Podaci prema kojima su izravne strane investicije u prvih pola godine dosegnule gotovo milijardu maraka unose optimizam. Pored toga, otvaraju mogućnost situaciji da ove godine dosegnemo rekordan iznos koji bi se približio brojci od 2 milijarde maraka.

Ovo ukazuje na stanoviti oporavak ekonomske aktivnosti zemalja u okružju koje su se pokazale kao najveći investitori u zemlju. Iz Centralne banke Bosne i Hercegovine za Večernji list su potvrdili kako su izravne strane investicije za šest mjeseci (siječanj – lipanj) ove godine iznosile 955,9 milijuna KM.

Tko najviše investira?
U pogledu tokova izravnih investicija, u prvih pola godine najviše investicija zabilježeno je iz Hrvatske (183,5 milijuna KM). Slijedi Njemačka s investicijama u iznosu 157,9 milijuna KM. Na trećem mjestu po visini investicija je Slovenije s 145,3 milijuna KM, a četvrta je Austrija s 101,7 milijuna KM.

Analizom ukupnog iznosa izravnih stranih investicija za prvih šest mjeseci ove godine može se pretpostaviti da bi, u slučaju da se sličan iznos i dinamika nastave i u drugom dijelu godine, izravne strane investicije na kraju 2024. mogle premašiti 1,9 milijardi maraka. Ovo je više u odnosu na prošlu godinu, kada su izravne strane investicije iznosile 1,89 milijardi KM.

Drugi zaključak koji se nameće u analizi najvećih država investitora u prvih pola godine otkriva kako su s popisa “nestale” one države iz kojih je u prošloj godini zabilježen najveći iznos stranih ulaganja.

Podsjećamo, najviše je priljeva investicija tijekom 2023. godine zabilježeno iz Rusije 376,3 milijuna KM. Slijedi Srbija s 355,6 milijuna KM, te Nizozemska s 237,7 milijuna KM.

Za pokretanje biznisa 79 dana
Podaci za prvih pola godine otkrivaju nastavak uzlaznog rasta izravnih stranih ulaganja. Da bi se on dodatno pojačao u financijskom smislu, potrebne su brojne reforme unutar BiH. Počevši od pravne sigurnosti, preko poslovne klime i borbe protiv korupcije pa do modernizacije birokracije. Potonje pitanje na prilično ilustrativan način prikazano je u nedavnom izvješću Grupacije Svjetske banke “Business Ready”. Prema ovom izvješću za pokretanje biznisa u prosjeku treba 79 dana, dok je na globalnoj razini taj broj 32 dana.

Birokratske procedure koje narušavaju poslovnu klimu i dalje su ključna zapreka za snažnije investicije BiH. Zapreka su i za općenito podizanje životnog standarda u zemlji. Kada se ovome dodaju i loši pokazatelji u kontekstu oporezivanja i tržišne konkurencije, dolazimo do zaključka kako BiH, unatoč određenim promjenama, i dalje treba korjenite reforme koje će omogućiti brže i učinkovitije pokretanje poslovanja, kao i zaštitu poslovnih subjekata.

Regulatorni okvir mora biti fleksibilniji
Grupacije Svjetske banke “Business Ready” jasno upućuje na to gdje su slabosti BiH kada govorimo o poslovnoj klimi. Uvidom u izvješće vidljivo je kako su rezultati dobiveni na osnovi mjerenja pokazatelja u trima kategorijama. Regulatorni okvir, javne usluge i operativna učinkovitost. Pored toga i deset tema, početak poslovanja, lokacija poslovanja, komunalne usluge, radna snaga, financijske usluge, međunarodna trgovina, oporezivanje, rješavanje sporova, tržišna konkurencija te poslovna nesolventnost. Bosna i Hercegovina ima najviše bodova u oblastima rada, međunarodne trgovine i lokacije poslovanja, navodi se u izvješću Svjetske banke.

Sve navedeno jasno upućuje na zaključak kako BiH mora nastaviti s provedbom reformi koje se odnose na poboljšanje poslovne klime općenito. U tom smislu, digitalizacija se nameće kao jedan od najučinkovitijih procesa koji treba olakšati i ubrzati procedure. Dobar primjer dolazi nam iz Federacije, gdje se priprema operacionalizacija sustava koji će ukinuti potrebu za dolaskom na šaltere i traženjem velikog broja dokumenata.

Riječ je o integriranom online sustavu za registraciju poslovnih subjekata u Federaciji. Naravno, na državnoj razini IDDEEA radi na digitalizaciji koja se odnosi na pristup središnjoj bazi podataka. Na nižim razinama pojedine županije, poput Zapadnohercegovačke, također su krenule u aktivnosti u okviru UNDP-jeva projekta “Digitalna transformacija u javnom sektoru u BiH”.

Izravne strane investicije prema djelatnostima
Kada pak promatramo ukupno stanje s izravnim stranim investicijama, podaci s kraja 2023. godine ukazuju kako je ukupno stanje izravnih stranih investicija u BiH na kraju 2023. godine iznosilo 19,42 milijardi KM. Ovaj iznos ne predstavlja samo rezultat investiranja u prethodnom razdoblju nego kroz zadržanu zaradu i rezultat poslovanja poduzeća u stranom vlasništvu.

Promatramo li stanje izravnih investicija na kraju 2023. godine, najviše se odnose na Hrvatsku 2,80 milijardi KM ili 14,4% od ukupnog stanja investicija. Slijedi Srbija s 2,68 milijardi KM ili 13,8%, te Austrija s 2,67 milijardi KM ili 13,7%. Promatrano po djelatnostima, najviše izravnih stranih investicija je u oblasti financijskih usluga 3,73 milijarde KM. Slijede oblasti telekomunikacija s 2,02 milijarde KM i trgovine na veliko 1,84 milijarde KM, piše financa.