INTERVJU Martina Primorac: Žena kao socijalni stereotip u bh društvu
Razgovarala: V. S. Herceg
Sveučilište Hercegovina jedno je od 17 visokoškolskih ustanova u BiH i zemljama u okruženju koje sudjeluju u UNIGEM projektu organiziranom pod pokroviteljstvom Vlade Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, a u suradnji s Transkulturnom psihosocijalnom obrazovnom fondacijom iz Sarajeva.
Osnovni cilj projekta je prevencija i borba protiv rodno zasnovanog nasilja, diskriminacije i seksualnog uznemiravanja te osiguranje integriteta i kvaliteta u visokom obrazovanju. To su i teme za kojima u BiH ne postoji značajnije medijsko zanimanje, a iste često prođu „ispod radara“, iako rodna ravnopravnost uvelike pokazuje i stupanj razvoja suvremenog društva.
Mnoga su pitanja za BiH kada se govori o ovoj temi, a na njih za Dnevni list govori koordinatorica Ureda za rodnu ravnopravnost doc. dr. sc. Martina Primorac, ujedno i prodekanica za nastavu Fakulteta društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Sveučilišta Hercegovina.
Gdje je BiH kada je u pitanju rodna zastupljenost na visokoškolskim ustanovama u BiH? Postoji li istraživanje o tome?
-Određeni statistički podatci raščlanjeni po spolu, a tiču se visokog obrazovanja, dostupni su u BiH budući da ih redovito od visokoškolskih ustanova prikupljaju agencije i zavodi za statistiku, kao što i postoje brojna istraživanja na teme ravnopravnosti spolova i osnaživanja žena u Bosni i Hercegovini. Međutim, nema jedinstvene baze podataka i znanja. Izaslanstvo EU u BiH ovlaštena je za izradu ili ažuriranje rodnog profila zemlje i izradu Plana provedbe na državnoj razini, a u kontekstu ispunjenja obaveza definiranih Gender akcijskim planom EU III (2021-2025); ambicioznim programom za ravnopravnost spolova i jačanje djelovanja u oblasti vanjskih poslova Europske unije koji se, između ostalog, dotiče i visokoškolskog obrazovanja. U tom smislu, postoji publikacijaRodni profil zemlje za Bosnu i Hercegovinuza 2021. godinu.
Što je potrebno učiniti kako bi se umanjila diskriminacija, rodno nasilje na najmanju moguću mjeru u sadašnjem bh. društvu i kako osigurati rodnu ravnopravnost?
-Umanjenje rodnog nasilja u svim društvenim sferama veliki je izazov kako za institucije, tako i za pojedince. Najvećom preprekom u tom smislu smatram neusklađenost zakonodavstva unutar naše države i nedostatak obvezne i kontinuirane obuke stručnjaka. Cilj University and Gender Mainstreaming projekta je prevencija i borba protiv rodno zasnovanog nasilja, diskriminacije i seksualnog uznemiravanja te osiguranje integriteta i kvaliteta u visokom obrazovanju. Smisao je integrirati rodnu ravnopravnost u institucijska pravila, procedure i prakse, a što će se postići uključivanjem adekvatnih sadržaja o rodnoj ravnopravnosti u nastavne planove i programe svih partnerskih institucija.
Kakvu ulogu u svemu tome mogu i trebaju imati mladi - u konkretnom slučaju studenti?
-Poticanje svijesti kod mladih je već samo po sebi veliki napredak. U okviru UNIGEM projekta na Sveučilištu su održane radionice za studente u cilju upoznavanja studenata s projektnim aktivnostima, ali i mapiranja postojećeg stanja. Veliku ulogu studenti su imali tijekom promocije globalne kampanje „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja“ gdje su, kroz organizaciju radionica i umjetničkog performansa, započeli bez straha i stigme razgovarati i diskutirati o rodno zasnovanom nasilju kako u obrazovanju, tako i u svim ostalim sferama života.Studenti također imaju svog predstavnika u sveučilišnom Vijeću za rodnu ravnopravnost gdje izravno sudjeluju u fazama provedbe plana rodne ravnopravnosti kreiranjem preporuka i mjera, davanjem mišljenja, organiziranjem tematskih događanja i slično.
