Trojica nenaouružanih inspektora, nekolicina policajaca i isto toliko specijalaca bili su 23. travnja navečer oko sat vremena na ulazu u zgradu Vlade Republike Srpske u Istočnom Sarajevu.

Oko njih, novinari i snimatelji koji su čekali hoće li se dogoditi uhićenje Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske (RS) koji je u tim trenucima bio unutar zgrade na sastanku, piše Radio Slobodna Europa.

Inspektori su pripadnici Agencije za istrage i zaštitu Bosne i Hercegovine (SIPA), a policajci i specijalci – pripadnici Ministarstva unutarnjih poslova RS-a.

Ovi prvi su došli iz zgrade koja se nalazi na 10-ak minuta udaljenosti od objekta Vlade RS-a kako bi, kako su objasnili, postupili po naredbi bh. pravosuđa koje već tjednima pokušava privesti Dodika zbog napada na ustavni poredak.

Scena u kojoj su bile prisutne dvije policije nije rezultirala Dodikovim privođenjem, jer su se tome usprotivili policajci iz RS-a.

"Staviti metak u cijev protiv svojih kolega policajaca, to je čin oružane pobune po Krivičnim zakonima BiH, za to treba neko da odgovara", kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) Nedžad Ahatović, stručnjak za sigurnost.

MUP RS-a se o tome nije službeno oglašavao, a prvi čovjek ovog ministarstva, Siniša Karan, izjavio je novinarima da se radi o "provokaciji", te je tražio reakciju entitetskog pravosuđa.

Iz SIPA-e su se pravdali kako do uhićenja nije došlo da se ne bi izazvao eventualni sukob. Iz Tužiteljstva BiH nije odgovoreno na upit RSE da li je formiran predmet u ovom slučaju. Dan kasnije, Dodik je nastavio službenu posjetu Istočnom Sarajevu u pratnji brojnog osiguranja.

Šta još kaže SIPA?
Iz krovne državne policijske agencije, priopćeno je da su oni 23. travnja došli ispred Administrativnog centra Vlade RS-a, da bi postupili po naredbi bh. pravosuđa i uhitili Dodika.

"U cilju smanjenja rizika i izbjegavanja eventualnog sukoba u realizaciji pomenutih naredbi uhićenja angažiran je manji broj policijskih službenika u civilu. To je pokazatelj i da Agencija vodi računa da ne ugrozi mir i sigurnost u BiH", navodi se u priopćenju.

Pojašnjavaju da su službenike SIPA-e ispred centra dočekali službenici MUP-a RS-a koji osiguravaju objekt, te osiguranje entitetskog predsjednika.

"Nakon čega su obaviješteni da MUP RS-a poduzima mjere i radnje iz svoje nadležnosti u zaštiti štićene osobe u skladu sa zakonima RS-a, i da neće dozvoliti lišenje slobode", kažu iz SIPA-e.

Dodaju da zbog toga naredba nije realizirana, te da su se onda povukli. SIPA je u priopćenju odbacila navode Siniše Karana da se radilo o provokaciji, te podsjetila da je spriječavanje njihovog postupanja krivično djelo. Istakli su da će o svemu što se dogodilo podnijeti izvještaje Tužiteljstvu i Sudu BiH.

'Privatizirana' policija
Nedžad Ahatović ocjenjuje da je "diletantizam" pokušaj da se inspektori SIPA-e pošalju na naoružane policajce.

"Ako je neko mislio da će MUP RS-a biti kooperativan, i da će pustiti inspektore SIPA-e da odrade svoj posao, očito se prevario", kaže Ahatović.

Prema njemu, MUP RS-a je posljednjim potezima "privatiziran".

"To je faktički privatna zaštitarska organizacija odsada, ne znam kako drugačije da je shvatim, ne možete se vi kriti iza policajaca, policajce isturati, a pri tome ste svjesni da ste odgovorni za neke stvari i trebate da se odazovete, ako mislite da trebate, trebate da se odazovete organima zakona i pravosudnom sistemu BiH", kazao je on.

Takođe, Ahatović ističe da RS-u najviše odgovara da se osumnjičeni za urušavanje ustavnog poretka predaju pravosudnim organima.

"Što oni duže budu na slobodi, to je situacija Bosne i Hercegovine u sigurnosnom smislu sve napetija, države je sve manje, a najmanje u svemu tome će ostati RS na kraju", upozorava Ahatović.

Što se tiče toga tko je odgovoran za događaje u Istočnom Sarajevu, on kaže da to trebaju utvrđivati pravosudni i istražni organi.

"Vi repetirate pušku, dugu cijev na mene. To je oružana pobuna. To se drugačije ne može definirati. To tko god da kaže da je to neki incident, to je vrlo, vrlo ozbiljan incident. Jer šta će biti sljedeći put? Šta, treba mrtva glava da padne? Pa da se onda Dodik odazove ili da nešto uradi", kaže Ahatović.

Prema njemu, visoki predstavnik u BiH bi u ovoj situaciji trebao koristiti Bonske ovlasti, ali i da se EUFOR uključi u rješavanje problema.

Zašto je Dodik tražen?
Dodik, zajedno s Radovanom Viškovićem i Nenadom Stevandićem, entitetskim premijerom i predsjednikom parlamenta, osumnjičen je za napad na ustavni poredak, te se sva trojica nalaze na centralnoj potjernici u BiH. To znači da bi ih svaka od ukupno 16 policijskih agencija na svim nivoima vlasti trebala uhititi. Ipak, to do danas nije učinjeno, a sva trojica redovno obavljaju svoje dužnosti.

SIPA je tokom ožujka priopćila da je izvršila sigurnosnu procjenu uhićenja trojice dužnosnika, te je situacija ocijenjena kao "visokorizična".

Dodik i Stevandić su u međuvremenu putovali u inozemstvo i vraćali se, zbog čega je Sud BiH tražio od Interpola da za njima raspiše međunarodnu, crvenu potjernicu, ali do toga nije došlo. Politička kriza u BiH je eskalirala nakon što je krajem veljače Sud BiH prvostupanjski osudio Dodika na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja političkih funkcija, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika.

Nakon toga, vlasti u RS-u su usvojile nekoliko zakona kojima se ukida nadležnost pravosudnih i istražnih organa BiH na teritoriji tog entiteta.