Sudovi u Bosni i Hercegovini su za šest godina isplatili 58,8 milijuna maraka za naknade odvjetnicima koji su postupali po službenoj dužnosti. Za deset odvjetnika isplaćeno je skoro 10 milijuna maraka, iako ih je više od 1.440 bilo angažirano po službenim obranama.

Piše: Milena Mitrović

www.cin.ba

Sarajevski odvjetnik Omar Mehmedbašić već 17 godina uživa najveće povjerenje kao branitelj po službenoj dužnosti. U tri suda Mehmedbašić je za posljednjih šest godina branio u više od 600 predmeta i zaradio najmanje 2,9 milijuna maraka.

Još dvojica odvjetnika su osim njega u ovom periodu zaradila milijunske iznose braneći po službenoj dužnosti. Stjepan Ćaćić iz Tuzle zaradio je 1,54 milijuna maraka, a Zlatko Ibrišimović iz Sarajeva 1,1 milijuna maraka. Ćaćić je bio angažiran u više od 300, a Ibrišimović u najmanje 260 predmeta.

Na obrane po službenoj dužnosti je od 2017. do kraja 2022. godine izdvojeno najmanje 58,8 milijuna KM. Iako je više od 1.440 branitelja bilo angažirano u službenim obranama, za njih deset isplaćena je šestina ovog iznosa. Iznosi koje su odvjetnici zaradili su i veći, međutim pojedini sudovi nisu Centru za istraživačko novinarstvo (CIN) dostavili podatke.

Mehmedbašića, Ćaćića i Ibrišimovića su suci postavljali za branitelje nakon što su ih najčešće birali osumnjičeni i optuženi koji po važećim propisima Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) imaju pravo na to. Oni nisu željeli govoriti s novinarima Centra za istraživačko novinarstvo.

Pored njih trojice među deset najplaćenijih su i odvjetnici iz Sarajeva: Dijana Hasić Kamarić, Muhidin Kapo, Selman Zijadić, Ahmed Fejzić i Izet Baždarević, Azijada Mujkić iz Zenice te Bakir Hećimović iz Tuzle.

Kako godinama tek nekolicina odvjetnika dobija daleko veći broj predmeta u odnosu na druge, iz Regionalne advokatske komore Sarajevo su predložili izmjene Zakona. Predlažu da isključivo suci postavljaju odvjetnike redoslijedom s liste prijavljenih branitelja po službenoj dužnosti.

Ovakva praksa je već zaživjela u Republici Srpskoj (RS). Nakon izmjena Zakona o krivičnom postupku 2021. godine propisano je da samo predsjednici sudova dodjeljuju odvjetnike.

Sarajevski advokat Omar Mehmedbašić se advokaturom počeo baviti 2005. godine i od tada je najplaćeniji branilac po službenoj dužnosti u BiH (Foto: Dženat Dreković / CIN)

Izmjenama zakona do više posla

CIN više od desetljeća prikuplja podatke o isplatama odvjetnika po službenoj dužnosti koje plaćaju građani BiH. Prema prikupljenim podacima, od 2005. godine, uz Mehmedbašića, među deset najplaćenijih su njegove kolege iz Sarajeva: Muhidin Kapo, Selman Zijadić i Izet Baždarević.

Kapo i Baždarević smatraju da su u vrhu najplaćenijih zbog dugogodišnjih karijera u pravosuđu zbog čega su prepoznatljivi javnosti.

Kapo se odvjetništvom bavi duže od 40 godina i za šest godina je, braneći po službenoj dužnosti u Općinskom i Kantonalnom sudu u Sarajevu, zaradio najmanje 858.000 maraka. Najviše je radio na Općinskom sudu u Sarajevu gdje su ga u 86 predmeta izabrali osumnjičeni i optuženi, a 12 puta je angažiran po odluci suda.

Kaže da je to zato što se svakom maksimalno posveti i da se to pročulo. „Klijenti pričaju po pritvorskim jedinicama, po zatvorima jedan drugom, pa onda razmjenjuju iskustva pa onda ljudi traže.”

Baždarević kaže da ga stranke biraju jer su ga ranije upoznali dok je radio kao sudac. Zastupajući po službenoj dužnosti, on je na sudovima za šest godina zaradio 464 tisuće KM. Samo na Općinskom sudu u Sarajevu je bio angažiran u 131 predmetu, od čega su ga klijenti izabrali u 98 slučajeva.

Zijadić je u istom periodu zaradio 546 tisuća maraka. U 79 predmeta je izabran za branitelja, dok ga je sud postavio svega sedam puta. On je odbio razgovarati s novinarima, kratko poručivši da „kako god se donese zakon, on se mora poštivati“.

