Tijekom dana, najkritičnije je ako govorimo o području Mostara, bilo na požarištu na Rujištu. Na ovom je izletištu gorjelo tijekom cijele noći sa subote na nedjelju, no to nije jedini lokalitet gdje su djelovali vatrogasci. 

Prema podacima Operativnog centra civilne zaštite HNŽ-a, požar je aktivan od subote u 7:30 sati i danas u trenutku nastanka teksta nije bio ugašen. U gašenje su se tijekom nedjeljnoj jutra uključili Air Tractori, a pomoć iz zraka je olakšala gašenje na nepristupačnim dijelovima.

Prema ranijim informacijama, svi pripadnici Profesionalne vatrogasne postrojbe Mostar bili su na Rujištu. Uključivanje letjelica posebno je važno zbog konfiguracije terena i širenja požara. Vatrogasci su s volonterima tijekom subote, nadljudskim naporima spriječili da se vatra približi kućama i ugrozi objekte. Iako je stanje bolje nego ranije, požarište jučer nije bilo potpuno stabilno.

Orilo, gorilo

Vatrogasci su istodobno intervenirali na više lokacija. Trava i nisko raslinje gorjeli su na Bišću polju, u Gnojnicama, Baćevićima, Sretnicama, Žovnici i Pologu. Tijekom noći ponovno je gorjelo i na Uborku.

Otpad je gorio i u Ulici Gojka Vukovića, a od 2:00 do 3:30 sati. U Baćevićima su vatrogasci intervenirali dva puta, najprije od 18:15 do 19:45, a potom od 21:00 do 22:35 sati. 

Požari u Pologu i na Žovnici zabilježeni su također u ranim jutarnjim satima. Vatrogasci su imali i dvije tehničke intervencije. U Splitskoj ulici otvarali su automobil, dok su u Ulici Brune Bušića intervenirali na otvaranju vrata. 

Više požara zabilježeno je i na području Čapljine, gorjeli su otpad, trava i raslinje u Gnjilištima, Nerezima, Strugama, Ševaš Njivama i na Krteljevcu.

U Konjicu je od 2. srpnja aktivan šumski požar u kanjonu Rakitnice, u blizini sela Blace. Zbog strmog i nepristupačnog terena zatražena je pomoć Air Tractora i helikoptera Oružanih snaga BiH. 

Svakog ljeta Hercegovina vodi istu bitku. Visoke temperature, dugotrajna suša i jak vjetar stvaraju uvjete za brzo širenje požara, a vatrogasci, pripadnici civilne zaštite i volonteri ulažu nadljudske napore kako bi obranili kuće, šume i živote. Ipak, iskustva iz godine u godinu pokazuju da su se brojni požari mogli spriječiti.

Stručnjaci i službe godinama upozoravaju kako ljudski faktor ostaje jedan od glavnih uzroka izbijanja požara na otvorenom prostoru. Bacanje opušaka kroz prozore automobila, spaljivanje korova bez odgovarajućeg nadzora, loženje vatre na nedopuštenim mjestima ili ostavljanje roštilja bez kontrole samo su neki od primjera neodgovornog ponašanja koje u nekoliko minuta može izazvati katastrofu nesagledivih razmjera.

Posebnu zabrinutost izazivaju slučajevi za koje postoji sumnja da su požari namjerno podmetnuti. Iako svaki požar nema kriminalnu pozadinu, osnovana sumnja zahtijeva brzu i temeljitu istragu i odlučno procesuiranje. Namjerno izazivanje nije samo kazneno djelo protiv imovine, nego izravna prijetnja životima, prirodi i gospodarstvu regije.

Upravo zato stručnjaci ističu kako se naglasak mora prebaciti s gašenja na prevenciju. Ulaganje u preventivne mjere višestruko je jeftinije od saniranja posljedica. To podrazumijeva redovito održavanje i čišćenje zapuštenih površina, izradu i održavanje protupožarnih prosjeka, učinkovitiji videonadzor kritičnih područja, korištenje suvremenih tehnologija za rano otkrivanje te kontinuirane edukativne kampanje kojima bi se građane podsjećalo na odgovorno ponašanje tijekom ljetnih mjeseci.

Jednako važna je i svijest svakog pojedinca. Dovoljan je trenutak nepažnje da nestanu desetljeća prirodnog bogatstva. Opožarena područja se dugo oporavljaju, stradaju biljne i životinjske vrste, nastaju velike štete, a dim i pepeo ugrožavaju zdravlje stanovništva. Posljedice požara osjećaju i poljoprivreda, turizam te ukupno gospodarstvo.

O piromanima

Zakoni predviđaju novčane i kaznene sankcije za one koji neodgovornim ponašanjem izazovu požar, osobito ako pritom nastane velika šteta ili budu ugroženi ljudski životi. 

- Piromanija ne predstavlja klasičnu psihotičnost, zo je opsesivna promjena koja podrazumijeva neugasivu želju da se nešto zapali. Osoba koja to čini doživljava vrstu egzaltacije. Piroman ne nastaje preko noći, to su osobe koje od djetinjstva psihoanalitičkim razvojem to postaju. Javlja se u sklopu bipolarnog afektivnog poremećaja. Simptomi se pojavljuju na način da postoji stalna želja da se gleda vatra i požar. Spada u opsesivne psihičke poremećaje. Ne smatra se klasičnim ludilom. Kao dio kliničke slike može se javiti kao šizofreni ili šizo-afektivni poremećaj. Požari se više javljaju kao plod grešaka i nemara, što ne znači da piromana nema, kaže doktor Elmir Šator, šef Odjela za mentalno zdravlje u Domu zdravlja Stari grad.

Kazneni zakon Federacije BiH propisuje kaznu zatvora u trajanju od jedne do osam godina za izazivanje šumskog požara. Ako je ovakav požar izazvan nehajom, predviđena je kazna zatvora, odnosno novčana kazna ili kazna zatvora do dvije godine. Istim zakonom u Federaciji, u ovisnosti od materijalne štete i ugroženosti života, propisana je kazna zatvora u trajanju do 12 godina. I u Republici Srpskoj na snazi su strogi zakoni zbog izazivanja požara, a onaj tko izazove požar može biti osuđen na desetogodišnju zatvorsku kaznu u zavisnosti od pričinjene štete.

Hercegovina će i ubuduće živjeti s visokim temperaturama i dugim sušnim razdobljima, ali broj požara ne mora biti neizbježna posljedica. Uz bolju prevenciju, odgovornije ponašanje i beskompromisno kažnjavanje svih koji namjerno podmeću, moguće je znatno smanjiti broj vatrenih stihija koje ostavljaju crni trag na hercegovačkom krajoliku.

D. A.