BiH još uvijek nije sačinila izvješće o tome koliko uspješno je provela petogodišnju Strategiju za prevenciju i borbu protiv terorizma, primjena koje je zvanično istekla koncem 2020. godine, niti je započela izradu nove strategije.

Ministarstvo sigurnosti BiH tek je Vijeću ministara dostavilo na usvajanje odluku o formiranju radne skupine za izradu dokumenta nove strategije, čime se nastava trend kašnjenja, kakav se desio i prilikom početka primjene prethodne strategije, o čemu je Balkanska istraživačka mreža (BIRNI i ranije izvještavala.

Od šest zemalja Zapadnog Balkana, tri su u svoju strategiju uključile odnos prema povratnicima iz Sirije i Iraka nakon pada tzv. ISIL-a.

Kako za BIRN kaže Adrian Shtuni, stručnjak za sigurnost iz Washingtona, zemlje Balkana su preuzele vodeću ulogu u repatrijaciji svojih građana iz Sirije i, prema njegovim podacima, do sada ih je vraćeno oko 500.

“Takav pristup, u usporedbi s drugim zemljama, pokazuje da su vlade ozbiljno shvatile obveze prema svojim građanima i zajedničke sigurnosne odgovornosti”, kaže Shtuni dodavši da je jednako bitno osuditi odgovorne za kršenje zakona.

“Zemlje Zapadnog Balkana do sada su postigle visoku stopu kaznenog gonjenja punoljetnih povratnika iz Sirije, no većina kazni graniči s minimalnom zatvorskom kaznom predviđenom u kaznenim zakonima zemalja regije”, napominje sugovornik BIRN-a.

Unatoč ranijim najavama da će se pitanje rehabilitacije povratnika sa stranih ratišta naći i u Strategiji BiH i izazovima rada s grupom povratnika iz prosinca 2019. godine te najavama novih organiziranih povrataka, ranija Državna strategija, u kojoj taj problem nije spominjan, istekla je a da vlasti nisu pripremile novu strategiju.

Za Državnu strategiju za prevenciju i borbu protiv terorizma nije sačinjeno ni zbirno izvješće niti je usvojena procjena njene provedbe.

Ministarstvo sigurnosti, glavni nositelj aktivnosti za provedbu Strategije uz druge institucije i agencije, potvrdilo je da ne može odgovoriti na zahtjev BIRN-a BiH za intervju o provedbi dok ne bude sačinjeno izvješće.

Ministarstvo je bilo dijelom Nadzornog tijela za praćenje provedbe Strategije, koje je počelo s radom dvije godine nakon usvajanja ovog dokumenta, zajedno s 14 predstavnika sigurnosnih agencija, koji su bili zaduženi za izvještavanje Vijeću ministara i Parlamentu BiH. Jedino izvješće o provedbi Strategije, tj. Akcijskog plana, dostavljen je prošle godine za 2019., dok za ostale godine izvješća nisu urađena.

Na zahtjev za slobodan pristup informacijama, tj. dostavljanje na uvid izvješća za 2019., iz Ministarstva nisu odgovorili, dok su na raniji upit rekli da nije dostupan “jer sadrži izvješće o provedenim aktivnostima velikog broja institucija, uključujući i policijske agencije”. To je izvješće potvrdilo da, unatoč ostvarenom napretku BiH u borbi i prevenciji terorizma, neki od važnih ciljeva iz Strategije nisu ostvareni do kraja njenog trajanja, otkriva BIRN i dodaje da se oni, uglavnom, odnose na nedostatan rad na prevenciji terorizma, izostanak prevencije radikalizacije na internetu i neizdvajanje proračunskog novca za provedbu aktivnosti. (BIRN)