Globalizacija visokog obrazovanja rezultirala je pojavom rang-listi sveučilišta koje se objavljuju svake godine, dok se rangiranje vrši različitim modelima. U svijetu postoje brojne metode rangiranja kvaliteta sveučilišta, a neke od najprestižnijih su ARWU – Academic Ranking of World Universities poznatija kao tzv. Šangajska lista, Times Higher Education sa svojim World University Rankings i Impact Rankings ljestvicama, potom slijede QS Universities Rankings i WURI – World University Rankings for Innovation. S druge strane, postoje i ona rangiranja čiju kredibilnost, odnosno metodologiju akademska zajednica dovodi u pitanje.

Bosna i Hercegovina na ljestvicama

Na Šangajskoj listi nema niti jednog sveučilišta/univerziteta iz Bosne i Hercegovine, ali ima univerziteta iz naše regije poput Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta u Ljubljani, Univerziteta u Beogradu te Univerziteta Novom Sadu.

Na World University Rankings nisu se našli univerziteti/sveučilišta iz Bosne i Hercegovine, dok je na Impact Rankings ljestvici naveden Univerzitet u Sarajevu.

Kada je u pitanju WURI ljestvica koja se bazira na inovacije sveučilišta i njihov društveni doprinos, na njoj se nalazi se Sveučilište u Mostaru, dok se na prestižnoj QS Universities Rankings ljestvici našao Univerzitet u Sarajevu.

Jedna od popularnijih rang-lista je Webometrics koju dvaput godišnje sastavlja Španjolsko nacionalno istraživačko vijeće, a koja obuhvaća oko 12.000 svjetskih sveučilišta. Međutim, mnogi sveučilišni profesori iz BiH navode kako je upitna relevantnost liste koju Webometrics objavljuje.

Na ovoj listi je rangirano 46 univerziteta/sveučilišta i visokih škola iz Bosne i Hercegovine, a među prvima u našoj zemlji su Univerzitet u Sarajevu, Univerzitet u Banjoj Luci, Univerzitet u Tuzli, Internacionalni univerzitet u Sarajevu, Sveučilište u Mostaru, Univerzitet u Istočnom Sarajevu te Internacionalni BURCH univerzitet Sarajevo.

Relevantnost Webometrics rang-liste

Webometrics je sveobuhvatna rang lista visokoškolskih ustanova zemalja svijeta na kojoj se nalaze i bosanskohercegovački univerziteti i sveučilišta, a ljestvicu objavljuje Cybermetrics Lab, istraživačka grupa španjolskog Nacionalnog istraživačkog vijeća koja ima sjedište u Madridu.

Rangiranje se provodi na osnovu tri kriterija i to “vidljivost” (visibility), kriterij koji nosi najviše bodova, a odnosi se na broj povratnih linkova koji vode do sveučilišne web stranice što čini 50 posto udjela u rangiranju, zatim “transparentnost” (transparency) i “izvrsnost” (excellence).

Time prvi kriterij, koji ujedno nosi i najviše bodova, može biti podložan manipulacijama jer se pri rangiranju ne uzima broj posjeta određenim web domenama, nego broj poveznica s vanjskih web stranica koje upućuju na tu domenu.

Stoga je nekima upitna relevantnost ove ljestvice jer u procesu rangiranja najveći broj bodova nosi broj poveznica sa stranica koje nemaju nikakve veze s djelatnostima i ciljevima sveučilišta što ne može biti mjerilo kvalitete nekog sveučilišta.

ARWU – Academic Ranking of World Universities

Institut za visoko obrazovanje pri Sveučilištu Jiao Tong u Šangaju provodi akademsko rangiranje svjetskih sveučilišta od 2003., a 2009. osnovana je posebna istraživačka ustanova ShangaiRanking Consultancy te se cijele godine bavi isključivo ovim istraživanjem.

