Razgovarala: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Mostarac Toni Zorić nedavno je ponovno je izabran za predsjednika Biciklističkog saveza BiH, a ove godine u Tirani izabran je i za člana Upravnog odbora Balkanske biciklističke Unije, što je svojevrsno priznanje za njegov doprinos u razvoju biciklizma u BiH, ali i zemljama u okruženju. Također, on je predsjednik Udruženja za promicanje biciklizma 'Hercegovina bicikl', voditelj projekta 'Blidinje BIKE Festival' u Parku prirode Blidinje, a osnovao je i Biciklistički klub u Mostaru te tri tri puta državni prvak, pa Balkanski prvak  itd. Toni Zorić prije nekoliko dana isvijestio je javnost kako je utrka 'Tour of Bosnia and herzegovina' uvrštena u službeni kalendar međunarodne biciklističke unije (UCI), čime bh biciklizam ispisuje povijesnu stranicu ovog sporta.

Za vas bi se uistinu moglo kazati da ste od hobija, biciklizma, godinama svojim stalnim zalaganjem i posvećenošću, došli do velikih, povijesnih stvari za BiH - najnovija je međunarodna cestovna utrka 'Tour of Bosnia and Herzegovina' koja je uvrštena u službeni kalendar Međunarodne biciklističke unije (UCI) za 2026. godinu. Kako je to sve počelo, godinama unatrag i otkud tolika ljubav prema biciklizmu, od kuda i kako je sve krenulo?

-Moja priča s biciklizmom počinje prije više od dvadeset godina. Poput mnogih, i ja sam odrastao vozeći bicikl, sjećam se popularnog Pony bicikla koji je bio simbol djetinjstva u bivšoj državi. Međutim, ozbiljnije bavljenje ovim sportom u Mostaru započelo je s malom grupom entuzijasta, tek nas troje ili četvero. Ubrzo smo ostvarili suradnju s kolegama iz Sarajeva, koji su bili brojniji i iskusniji. Naša mostarska grupa je rasla, okupljajući dvadesetak zaljubljenika u biciklizam. Djelovali smo kao neformalna skupina građana, provodeći vikende u prirodi, istražujući ljepote Bosne i Hercegovine. To je bilo iznimno sretno razdoblje koje rado prepričavam.

Iz tih zajedničkih vožnji rodila se i ideja o osnivanju kluba. Moram priznati, svi su bili za tu ideju osim mene, jer sam bio svjestan da s osnivanjem kluba prestaje opuštanje i počinje predan rad i organizacija. Ipak, uslijedila je osnivačka Skupština, i 2011. smo osnovali prvi biciklistički klub u Hercegovini nakon 50 godina, Biciklistički klub Mostar. Cilj kluba bio je razvoj biciklizma kao profesionalnog sporta i privlačenje što većeg broja djece. Nakon toga, uslijedilo je i osnivanje Udruge HerzegovinaBike, s ciljem razvoja cikloturizma, mapiranja ruta i promocije Hercegovine kao cikloturističke destinacije. Kroz godine, ta ljubav se samo produbljivala, te sam prepoznao potencijal biciklizma ne samo kao sport, već i kao alat za promociju zdravlja, turizma i razvoja zajednice.

Što za BiH znači uvrštavanje u službeni kalendar Međunarodne biciklističke unije (UCI)?

-Uvrštavanje utrke “Tour of Bosnia and Herzegovina” u službeni kalendar Međunarodne biciklističke unije (UCI) predstavlja povijesni trenutak za našu zemlju, označavajući značajan iskorak u razvoju biciklizma, kako sportskog, tako i turističkog. Vjerujem da ćemo uspješno realizirati ovaj događaj, te da ćemo ga se rado sjećati i o njemu pisati. Ovim se BiH ucrtava na svjetsku biciklističku kartu, kartu organizaotira Toura i time dobivajući priliku za značajnu međunarodnu vidljivost. Očekujemo dolazak profesionalnih biciklističkih ekipa iz cijelog svijeta, a već imamo iskazan interes od 31 zemlje svijeta za dolazak. 