Prema Zakonu o krivičnom postupku u FBiH, onaj tko nema novca da plati odvjetnika, dobit će ga po službenoj dužnosti, birajući ga sam s predočene liste branitelja, a ako to ne uradi, dodjeljuje mu ga postupajući sudac.

Međutim, zbog nesrazmjera u broju dobivenih slučajeva između branitelja koji žele braniti po službenoj dužnosti, sve su glasniji zahtjevi odvjetnici da se propisi izmijene.

Iz Regionalne advokatske komore Sarajevo nedavno su uputili inicijativu za izmjenu Zakona koju su poslali Federalnom ministarstvu pravde. Predloženo je da umjesto osumnjičenih i optuženih odvjetnike postavljaju suci po redoslijedu s liste.

Armin Mušija, predsjednik Regionalne advokatske komore Sarajevo, kaže da očekuje reakciju Federalne vlade i Parlamenta koji trebaju odgovoriti na njihovu inicijativu za izmjenu Krivičnog zakona (Foto: Dženat Dreković / CIN)

Armin Mušija, predsjednik Komore, kaže da bi se ovim izmjenama riješio dugogodišnji problem „gdje se ukazuje i gdje je detektiran ogroman nesrazmjer u broju obrana koje imaju pojedini odvjetnici u odnosu na druge branitelje po službenoj dužnosti”.

Predloženo je još i da se ukine mogućnost da uposlenici Zavoda za besplatnu pravnu pomoć zastupaju u predmetima po službenoj dužnosti.

Za predložene izmjene Zakona dobio je podršku Općinskog i Kantonalnog suda u Sarajevu koji su godinama u vrhu po izdvajanjima za ove obrane.

Zbog velikog broja predmeta koje imaju pojedini odvjetnici, često se dešava da oni pošalju zamjenskog odvjetnika na ročište.

-Jednostavno, fizički ne mogu da budu na dva ili tri mjesta u isto vrijeme. I onda oni, jednostavno, moraju tražiti da to budu advokati na zamjeni, kaže Denis Kurtović, predsjednik Krivičnog odjeljenja Općinskog suda u Sarajevu i dodaje da je to uobičajena praksa koja je zakonom dozvoljena.

Međutim, s predloženim izmjenama nisu suglasni svi odvjetnici.

-Osumnjičeni ima pravo izbora da izabere s liste advokata koga on smatra da bi najbolje štitio njegov interes, kaže Jasmin Abdagić, predsjednik Regionalne advokatske komore iz Bihaća.

I njegov kolega iz Tuzle Bakir Hećimović kaže da je pravo osumnjičenog na samostalan izbor odvjetnika zajamčeno Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava. On se odvjetništvom bavi osam godina, a u zadnjih šest je za obrane po službenoj dužnosti zaradio 477 tisuća KM.

Za Bekira Gavrankapetanovića, predsjednika Advokatske komora Federacije BiH, ove primjedbe ne stoje: „Smatram da pravo na pravično suđenje nije povrijeđeno čim dobiješ stručnog branitelja”.

S druge strane, Kapo kaže da se ovim izmjenama ne bi ništa riješilo. „Može se to zloupotrebljavati. Sud postavi branitelja nekome, klijent kaže izvinite, mi ne možemo da uskladimo koncept obrane, ne možemo da se dogovorimo. Ja ne želim da me on brani. (…) Kako to riješiti?”

CIN je ranije pisao da postoje brojne zloupotrebe u sistemu dodjela odvjetnika u koji su uključeni i policajci i suci koji sugeriraju strankama koga izabrati s liste branitelja. O ovome su svjedočili odvjetnici, suci i osuđenici.

-U tom dijelu sad nema nikakvog reda. (….) Ja tvrdim, nemam pouzdane podatke, da su neki odvjetnici privilegirani, rekao je Baždarević, dodavši da je „potrebno uvesti red” pri dodjeli branitelja po službenoj dužnosti.

Advokatska komora FBiH je 2020. godine uputila Viskom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) BiH sličnu inicijativu za izmjene zakona na federalnom i državnom nivou. Međutim, ni četiri godine kasnije nema konkretnih rješenja. Iz VSTV-a i Ministarstva pravde BiH su novinarima kratko odgovorili da se na ovim inicijativama još radi.

Izmjenama Zakona o krivičnom postupku RS-a 2021. godine okrivljeni i osumnjičeni više nemaju priliku birati odvjetnike koji će ih zastupati u obranama po službenoj dužnosti. Umjesto njih branitelje postavljaju predsjednici sudova, idući redoslijedom po spisku koji im je dostavila Advokatska komora RS-a.

Milenko Milekić, predsjednik Osnovnog suda u Banjoj Luci, kaže da odvjetnika koji nije u mogućnosti prihvatiti obranu poziva ponovno kada pred sud dođe sljedeći predmet.

