NJEMAČKI kancelar Friedrich Merz ustraje na pomoći Ukrajini u obrani od ruske agresije, no jačanje Alternative za Njemačku (AfD) dovodi takvu politiku pod sve veći upitnik.

Merz je nedavno u Bundestagu poručio da će Njemačka nastaviti podržavati Ukrajinu jer ona brani i slobodu Njemačke. Njegov istup bio je odgovor na zahtjeve dopredsjednice AfD-a Alice Weidel, koja je tražila hitno pokretanje mirovnih pregovora. Uspjeh njene stranke na nedavnim izborima dodatno je ojačao proruske i antiratne stavove u njemačkoj politici, piše Deutsche Welle.

Oštra rasprava o Ukrajini
Tijekom rasprave u parlamentu, Weidel je pozvala vladu: "Konačno se zauzmite za mirovne pregovore, kao što to čini SAD." Američki predsjednik Donald Trump ranije je dao naslutiti da bi u takvim pregovorima bio sklon značajnim ustupcima Rusiji, što su kritičari u Njemačkoj opisali kao nametnuti mir.

Weidel je govorila i o cijenama energenata i rekla: "Treba nam povoljan zemni plin iz Rusije. Na tome ćemo raditi." Neizravno je optužila ukrajinsku vladu za dizanje u zrak plinovoda Sjeverni tok u rujnu 2022. i dodala: "Nastavljate nagrađivati osumnjičene organizatore napada u Kijevu milijardama eura na teret Njemačke."

Istrage upućuju na to da iza napada stoji jedna skupina iz Ukrajine. Koliko je AfD proruski orijentiran pokazao je i zastupnik te stranke Jürgen Koegel, koji je govorio o "cijenjenom predsjedniku Vladimiru Putinu" i ustvrdio da od njega ne prijeti opasnost za NATO.

Stajalište AfD-a o ratu nije novost, no stranka ga zastupa još odlučnije otkako je 6. rujna pobijedila na izborima u istočnoj pokrajini Saska-Anhalt s gotovo 44 posto glasova. Kada se zbroje glasovi za AfD, stranku Ljevica i Savez Sahra Wagenknecht (BSW), oko 60 posto birača u toj pokrajini glasalo je za stranke koje su skeptične prema potpori Ukrajini ili je u potpunosti odbijaju. Jedna anketa pokazala je da je na izborni rezultat presudno utjecala zabrinutost građana za mir u Europi, koja je bila druga najvažnija tema, odmah iza socijalne sigurnosti.

Istraživanje javnog servisa ARD-Deutschlandtrend provedeno uoči izbora također pokazuje podjelu između istoka i zapada zemlje. Prema anketi, 39 posto Nijemaca na zapadu smatra da pomoć oružjem Ukrajini ide predaleko, dok na istoku, području bivšeg DDR-a, to misli 54 posto ispitanika.

Strah od uvlačenja u sukob
"Politika koju njemačka vlada vodi prema Ukrajini na istoku nema većinu", kaže za DW Johannes Varwick, politolog sa Sveučilišta u Halleu. "Ipak, ja to ne bih nazvao proruskim raspoloženjem, nego željom da se više oslanja na diplomaciju, umjesto da se stalnim isporukama oružja potpiruje rat koji Ukrajina ne može dobiti."

Njemačka vlada je 1. rujna proglasila Rusiju odgovornom za neuspjeli napad dronom na zračnu luku u Leipzigu, preko koje se transportira velik dio vojne pomoći Ukrajini. Ruski predsjednik Putin nakon toga je govorio o "ozbiljnoj pogrešci" Njemačke, a ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov nazvao je optužbe "početkom pravog rata".

Prema najnovijem ispitivanju ARD-a, 56 posto Nijemaca osjeća se ugroženo od strane Rusije, no primjetno je da se istočni Nijemci i birači AfD-a osjećaju manje ugroženima. Politolog Sven Leunig sa Sveučilišta u Jeni smatra da je reakcija na istoku Njemačke manje temeljno odbijanje potpore, a više izraz straha. "Ljudi se žele držati podalje od sukoba, kako sami ne bi bili sve više uvučeni u njega. A to, naravno, jača stranke poput AfD-a, BSW-a i Ljevice, koje preuzimaju te narative", objašnjava Leunig.

Potpora Ukrajini općenito slabi u društvu
Potpora Ukrajini slabi i zbog tvrdnji AfD-a i BSW-a da novac koji se šalje Kijevu nedostaje za socijalne potrebe u Njemačkoj. Zastupnik AfD-a Gottfried Curio optužio je vladu da smanjuje socijalna davanja i povećava poreze "kako bi u inozemstvo nastavila davati milijarde" za financiranje "tuđih ratova".

Unatoč tome, kancelar Merz uvjeren je da njegova politika ima podršku. "Tim putem, koji vi ovdje predstavljate, ne ide većina u njemačkom Bundestagu, a ne ide ni većina stanovništva. I ubuduće ćemo braniti svoju slobodu", poručio je AfD-u. Ipak, ankete pokazuju da potpora Ukrajini postupno slabi. Udio onih kojima vojna pomoć ide predaleko polako raste i sada iznosi 42 posto. Leunig smatra da vlada zasad nije pod pritiskom da mijenja politiku, ali ako potpora nastavi slabiti, morat će reagirati.

Njegov kolega Varwick već sada savjetuje korekciju kursa, jer smatra da sadašnja strategija iscrpljuje Ukrajinu u "beznadnom ratu iscrpljivanja bez održive političke strategije". Kritičari povlače paralele s intervencijom u Afganistanu, no Leunig ističe razlike. "U Afganistanu je postojala izravna vojna intervencija zapadnih država. U slučaju Ukrajine riječ je samo o potpori oružjem. No u stanovništvu je prisutna bojazan da će se rat dugo odugovlačiti te da će Ukrajina na kraju ipak morati odustati", kaže on. Savezna vlada za sada ne pokazuje namjeru promijeniti smjer. Prilikom posjeta glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea Berlinu, ministar vanjskih poslova Johann Wadephul (CDU) izjavio je: "Njemačka će u ovom razdoblju zadržati kurs", unatoč unutarnjopolitičkoj raspravi, piše index.