Također, sa ovim događajem dolazi i značajna medijska pažnja, a trenutno radimo i pregovaramo o mogućnostima prijenosa utrke uživo. To je izvanredna prilika za promociju BiH kao zemlje sporta, turizma i iznimnih prirodnih ljepota. Uvjeren sam da će ovaj projekt generirati dugoročne koristi, ne samo u sportskom smislu, već i u gospodarskom i turističkom sektoru.

Vaša ljubav i hobi prema biciklizmu, zasigurno, preraslo je u daleko ozbiljniju priču. Što biciklizam kao sport, zapravo, može značiti za BiH, kako u razvoju zdravijeg načina života, tako i za razvoj općenito turizma u BiH?

-Da, kada ovako sumirate, izgleda da sam 'zaglibio' u biciklizmu. Sve je počelo kao hobi, kao 'ispušni ventil' nakon radnog dana, a pogledajte gdje sam završio. Ipak, sve to ima svoj razlog, i mogu iskreno reći da sam uživao u svakom trenutku. Kada radite nešto što volite i posvetite se tome s ljubavlju, ništa nije teško.

Iznimno sam počašćen povjerenjem koje mi je ukazano kroz izbor na različite pozicije u biciklističkim organizacijama. To vidim kao priliku da još više doprinesem razvoju biciklizma, ne samo u BiH, već i u regiji. Biciklizam ima ogroman potencijal za BiH, a uključenost u međunarodne organizacije, poput UCI-a i Balkanske biciklističke Unije, smatram iznimno značajnom prilikom za predstavljanje i zastupanje interesa BiH i naših sportaša u svijetu. Kroz događaje koje organiziramo, nastojimo promovirati sport i turističke potencijale naše zemlje. Želimo pokazati da imamo kapacitet organizirati vrhunske sportske događaje, ugostiti sportaše iz više od 31 zemlje svijeta, koliko ih je do sada iskazalo interes za 'Tour of Bosnia and Herzegovina', i stvoriti izvanredan događaj u kojem će se biciklisti boriti za sportske rezultate i osvojiti bodove važne za Olimpijske igre.

Biciklizam je sport koji spaja zdrav način života, ekologiju i turizam. On nije samo natjecateljski sport, već i izvanredan alat za promociju zemlje, pokretač lokalnih ekonomija i način da ljudi ponovno otkriju ljepote BiH. Kroz projekte poput Ćiro Traila, Blidinje BIKE Festivala, Franciscana Route i brojne druge inicijative, pokazali smo kako se biciklizam može pretvoriti u turistički proizvod koji donosi konkretne rezultate – od razvoja ruralnih područja do jačanja lokalnih zajednica.

Postoji li sustavna podrška vlasti razvoju ovog sporta, a time i razvoju turizma u BiH?

-Iako bilježimo napredak, moram reći da je on još uvijek sporiji nego što bismo željeli. Srećom, sve više institucija prepoznaje važnost ulaganja u sport i cikloturizam, posebno na razini lokalnih i županijskih zajednica, koje su kroz partnerstva i potpore značajno doprinijele našim projektima.

Vjerujem da će s velikim događajima poput 'Tour of Bosnia and Herzegovina' i povećanjem međunarodne pažnje, doći i do konkretnije sustavne podrške na državnoj razini, jer će to tada prestati biti samo sportska priča, već će postati nacionalni interes. Primjer nam je susjedna Hrvatska i njihov CRO Race, vrhunski sportski događaj koji promovira Hrvatsku, a prijenos utrke uživo na Eurosportu gledalo je više milijuna ljudi iz 197 zemalja svijeta. To je ogroman promotivni potencijal kojem težimo i za našu zemlju, BiH. Uvjeren sam da ćemo predanim radom i zalaganjem doći do rezultata da jednog dana i 'Tour of Bosnia and Herzegovina' ima svoj prijenos na Eurosportu.

