O prosjačenju i “aktivnostima“ prosjaka sumnjivog porijekla na ulicama Mostara tijekom posljednjih deset godina napisano je na desetine novinskih tekstova.

Zaključak je uglavnom isti – “prosjačenje u ovom gradu za pojedince je unosan biznis“ i istovremeno jedan od najvećih problema grada koji inače grca u problemima.

Koliko je turizam važan za Grad Mostar jasno je svakomu u ovome gradu, posebno danas kada posjetitelja iz Europe nema i kada svi “dišu na škrge“, dok sliku i planove u normalnim okolnostima kvare upravo prosjaci, za dio kojih se pouzdano zna da u grad na Neretvi stižu iz drugih sredina, drugih država, te da nikada ni kod jednoga nije pronađen osobni dokument. Važeći zakoni i procure su jasni, pa u Mostaru policija, Centar za socijalni rad, Tužiteljstvo i ostale nadležne instituce ni danas nemaju efikasan mehanizam za grad čist od prosjaka.

Smiješno i žalosno

Ipak, s dolaskom pandemije njihov broj očekivano je pao, što je zamijećeno i u Turističkoj zajednici HNŽ-a. Predsjednik Andrija Krešić rekao je da bi o ovomu danas bilo smiješno išta kazati da ustvari sve nije žalosno.

- I danas kada prođete kroz grad možete susresti prosjake, posebno u blizini semafora u dijelu grada koji vodi ka Starome mostu. Mnogo ih je manje nego u normalnim okolnostima. Jasno je da njihov broj u Mostaru ovisi od broja dolazaka. Dakle, kada ima mnogo turista, više je i prosjaka, rekao je Krešić, uz nadu da će se stvari uskoro normalizirati, turisti vratiti u Mostar, ali ne i prosjaci.

Nedavno je Udruga “Novi put“ obilježila Međunarodni dan za ukidanje ropstva. Uz podršku Mreže bosanskohercegovačkih nevladinih organizacija aktivnih u borbi protiv trgovine ljudima “Ring“ i u partnerstvu s Udrugom “Žena BiH“ organizirana je ulična kampanja tijekom koje su prolaznici i zainteresirani upoznati s pojmom modernoga ropstva. Posebno je istaknuto kako se ne smije zaboraviti da postoji prisilno prosjačenje u kojemu su najveće žrtve djeca, o čemu najviše znaju upravo građani Mostara.

- Prosjačenje je prisutan oblik modernoga ropstva u Bosni i Hercegovini. Tijekom ove godine mogli smo vidjeti razne medijske natpise o uhićenjima osoba koje su na svojim računalima posjedovali pornografiju na kojima su se nalazila djeca te o seksualnom iskorištavanju u kojima su žrtve djeca. Državljani Bosne i Hercegovine najviše su pak izloženi radnoj eksploataciji izvan zemlje, istaknula je Abida Pehić iz Udruge “Novi put“, navodeći primjere iz Azerbajdžana, Iraka, Rusije, Katara.

Što je moderno ropstvo?

Arnela Buzaljko iz Udruge “Žena BiH“ navodi kako je moderno ropstvo pojava koje uopće nismo svjesni iako je sada prisutnija nego ikada. Uvjetovana je lošom ekonomskom situacijom, koja ljude dovodi u okolnosti u kojima su primorani raditi ono što nikada ne bi.

- To su uvjeti u kojima se zloupotrebljavaju ljudi koji su u ulozi poslodavaca i koji za rad ljudima daju minimalne ili nikakve plaće, tjeraju ih da rade u nehumanim uvjetima, i to bez ugovora o radu. To su neke stvari za koje znamo da postoje, a nismo svjesni da to spada pod moderno ropstvo, poručila je.

MUP HNŽ-a početkom svake turističke sezone pojačava mjere na ulicama Mostara, čineći sve što je u njihovoj moći kako bi se ovaj problem riješio. Ranija iskustva su negativna iz više razloga, ponajviše što osobe koje prose nemaju osobne dokumente, niti prijavljena prebivališta, a s ulice ih je zakonom zabranjeno fizički udaljiti.

Ni pisanje prijava nije urodilo plodom, kao ni izmještanje u ustanove koje skrbe o ovoj populaciji. I Centar za socijalni rad dosad se suočavao s problemima ove vrste. Gradonačelnik Ljubo Bešlić ranije je isticao kako je Gradska uprava ulagala sredstva u sobu Centra za smještaj maloljetnih osoba koje policija zatiče na ulici tijekom prosjačenja, gdje su boravili sve do povratka u domicilna mjesta.

J.S.