Predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović prisustvuje 27. Kongresu Europske pučke stranke (EPP) u Rotterdamu, u okviru kojeg je održan događaj posvećen regionu pod nazivom "Balkanska kafa: Ruski rat i njegove posljedice na regiju zapadnog Balkana".

Izetbegović je tokom diskusije podsjetio da je u Bosni i Hercegovini prije 15 godina postojao konsenzus u vezi sa pristupanje NATO-u i Europskoj uniji, ali da nije postojalo dovoljno volje sa druge strane, koja je, kako je istaknuo, moglo omogućiti ubrzani pristup ovim asocijacijama, kao što je to Bosna i Hercegovina zasluživala.

- Odgovor EU nije bio dobar. Potrebni su nam novi entuzijazam i podrška. Balkan je mješavina emocija, vjera, naroda koja može značiti bogatstvo različitosti, ali može donijeti i problem ukoliko ukoliko ne postoji podrška EU. Unija ne smije ostaviti vakum na Balkanu jer će ga ispuniti druge, destabilizirajuće snage. I to se upravo dešava – kazao je Izetbegović.

Govoreći o ulozi Rusije u regionu, Izetbegović je ukazao na posljednje prijeteće izjave ruskog ambasadora u Bosni i Hercegovini.

- Potrebna nam je jasna poruka da će sve države zapadnog Balkana postati članice Unije. Bosni i Hercegovini je potreban kandidatski status. Vijeće EU će narednog mjeseca odlučivati o tim pitanjima i pozivam ih da nas podrže u našim nastojanjima - poručio je Izetbegović.

Uvodna obraćanja na skupu su imali visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt, generalna sekretarka Vijeća za regionalnu saradnju Majlinda Bregu i šefica Grupe za zapadni Balkan u Odjelu za strateške komunikacije Službe za vanjske poslove EU-a Jasna Jelisić, koji su pažnju posvetili evropskoj perspektivi zapadnog Balkana, utjecaju Rusije na proces proširenja, te rješavanju pitanja sigurnosti, stabilizacije političkih prilika, regionalne saradnje i borbe protiv dezinformacija.

Događaju su također prisustvovali predstavnici HDZ-a BiH, HDZ-a 1990 i PDP-a iz Bosne i Hercegovine, predstavnici članica EPP-a iz regiona, te zastupnici u Europskom parlamentu i zvaničnici EU koji su involvirani u dešavanja na zapadnom Balkanu.

Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Dragan Čović prisustvovat će također Kongresu Europske narodne partije (EPP), koji danas počinje u Roterdamu, Kraljevina Nizozemska.

Na Kongresu EPP, najveće poslaničke grupacije u Europskom parlamentu, bit će izabran novi predsjednik, potpredsjednici i novi generalni sekretar EPP.

Delegati Kongresa EPP iz 81 političke partije i partnera iz 43 zemlje otvorit će i debatu o temi "Ujedinjeni u solidarnosti: obrana zapadne demokracije".

Tokom dvodnevnog skupa u Roterdamu na pratećim panelima raspravljat će se i o obnovi arhitekture europske sigurnosti i obrane, o tome kako Europu učiniti energetski nezavisnom i karbonski neutralnom, kao i o tome kako pružiti pomoć izbjeglicama iz Ukrajine.

Dvodnevno zasjedanje bit će okončano sutra, 1. lipnja, usvajanjem završnih kongresnih dokumenata i rezolucija, priopćeno je iz Sektora za odnose s javnošću Parlamentarne skupštine BiH.

U svim razgovorima koje sam imao i koje ću imati tijekom kongresa Europske pučke stranke (EPP), želim vrlo jasno kazati kakva je pozicija Bosne i Hercegovine, istaknuti naš euroatlantski put i činjenicu da članstvo u Europskoj uniji nema alternativu te da smatramo kako ničim nismo zaslužili da nas se tretira drugačije od ostalih zemalja regije u procesu pridruživanja, izjavio je za Fenu predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović koji sudjeluje na dvodnevnom izvještajno-izbornom kongresu EPP-a u Rotterdamu.

Čović kaže da u brojnim bilateralnim razgovorima ističe koliko je bitno da imamo političku stabilnost u BiH kako ne bi došlo do bilo kakve sigurnosne ugroze.

-Mi smo u sred izbornog procesa koji već traje i to daje jednu posebnu političku dimenziju nužnosti traženja političkih rješenja, a da istodobno osiguramo i demokratski proces izbora, kao i preduvjete da se mogu implementirati izborni rezultati bez obzira što do sada nismo promijenili Izborni zakon. Čini mi se da je to osnova svega, da ne smijemo ostati zarobljeni u nefunkcioniranju izvršne i zakonodavne vlasti kakvu imamo protekle četiri godine. Nadam se da će ovih dana biti razmatran državni proračun na Vijeću ministara i ubrzo usvojiti u Parlamentu BiH kako bismo koliko-toliko stvorili mogućnosti za stabiliziranje odnosa barem u narednih pet-šest mjeseci. To je period koji je pun izazova, u tijeku je kampanja i vidimo tu razne strategije, gdje se retorika i ponašanje prilagođavaju toj kampanji, ističe Čović.

Dodaje kako želi iskoristiti kongres EPP-a da skrene pozornost na sva ova pitanja, kroz prizmu HDZ-a BiH i HNS-a, vezano za osiguranje legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda nakon ovih izbora, a kako bi se izbjegla bilo kakva politička blokada ili nestabilnost.

-Najveći broj sugovornika razumije naše odnose u BiH, a drago mi je što smo uspjeli i kroz političko djelovanje HDZ-a BiH, ali i kroz diplomatsko djelovanje Republike Hrvatske, pridobiti značajan broj zemalja, u čijem fokusu BiH uopće nije bila, da razumiju te naše odnose. Na tome i ubuduće treba uporno raditi, jer, kako god to radimo mi, tako to nastoje raditi i drugi koji imaju drugačije poglede i interese u BiH. U svakom slučaju, interes za BiH je sve izraženiji. Od jedne potpune sjene u kojoj smo se nalazili protekle dvije godine, sad je pitanje BiH na stolu, razgovara se o Izbornom zakonu i političkoj stabilnosti BiH. Vjerujem da danas imamo najveći broj zemalja članica EU koji te odnose u BiH potpuno razumiju, zaključio je Dragan Čović.

Predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović sastao se danas u Rotterdamu tokom Kongresa Evropske narodne stranke (EPP) sa predsjednikom ove političke grupacije Donaldom Tuskom.

Na sastanku je razgovarano o nastavku evropskog puta Bosne i Hercegovine i provedbi neophodnih reformi iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji.

Naglašena je važnost dodjeljivanja kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini, što bi, kako je zaključeno, poslužilo kao veliki stimulans evropskim integracijama Bosne i Hercegovine i eliminisanju prisutnih negativnih utjecaja.

Posebna pažnja posvećena je potrebi uklanjanja postojećih blokada u funkcionisanju institucija, te osiguravanju finansijskih sredstava za organizaciju i provedbu Općih izbora.

Također je razgovarano o agresiji Rusije na Ukrajinu i posljedicama te agresije na Evropsku uniju, zapadni Balkan, a naročito Bosnu i Hercegovinu.

Izetbegović se zahvalio Tusku na dosadašnjoj saradnji i podršci evropskom putu Bosne i Hercegovine u svojstvu predsjednika najveće političke grupacije u Evropskoj uniji.