Međutim, realnost je i kako u BiH, za razliku od razvijenih europskih zemalja, zapravo, skoro da i ne postoje biciklističke staze, kako za rekreativne bicikliste, tako i za profesionalce. Kako to promijeniti?

-Slažem se, nedostatak biciklističkih staza predstavlja jedan od većih izazova za razvoj biciklizma u BiH. Ipak, ohrabruje činjenica da i na tom polju polako dolazi do pozitivnih promjena. Nedavno sam posjetio Travnik i ugodno se iznenadio vidjevši ucrtane biciklističke staze u gradu, nisam to znao. Veliki gradovi poput Sarajeva, Banja Luke, Tuzle i Zenice također imaju biciklističke staze, a mnogi drugi gradovi u BiH slijede taj trend, omogućavajući svojim građanima sigurno kretanje na zdrav i ekološki prihvatljiv način.

Žalosno je što moj grad, Mostar, s obzirom na svoj turistički potencijal, još uvijek nema adekvatnu biciklističku infrastrukturu. Svjedoci smo nekih pokušaja izgradnje kratkih dionica biciklističkih staza i postavljanja semafora s oznakama za bicikliste na raskrižjima gdje biciklističke staze uopće ne postoje. Na to gledam kao na znakove da se nešto radi, iako sam i sam imao brojne sastanke s gradskim vlastima na ovu temu, nemamo sustavni rad bez kojeg nema ni značajnijeg pomaka. Smatram da lokalni klubovi moraju preuzeti veće inicijative i vršiti jači pritisak na lokalne vlasti kako bi dobili ono što im pripada i što zaslužuju. Svi mi sanjamo o danu kada će naša djeca moći sigurno biciklirati od kuće do škole i obratno.

Kada govorimo o ruralnim područjima, Bosna i Hercegovina ima idealne prirodne uvjete, ali joj nedostaje infrastruktura. Naš cilj nije samo izgradnja fizičkih staza, već i stvaranje biciklističkih ruta koje povezuju kulturnu, povijesnu i prirodnu baštinu. Upravo kroz projekte Udruge HerzegovinaBike stvorene su prve označene i digitalizirane rute u BiH, dostupne putem web i mobilnih aplikacija. Time smo pokazali da je uz entuzijazam, partnerstvo i jasnu viziju moguće puno učiniti, čak i bez velikih financijskih ulaganja.

Kakvo je zanimanje kod djece za ovaj sport s obzirom da živimo u vremenu novih tehnologija i zaokupiranošću djece, pa čak i ovisnošću, o društvenim mrežama, pametnim telefonima...Možda ih biciklizam motivira na izlazak u prirodu i veću aktivnost, druženje, upoznavanje zavičaja itd...?

-Upravo proteklog vikenda, moj klub je organizirao biciklijadu s iznimno velikim brojem djece, što je najbolji pokazatelj interesa. Svakodnevno viđamo djecu na ulicama kako bicikliraju po trotoarima ili se probijaju između automobila. Klubovi rade odličan posao u promociji biciklizma, no sigurnost djece je upitna.

Konkretno, imamo veliki problem s treninzima u biciklističkim klubovima. Biciklizam nije sport koji se može trenirati u zatvorenom prostoru, a treninzi na otvorenom su upitni zbog sigurnosti. Nitko od trenera ne želi preuzeti odgovornost za izvođenje djece na ulice, gdje treniraju između automobila i vozača koji često nemaju razumijevanja za bicikliste.

Zanimanje djece za biciklizam raste, ali moramo im ponuditi adekvatnu infrastrukturu i pozitivne uzore. Nažalost u pravu ste moderna tehnologija ih često odvaja od prirode, no biciklizam ima moć to promijeniti. Kroz biciklističke klubove, škole i rekreativne događaje, nastojimo mladima približiti ovaj sport i pokazati im koliko im može pomoći u razvoju discipline, socijalizacije, zdravlja i poštovanja prema okolišu.