Projekt o kojem govorimo je jedinstven u okruženju. Koji su najistaknutiji partneri i kako međusobna iskustva mogu pomoći u unaprijeđenju prevencije protiv bilo kakvog oblika diskriminacije i rodno zasnovanog nasilja?
-Projekt je jedinstven po samoj činjenici što je uspio obuhvatiti toliko partnerskih sveučilišta / univerziteta; kako javnih, tako i privatnih, u zemlji i okruženju. Nema „istaknutijih“ partnera; uloga svakog od projektnih partnera je jednako vrijedna i samo sinergijom možemo postići cilj, a to je stvarna ravnopravnost koja nadrasta deklarativnu razinu. Dakako, iskustva onih sveučilišta koja su započela s izradom i primjenom strateško – akcijskih dokumenata u ovoj oblasti još ranije, su nam od neizmjerne važnosti, a jedno od njih je Sveučilište u Rijeci (Republika Hrvatska).
Za BiH se često kaže da je "u tranzitu". Međutim, čini se da naše društvo presporo razvija svijest protiv otvorene, ali i "tihe" diskriminacije. Kako osnažiti obrazovane žene da budu vidljivije u društvu, na rukovodećim mjestima kao i u visokoškolskim ustanovama?
-Statistike pokazuju kako je stopa zaposlenosti žena za 21% manja u odnosu na muškarce, u čemu veliku razliku ne čini razina obrazovanja. Mišljenja sam kako je ovo izravna posljedica pretpostavljene uloge žene kao primarne starateljice za djecu i starije članove obitelji. Na ovu njenu ulogu razina obrazovanja ne utječe mnogo. U bh društvu to je socijalni stereotip. Istraživanje Agencije za ravnopravnost spolova BiH o utjecaju rodno zasnovane podjele obiteljskih obveza i obveza u kućanstv, pokazalo je da u 93,8% partnerstava sve rutinske obveze u kućanstvu obavljaju žene, dok veća ravnoteža postoji u slučaju brige za djecu i povremenih obveza u kućanstvu.
Posljednjih godina posvećuje se veća pozornost projektima zapošljavanja žena, ali kratkoročne mjere pozitivne diskriminacije ne jamče nužno održivost i nastavak zaposlenja i ekonomsko osnaživanje žena.
Indeks osnaživanja ženaBiH svrstava na drugo najniže mjesto među svim državama članicama EU i šest zemalja Zapadnog Balkana, što je poražavajuće.Kako osnažiti žene? Ponajprije ekonomskim politikima i stvaranjem jednakih prilika, usklađivanjem propisa o roditeljskom odsustvu i naknadama, priznanjem neplaćenog rada u kućanstvu... Mnoštvo je sfera odakle bismo mogli krenuti kao društvo.
Međutim, ovaj projekt odnosi se i na muškarce koji su u nekim sferama podzastupljeni. Koje su to sfere i daje li to projektu dodatnu dimenziju u stvaranju društva bez diskriminacije ili, barem, društva sa što manje diskriminacije?
-Istraživanja pokazuju kako postoje trendovi odabira vrsta studija koji kasnije utječu na poziciju muškaraca i žena na tržištu rada. Tako je većina studenata u područjima inženjerstva i proizvodnje muškog spola, dok žene prevladavaju na studijima zdravstva i socijalne zaštite, obrazovanja, humanističkih znanosti i umjetnosti. Žene uistinu prevladavaju u svim profesijama koje se tiču obrazovanja, ali na upravljačkim pozicijama, generalno gledajući, i dalje imamo mnogo veću zastupljenost mušakaraca. Kod nas ovo nije slučaj; u rukovodećem kadru imamo podjednaku zastupljenost žena, na što smo vrlo ponosni.