Obavljena javna rasprava o zahtjevu za ocjenu ustavnosti odredaba Zakona o doprinosima FBiH
Ustavni sud FBiH u utorak je na javnoj raspravi razmatrao Zahtjev za utvrđivanje ustavnosti odredaba- čl.7. stavka 2. i 3. Zakona o doprinosima FBiH te čl4. Pravilnika o načinu obračunavanja i uplate doprinosa, kojeg je tom Sudu podnio Milan Dunović, koji je, u vrijeme podnošenja zahtjeva, obnašao dužnostpotpredsjednika FBiH.
U zahtjevu se navodi da čl.7. Zakona o doprinosima FBIH propisuje različitu osnovicu za obračun doprinosa, ovisno o tome je li obveznik zaposlen kod rezidenta, odnosno nerezidenta (međunarodne organizacije, diplomatsko-konzularna predstavništva...).
Podnositelj zahtjeva smatra da osporene odredbe Zakona i Pravilnika pokreću pitanja usklađenosti s odredbama Ustava FBiH.Naime, člankom 7. st.1. osporenog zakona propisano je da osnovica za obračun doprinosa ne može biti niža od najniže plaće, a što važi i u slučaju kada je stvarna plaća niža od najniže plaće.
Kako se nadalje obrazlaže, osporenim odredbama Zakona zasnovan je nejednak tretman obveznika koji su zaposleni kod nerezedentnih poslodavaca u FBiH, a za koje je najniža osnovica za obračun i uplatu doprinosa prosječna plaća u FBiH u odnosu na obveznike zaposlene kod rezidentnih poslodavaca, za koje je najniža osnovica za obračun i uplatu doprinosa najniža plaća.
Podnositelj zahtjeva se u tom kontekstu pozvao i na odredbe Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, čl.1. Protokola br.12 koji se odnosi na zabranu diskriminacije, kao i na sudsku praksu, argumentirajući da ne postoji objektivno i razumno opravdanje za različit tretman spomenutih kategorija obveznika.
Kako je navela izvjestiteljica u ovom predmetu, sutkinja Mirjana Čučković, Federalno ministarstvo financija je u odgovoru na zahtjev navelo da su osporene odredbe spomenutog Pravilnika propisane iz razloga zaštite zaposlenika rezidenta FBiH u svezi utvrđivanja osnovice za doprinose za obvezna osiguranja, a posebno doprinose za mirovinsko i invalidsko osiguranje, iz čega proistječe pravo na mirovinski staž.
Resorno ministarstvo drži da je to suprotno navodima da su uposlenici kod poslodavca-nerezidenta u nepovoljnijem položaju te navodi da bi u slučaju ostavljanja mogućnosti prijave najniže osnovice za uposlenike rezidente od poslodavaca nerezidenata došlo do povećanja „sive zone“, a što bi se negativno odrazilo i na visinu njihove mirovinske osnovice.
Zastupnički te Dom naroda Parlamenta FBiH, kao donositelji osporenog zakona, nisu dostavili odgovor na razmatrani zahtjev niti su se odazvali na javnu raspravu Ustavnog suda FBiH.
U dijelu javne rasprave tijekom kojeg su suci bili u prilici postavljati pitanja punomoćnicima strana u postupku, otvorena su brojna pitanja od značaja za donošenje odluke u ovom predmetu, uključujući i dileme koje se tiču načela/pravila da se doprinose uplaćuje na stvarni iznos plaće, načela proporcionalnosti u kontekstu zaštite od diskriminacije i drugih relevantnih pitanja. Ukazano je i da je riječ o zakonu koji je mijenjan čak 13 puta, dok je u tijekui postupak usvanjanja novog Zakona o doprinosima FBiH. Odluka o meritumu javne rasprave bit će donesena naknadno.