Međutim, unatoč svim poteškoćama, svjedočimo kako jača biciklizam u Hercegovini, postoje 18 udruga okupljenih od 'Herzegovina bike'. Je li biciklizam skup sport? koliko košta jedan "prosječan" bicikl koji bi mogao zadovoljiti potrebe rekreativca, a koliko za nekoga tko se želi profesionalno baviti ovim sportom? Što vi preporučujete?

-Da, u pravu ste, ogroman posao je napravljen u Hercegovini kada je u pitanju razvoj biciklizma. Od regije u kojoj je biciklist bio gotovo nepoznan pojam, došli smo do poželjne turističke destinacije koju danas posjećuju stotine tisuća cikloturista iz cijelog svijeta. To je rezultat dugogodišnjeg rada i predanosti pojedinaca, istinskih entuzijasta i vizionara koji su svojim zalaganjem promijenili sliku našeg kraja. Ponosan sam na njihov rad i zahvalan na svemu što smo zajedno postigli.

Što se tiče samog sporta, svaki sport može biti skup ako mu pristupate profesionalno, a biciklizam posebno, s obzirom na cijene opreme i tehnologije koje se danas koriste. Profesionalni bicikli mogu dosezati i do 20.000 eura, no za rekreativno bavljenje biciklizmom to apsolutno nije potrebno. Uvijek savjetujem da se bicikl kupuje u skladu s vlastitim mogućnostima i potrebama. Ako vozite po gradu, odlazite biciklom na posao ili vikendom uživate u kraćim vožnjama, sasvim je dovoljan bicikl u rangu od nekoliko stotina konvertibilnih maraka. Kako rastu vaši apetiti, iskustvo i želja za novim izazovima, tada možete razmišljati o kvalitetnijim opcijama.

Preporučujem svima da se učlane u lokalni biciklistički klub, jer će tamo pronaći podršku, savjete o opremi, sigurnosti i događajima. To je najbolji način da se razvijate postepeno, od rekreativca do, možda jednog dana, natjecatelja. Najvažnije je – krenuti, uživati u vožnji i dopustiti sebi da rastete s vremenom.

Što biste izdvojili kao vaš najveći uspjeh u razvoju biciklizma u BiH, a što je vaša još uvijek neostvarena želja, možda je to utrka kroz BiH, da naša zemlja ima i svoju utrku?

-Teško mi je izdvojiti jedan najveći uspjeh, jer na postignuća u razvoju biciklizma u BiH, od cikloturizma do sportskog biciklizma, ne gledam kao na isključivo vlastiti uspjeh. To je uspjeh cjelokupne zajednice koja je predano radila prema istom cilju. Svaka karika u tom lancu je iznimno bitna, a moj osobni uspjeh je možda u tome što sam uspio uvezati sve te karike kako bismo radili zajedno. Moja neostvarena želja, ali i obećanje koje sam dao kada sam preuzeo mjesto predsjednika Biciklističkog saveza BiH, je da će naša zemlja dobiti vlastiti “Tour of Bosnia and Herzegovina”. Sretan sam i zahvalan što aktivno radimo na tome, no to vidim samo kao alat za nešto mnogo veće, kao kariku koja vodi prema ostvarenju još ambicioznijih ciljeva. Uvijek si trebamo postavljati veće ciljeve i iznova sanjati. Zašto jednog dana BiH ne bi bila domaćin Svjetskog prvenstva u cestovnom biciklizmu, ugostivši predstavnike iz 197 zemalja svijeta? Nedavno sam bio u Kigaliju, u Ruandi, koja je organizirala Svjetsko prvenstvo, zaista jedan impresivan događaj. I kada su mnogi sumnjali, Afrika je uspijela! Cijeli svijet piše o tome! Vjerujem da Bosna i Hercegovina to može ostvariti. Kao UCI delegat, zasigurno ću koračati prema tome, a vrijeme će pokazati.