlaćivani, uslijed čega su trojica preminula, dok su ostali odvedeni na planinu Rostovo, gdje su ubijeni u listopadu 1993. godine.

 - Dževad Mlaćo naredio je da se zarobljenici označene kao 'ekstremne' izdvoji i odvede na posebnu lokaciju, u prostorije motela na Rostovu, koju je osobno odredio i na koju je, u razdoblju kada su zarobljenici premlaćivani i ubijani, dolazio, navodi se u optužnici i dodaje da je od premlaćivanja jedan zarobljenik na Rostovu preminuo, a jedan je uspio pobjeći prilikom transporta do motela, dok su ostali ubijeni iz vatrenog oružja. Posmrtni ostaci većine nikada nisu pronađeni.

Tužitelj Mladen Vukojičić se u uvodnoj riječi referirao na osobni dnevnik optuženog, u kojem se navodi: “Zvanično: Ne smijemo imati civilnih zarobljenika, tajno - ekstremni dio zarobljenih vojnika da se likvidira.” 

Dodao je da se u zabilješkama iz kolovoza 1993. navodi da se 'ekstremne' izdvoji i uništi te nikome ne prijavljuje. Prema optužnici, Mlaćo je zaustavio transport zarobljenika u Zenicu iz, navodno, sigurnosnih i tehničkih razloga. Tužitelj Vukojičić je kazao da su Ratno predsjedništvo i Mlaćo donosili odluke koje nadilaze njihove ovlasti i da su prekomjerno uticali na rad službe vojne sigurnosti. 

- Predsjednik Ratnog predsjedništva nije ovlašten izdavati naloge bilo kojem pripadniku vojnih tijela, konstatirao je tužitelj ukazujući na izjavu svjedoka da se “ništa nije moglo” bez Mlaće.

Cikotića, pak, optužnica tereti da nije spriječio podređene pripadnike 307. brigade počiniti kaznena djela, kao i da je propustio poduzeti mjere zbog mučenja i ubojstava ratnih zarobljenika. Tužitelj je ukazao na nekoliko dokumenata temeljem kojih je Cikotić znao da postoji problem sa zarobljenicima, a među kojima je i naredba zapovjednika 3. korpusa da se zarobljenike prebaci u Zenicu. 

- Svakom zapovjednik bi to bila više no alarmantna situacija da provjeri što se dešava, istaknuo je tužitelj.

Optužnica tereti Cikotića i da je od rujna do prosinca 1993. izdavao naredbe podređenim pripadnicima 307. brigade da zatvorenike hrvatske nacionalnosti odvode na prinudne radove na prve crte bojišnice, gdje su kopali rovove i bili korišteni kao “živi štit”. Prilikom radova, tri zatvorenika su smrtno stradala, a nekoliko ih je ranjeno.

Obrane su navele da u ovoj fazi neće iznositi uvodne riječi. Braniteljica Edina Rešidović je napomenula da je protiv Cikotića vođena istraga od 2006. do 2018., dok je ova optužnica podignuta na istim osnovama. Saslušanje prvih svjedoka najavljeno je za 26. travanj. (BIRN)