Koristi nekoliko objektivnih indikatora pri rangiranju sveučilišta u svijetu, odnosno broj studenata i profesora koji su dobitnici Nobelove nagrade i Fieldsove medalje, broj visoko citiranih istraživača koje je odabrao Clarivate, broj članaka objavljenih u prestižnim znanstvenim bazama kao što su Nature i Science, broj članaka indeksiranih u Science Citation Index - Expanded i Social Sciences Citation Index te akademski učinak institucije po glavi stanovnika.

Međutim, dva posto sveučilišta u svijetu ima priliku naći se na ovoj prestižnoj listi koja uspoređuje 1.200 visokoškolskih institucija.

THE - Times Higher Education

Times Higher Education World University Rankings, koja se često naziva THE Rankings ili samo THE, godišnja je objava ljestvice sveučilišta koju objavljuje časopis Times Higher Education. Times Higher Education objavljuje nekoliko ranking ljestvica među kojima su najpopularnije THE World University Rankings i THE Impact Rankings.

Prva, THE World University Rankings ljestvica temelji rangiranje sveučilišta na 13 pažljivo optimiziranih pokazatelja uspješnosti koji mjere izvedbu institucije u četiri glavna područja: podučavanje, istraživanje, prijenos znanja i međunarodna perspektiva.

Druga značajna ljestvica, THE Impact Rankings, rangira Sveučilišta na temelju implementacije 17 ciljeva održivog razvoja kroz četiri glavne kategorije: podučavanje, znanost, upravljanje sveučilištem i doseg odnosno utjecaj. Rangiranje po ciljevima uključuje čak 292 indikatora kroz koje se procjenjuje učinkovitost institucije.

WURI – World University Rankings for Innovation

WURI - svjetska ranking ljestvica sveučilišta koja se bazira na inovacije sveučilišta i njihov društveni doprinos. WURI je uspostavio Organizacijski odbor Hanzeatske lige sveučilišta (HLU).

Rangiranje se temelji na stvarnom doprinosu i utjecaju sveučilišta društvu, ističući kreativne i inovativne pristupe sveučilišnih istraživačkih i obrazovnih programa na temelju sljedećih šest kategorija: industrijska primjena, poduzetnički duh, društvena odgovornost, etika i integritet, studentska mobilnost, krizni menadžment i četvrta industrijska revolucija.

Sveučilišta podnose prijavu na temelju WURI obrasca koji se sastoji od relevantnih indikatora, nakon toga se odvija višestruki proces evaluacije u kojem sudjeluju WURI evaluacijski odbor sastavljen od uglednih akademskih stručnjaka kao i predstavnici  sveučilišta koja su sudjelovala u rangiranjima, sveučilišnih liga i medija vezanih uz visoko obrazovanje.

QS – Quacquarelli Symonds

QS World University Rankings, uz ARWU i THE, objavljuje najprestižnija svjetska rangiranja sveučilišta. QS kratica je za Quacquarelli Symonds, britansku kompaniju specijaliziranu za obrazovanje, koja je do 2004. svjetska sveučilišta rangirala u suradnji s Times Higher Education (THE).

Od 2010. godine QS samostalno rangira sveučilišta, a zadržao je metodologiju koja se koristila prilikom suradnje s THE, dok je THE uveo novu.

Prilikom rangiranja, QS uzima u obzir nekoliko kategorija koje se sastoje od niza relevantnih indikatora: akademska reputacija, reputacija zaposlenika, omjer studenata i akademskog osoblja, citiranje, omjer međunarodnog i domaćeg osoblja, omjer međunarodnih i domaćih studenata, međunarodna znanstvena mreža, ishodi zapošljavanja (diplomiranih studenata) i održivi razvoj.

 Akademska rangiranja popularan su i praktičan alat prikaza kvalitete visokoškolskih ustanova. Sveučilišta žele znati poredak među ostalima u svijetu, kako bi procijenili akademski učinak i razvijali potrebne strategije, a današnja rangiranja su izraz nacionalne i institucionalne reputacije i statusa na globalnom tržištu.