Međunarodni investitori sve više okreću leđa Centralnoj, Istočnoj i Jugoistočnoj Europi. Naime, u 2024. godini zabilježeno naglo smanjenje međunarodnih direktnih investicija, navodi se u novom izvješću bečkog Instituta za međunarodne ekonomske studije.

U izvješću o stranim direktnim investicijama (SDI) koje su u toj regiji realizirane ili najavljene, navodi se da je broj najavljenih greenfield investicionih projekata u prva tri tromjesečja ove godine pao 44 posto u usporedbi s istim periodom prošle godine. Iznos obećan za direktne investicije zabilježio je nešto manji pad, ali je ipak pao nevjerovatnih 39 posto.

Broj najavljenih investicijskih projekata u članicama EU u toj regiji i zapadnobalkanskoj šestorki također je pao više od 40 posto u odnosu na prethodnu godinu, prenosi portal Emerging Europe.

Kriza u njemačkoj industriji uticala na volumen investicija
Autorica izvješća bečkog Instituta Olga Pindjuk rekla je da kriza u njemačkoj industriji i geopolitičke neizvjesnosti „sada u potpunosti utiču na region“ Centralne, Istočne i Jugoistočne Europe.

Podaci pokazuju značajno usporavanje novih stranih greenfield investicija u većini zemalja regije – rast je zabilježen jedino u Moldaviji.

Među članicama EU, Bugarska, Estonija i Poljska su zabilježile najveća smanjenja stranih direktnih investicija, a njihove obaveze su prepolovljene. U Albaniji, koja i dalje doživljava procvat zbog turizma, broj greenfield investicijskih projekata pao je čak 88 posto.

Veći priliv stranog kapitala nego prošle godine zabilježilo je osam ekonomija, koje predvode Estonija, Litva i Kosovo.

Naročito je naglo pao broj obećanih investicionih projekata iz Njemačke – oko 44 posto, sa 171 na 96. 67 posto u smislu obećanog kapitala, sa preko devet milijardi eura u prva tri tromjesečja 2023. na svega oko tri milijarde eura u istom periodu 2024. godine.

Austrijske kompanije ostaju okrenute jugoistočnoj Europi
Austrijske kompanije, tradicionalno važni investitori i poslovni partneri u regiji. Također su značajno smanjile broj najavljenih projekata u Istočnoj Europi, sa 34 na 15 u odnosu na isti period prošle godine. One su se, međutim, obvezale da ulože 20 posto više novca nego prošle godine – 965 milijuna eura. U usporedbi s 804 milijuna eura u 2023. godini. Međutim, to je i dalje oko 80 posto manje nego 2022. godine.

Rumunjska, Mađarska i Bugarska su zemlje koje bi trebale imati najviše koristi od austrijskih investicija. Pindjuk navodi da je vidljivo da se njemački investitori okreću od Istočne Europe prema SAD. Dok Austrija ostaje snažno posvećena tom dijelu Europe i vjerojatno će tu nastaviti da ulaže više nego u SAD, usprkos raznim ekonomskim problemima.

Kina, usprkos padu, ostaje najveći investitor kad je riječ o obećanim investicijama širom Centralne, Istočne i Jugoistočne Europe, ispred Njemačke.

Dok su njemačke investicije, mjerene u smislu obećanog kapitala, pale 67 posto, kineske su smanjene svega 30 posto. Ipak, udio kineskih stranih direktnih investicija u regiji je svega oko jedan posto. Dok strane direktne investicije iz zemalja EU čine oko 70 posto, navodi se u izvješću.

Mađarska i Srbija su donedavno bile najveći primatelji kineskih direktnih investicija. Rumunjska ove godine drži prvo mjesto po broju projekata, dok Slovačka treba primiti najveći iznos obećanog kineskog kapitala.

Pad stranih direktnih investicija još dublji
Studija sugerira da bi pad stranih direktnih investicija u Centralnoj, Istočnoj i Jugoistočnoj Europi mogao postati znatno dublji tijekom godine. Razlog leži u tome što je najavljeni pad investicija bio još dramatičniji u trećem kvartalu. Tada je globalna neizvjesnost povećana uoči predsjedničkih izbora u SAD. Sa padom od 70 posto od srpnja do rujna, dostigle su najniži nivo u četiri godine.

Djeluje da se zemlje Istočne Europe suočavaju sa novom konkurencijom za direktna strana ulaganja, u vidu SAD.

Broj kineskih greenfield projekata u SAD pao je sa 47 na 41 posto od siječnja do rujna 2024. u usporedbi s prethodnom godinom. Broj njemačkih projekata također je opao – sa 162 na 138. Međutim, te brojke znatno premašuju broj najavljenih projekata u Centralnoj, Istočnoj i Jugoistočnoj Europi, gde je najavljeno svega 28 projekata iz Kine i 96 iz Njemačke.

Preorijentacija njemačkih investitora prema SAD postaje još jasnija kada se pogledaju najavljene investicije.

Dok je kapital obećan za greenfield projekte u Centralnoj, Istočnoj i Jugoistočnoj Europi bio 40 posto veći nego za projekte u SAD od siječnja do rujna 2022. godine, obećan iznos za SAD bio je u istom periodu gotovo tri puta veći od iznosa obećanog za Centralnu, Istočnu i Jugoistočnu Europu, prenosi Bankar.me.