Priredila: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Nakon što je BiH 17. rujna poslala nepotpun dokument reformske agende koje ne uvažavaju sve preporuke Europske komisije, ne iznenađuje potvrdna izjava glavnog direktora Direktorata za proširenje u Europskoj komisiji Gerta Jana Kopmana kako jedino naša zemlja nije podnijela potpunu reformsku agendu. 

Iz razloga što se bh političari nisu mogli usuglasiti oko nekoliko točaka agende, sada je i sigurno kako BiH neće dobiti prvu tranšu sredstava iz Plana rasta EU-a u iznosu od 70 milijuna eura.

Jedno vrijeme čak je vladala misao kako će i ovaj put EU "progledati kroz prste" BiH, ali to se neće dogoditi. Europska komisija neće dozvoliti da cijela regija zapadnog Balkana bude taoc BiH te će ostalim zemljama, Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji isplatiti zaslužene tranše. 

Jedino BiH nije poslala potpunu reformsku agendu, a neke zemlje i nadmašile očekivanja

"Na žalost BiH nije podnijela konačnu reformsku agendu i mi nastavljamo ohrabrivati zemlju da to učini što je prije moguće", izjavio je Kopman govoreći u vanjskopolitičkom komitetu Europskog parlamenta (AFET).

Osvrćući se na reformske agende ostalih zemalja regije, Kopman je kazao kako sve ispunjavaju kriterije Europske komisije, te da su u nekim područjima, ovi dokumenti i "nadmašili očekivanja Bruxellesa".

Kako je najavio generalni direktor za proširenje, Europska komisija sredinom listopada trebala bi usvojiti reformske agende Albanije, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije. Nakon ispunjenja svih nužnih procedura, bit će omogućeno da ove zemlje dobiju 7% od cjelokupnog iznosa koji im je namijenjen. Uvjet za financijska sredstva i Plan rasta za svaku državu zapadnog Balkana bila je poptuna reformska agenda. BiH je i na ovom ispitu - pala. 

Za BiH je predviđena 1,85 milijarda eura

Vladavina prava, institucionalne reforme, demokracija, sprječavanje sukoba interesa i korupcije, neke su od reformi čije provođenje podrazumijeva 'zeleno svjetlo' za nužnu financijsku pomoć Europske komisije u Planu rasta za zapadni Balkan koji je 'težak' šest milijardi eura. Od toga dvije milijarde predviđene su za nepovratnu pomoć, grantove, a ostalih četiri milijarde za vrlo povoljna kreditna zaduženja.

To je do sada najambiciozniji financijski paket EU-a kojim se očekuje udvostručenje ekonomskog rasta zemalja zapadnog Balkana kao i spremnosti za članstvo u EU. 

Prema okvirnom Planu rasta za BiH je predviđena 1,85 milijarda eura; Kosovo 882,6 milijuna eura; Sjevernu Makedoniju 750,4 milijuna eura, Crnu Goru 383,5 milijuna eura; Albaniju 922,1 milijun eura te za Srbiju 1.586,4 milijarde eura. Prema ovim iznosima, jasno je kako je BiH druga po redu država, nakon Srbije, po iznosu sredstava koji bi joj trebali osigurati ekonomski napredak.

Međutim, niti milijarde pomoći za dobrobit vlastite zemlje nisu bili dovoljni za bh političare i postizanje dogovora te premošćivanje uskostranačkih netrpeljivosti. 

Tko je kriv?

Vjerojatno bi na pitanje "tko je kriv" oštro i demantirajuće reagirale političke opcije koje su svakako pridonijele ovom sramotnom i, za državu BiH, velikom ekonomskom fijasku.

No, činjenica je kako političari SNSD-a, predsjednika Milorada Dodika nisu prihvatili dvije od 100 točaka i to da Republika Srpska imenuje imenuje sudce u Ustavni sud BiH i o obvezi poštovanja odluka tog istog suda.

Također, i SDA je posredstvom svoja četiri županijska premijera odbila podržati reformsku agendu te je za nju glasala "uvjetno", ma što to za njih značilo. Za BiH je jasno što znači.

“Kolegij SDA podržao je stav premijera četiri kantona (TK, ZDK, USK i SBK) da daju uvjetnu suglasnost na tekst Nacrta Reformske agende, kojeg je potrebno uputiti Europskoj komisiji na dalju proceduru. Smatramo da je Nacrt Reformske agende potrebno što prije usuglasiti i uputiti Europskoj komisiji, ali da se iz dokumenta ne mogu uklanjati dijelovi koji se odnose na poštivanje odluka Ustavnog suda BiH”, istaknuli su iz svojedobno iz SDA, pravdajući svoju odluku.

Također ističu neprihvatljivim da, kako su naveli, iz cijelog dokumenta bude brisan termin “državni”.

SDA se protivi: ”Da se državne institucije, kao nositelji aktivnosti, zamjenjuju entitetskim, da se uvodi entitetski i etnički veto u odlučivanju tamo gdje ga do sad nije bilo, te da se na listi indikativnih projekata koji će biti financirani nalaze uglavnom projekti iz entiteta RS i kantona s hrvatskim većinom, dok su zapostavljeni kantoni sa bošnjačkom većinom. Udovoljavanje ultimatumima iz entiteta RS ne može proizvesti Program reformi kakav je potreban BiH i njenim građanima”, poručili su iz SDA.

Ove razloge iz koalicije stranaka Trojke, SDP-a, NiP-a i NS-a, tada su okarakterizirali kao neargumentirane i kao jedan vid inata jer SDA više nije na vlasti.

I Veleposlanstvo SAD-a u BiH u svojoj tadašnjoj reakciji kao odgovorne na neusvajanje reformske agande navelo SNSD, odnosno, predsjednika te stranke Milorada Dodika za kojeg su istaknuli kako je to "tipično za čovjeka koji dosljedno stavlja svoje interese ispred interesa onih koje tvrdi da predstavlja" ta da je njegova retorika prijetnja za europsku budućnost građana BiH. No, američko veleposlanstvo kritiziralo je i SDA za koju su istaknuli kako je njihova odluka neodgovorna i nekorisna" te da je ta stranka "iskoristila priliku za političko razmetanje, umjesto da rad s drugim pro bh strankama na osiguravanju odobrenja za posljednje dvije preostale točke".

No, sada su sve priče uzaludne – ostale države zapadnog Balkana uskoro će dobiti prve tranše, a država BiH i njeni građani ponovno će biti žrtva svojih političara.