'Trojka' razgovarala o funkcionalnosti Vlade FBiH
Predstavnici stranaka „Trojke“ (Narod i pravda, SDP BiH i Naša stranka) danas su održali redovni sastanak u Sarajevu na kojem su analizirali prethodne i buduće korake koje su tri stranke apostrofirali značajnim.
- Sastanak se više fokusirao na funkcionalnost Federalne vlade i rješavanje nekih zadatih tema koje smo od starta planirali unutar „Trojke“. Prezentirali smo učinjene i buduće aktivnosti - rekao je nakon sastanka za Fenu predsjednik Naroda i Pravde i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković.
Također, dogovoreno je da „Trojka“ nastavlja aktivnosti u vezi izrade plana za deeskalaciju krize, koji trebaju utvrditi sa ostalim partnerima na državnom nivou.
U tom pogledu, Konaković kaže da se tokom današnjeg dana odvijala komunikacija sa predstavnicima SNSD-a i HDZ-a BiH oko nekih mogućih procesa koji bi deeskalirali ovo postojeće stanje.
- Nije lako naći bilo kakav kompromis dok traje udar na ustavni poredak u BiH, negiranje postojanja OHR-a, Ustavnog suda BiH i još važnih institucija BiH. S druge strane, Evropska unija pred nas je postavila zahtjeve da se u ovim sedmicama pozabavimo obavezama iz 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, te je rečeno da se zakoni i drugi akti moraju što brže usvajati. Između te dvije krajnosti se krećemo odnosno pokušavamo da olakšamo onima koji lobiraju za BiH na način da kažemo da se nastavlja taj pozitivan rad Vijeća ministara BiH – istakao je Konaković.
O planovima o deeskalaciji političke krize u BiH, podsjećamo, razgovaralo se i prošle sedmice na sastanku u Delegaciji Evropske unije u BiH. Predstavnici međunarodne zajednice izrazili su podršku da se iznađe rješenje za trenutnu političku krizu u Bosni i Hercegovini koju je prouzrokovala secesionistička i proruska politika Milorada Dodika i njegovih partnera na vlasti.
Naime, vlast Republike Srpske je donijela zakone u Narodnoj skupštini RS po kojima se više ne primjenjuju odluke Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika.
To je, kako je konstatovano, direktni napad na ustavno-pravni poredak države BiH, ali i na Dejtonski mirovni sporazum.