-Svi su odvjetnici zastupljeni. Znači, različiti odvjetnici brane, ali nema kumulacije da jedan odvjetnik ima više predmeta, kaže Milekić.

Po istom principu rade i njegove kolegice Danijela Elenkov i Slavica Tadić, predsjednice osnovnih sudova u Prijedoru i Zvorniku. One su novinarima rekle da su i prije izmjena u njihovim sudovima u većini slučajeva suci postavljali odvjetnike.

-Da ne bi bilo manipulacija određenih, onda smo išli tako da je uvijek išlo po redoslijedu odvjetnika, kaže Tadić.

Izmjenama Zakona kojima se sprečava favoriziranje pojedinih branitelja zadovoljni su i predsjednici zborova advokata u RS-u sa kojima su novinari razgovarali.

Isti odvjetnici godinama najplaćeniji

Novinari CIN-a su od sudova u BiH tražili podatke o pojedinačnim iznosima naknada za svakog odvjetnika angažiranog po službenoj obrani, kao i načinima njihovog izbora od 2017. do 2023. godine. Od 73 suda podatke o isplaćenim naknadama je poslalo njih 67.

Za obrane po službenoj dužnosti sudovi u Federaciji godinama izdvajaju više novca u odnosu na sudove u Republici Srpskoj i Brčko distriktu. I dok su 43 suda u Federaciji za šest godina izdvojila 42,7 milijuna KM, 22 suda u RS-u su za ovu namjenu isplatila 4,7 milijuna maraka. Ovaj iznos je i veći, međutim podatke su odbili dostaviti osnovni sudovi u Gradiški, Novom Gradu, Doboju i Modriči, dok Vrhovni sud RS-a u navedenom periodu nije imao izdvajanja za obrane po službenoj dužnosti.

Osnovni sud u Prnjavoru je poslao zbirne iznose naknada za svih šest godina, dok je Kantonalni sud u Sarajevu također dostavio ukupne iznose za 2017, 2018. i 2019. godinu.

Pojedini sudovi nisu dostavili podatke o načinu dodjele odvjetnika, odnosno u koliko slučajeva je branitelj birao klijent, a koliko puta ga je dodijelio sud. Od deset sudova koji su u proteklih šest godina izdvojili najviše novca za odvjetnike obrane po službenoj dužnosti ove podatke je dostavilo njih šest.

Prema dostupnim podacima, u općinskim sudovima u Sarajevu i Zenici, kantonalnim sudovima u Bihaću, Tuzli i Zenici te Sudu BiH češće su optuženi i osumnjičeni birali tko će ih zastupati. Tako je bilo u 5.246 predmeta, dok su sudovi postavljali branioce u 1.519 slučajeva. Ovi sudovi su isplatili 26,6 milijuna maraka za obrane po službenoj dužnosti.

Uz Kantonu Sarajevo u još tri kantona godinama isti advokati ostvaruju najveće zarade po službenoj dužnosti. U Unsko-sanskom kantonu to je Hasan Veladžić. On je najmanje 37 puta bio angažiran kao branitelj po službenoj dužnosti na pet sudova u BiH, gdje je zaradio oko 190.000 KM.

Azijada Mujkić, sedma najplaćenija odvjetnica u BiH, ujedno je najplaćenija u Zeničko-dobojskom kantonu. Po službenoj dužnosti branila je u najmanje 230 predmeta na 12 sudova i zaradila je 493.182 KM. Najplaćeniji u Kantonu 10 je advokat Goran Bradarić. On je od 2017. godine, braneći u 60 predmeta na pet sudova, zaradio 99.612 KM.

Advokat Stjepan Ćaćić iz Tuzlanskog kantona je drugi najplaćeniji advokat u BiH. Braneći klijente u 320 predmeta na 12 sudova, zaradio je 1,54 milijuna KM. On je bivši kantonalni tužilac koji se advokaturom bavi zadnjih desetak godina.

Irena Pehar iz Hercegovačko-neretvanskog i Esad Muminović iz Bosansko-podrinjskog kantona su najplaćeniji u ovim kantonima. Pehar je za obrane po službenoj dužnosti na četiri suda zaradila 198.349 KM. Branila je u oko 60 predmeta. Muminović je bio angažiran u pet predmeta na dva suda, što mu je omogućilo zaradu od 16.786 maraka.

Njihov kolega iz Bijeljine Miodrag Stojanović godinama je jedan od najtraženijih odvjetnika pred Sudom BiH. On je za šest godina zaradio 368.527 KM, od čega najveći dio upravo pred ovim sudom. Kaže da je reputaciju jednog od najtraženijih advokata stekao braneći pred Haškim tribunalom u predmetima koji se odnose na ratne zločine.