Ekspertska delegacija ispred Stalne komisije za Konvenciju o zaštiti europskih divljih životinja i prirodnih staništa (Bernska konvencija) boravila je u BiH od 17. do 21. listopada i obišla lokacije planiranih hidroenergetskih postrojenja u gornjem toku rijeke Neretve i tom prilikom je utvrđeno da su sva postrojenja u različitim fazama razvoja projektne dokumentacije i bez evidentne izgradnje, osim u pogledu HE "Ulog" (35 MW).

Delegacija je održala i preliminarne sastanke s predstavnicima mjerodavnih vlasti, predstavnicima podnositelja žalbe i zainteresirane javnosti u Sarajevu, Ulogu (Kalinovik), Konjicu i Glavatićevu, gdje se sastala s predstavnicima udruženja ribara u Ulogu, kao i udruženja “Zeleni-Neretva” iz Konjica.

Lokacije planiranih hidroelektrana, misija je obišla uz pratnju obje strane, priopćeno je iz Centra za životnu sredinu.

Slanju ove misije prethodilo je podnošenja žalbe mehanizmu Stalne komisije za Bernsku konvenciju, koja je uslijed povreda navedene konvencije od strane BiH kao potpisnice, u listopadu 2020. godine podnesena od strane Centra za životnu sredinu i Arhus centra iz BiH, te međunarodnih organizacija EuroNatur, RiverWatch i CEE Bankwatch i ClientEarth.

Među ostalim, razlozi ove žalbe bili su potpuni izostanak kumulativnog štetnog utjecaja svih planiranih postrojenja na biodiverzitet visoke vrijednosti kojim obiluje gornji tok Neretve, koji je inače kandidiran kao “emerald područje” kojem je, prema međunarodnim obavezama, država BiH morala osigurati adekvatan režim zaštite.

U posjeti gradilištu HE "Ulog" utvrđeno je da je izgradnja ove hidroelektrane, odnosno njenih tehničkih dijelova, i to nakon podnošenja žalbe prošle godine, znatno napredovala unatoč predloženoj obustavi daljih radova dok se žalbeni postupak ne okonča, što predstavlja grubo kršenje Bernske konvencije.

Nakon povratka misije s terena, organiziran je zaključni prijem u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH gdje su pojašnjeni naredni koraci koji se odnose na prikupljanje dodatnih specifičnih informacija od strane nadležnih vlasti, a zbog izrade izvještaja i nacrta preporuka za vlasti BiH, što je ujedno i cilj provedene misije.

"Pravne aktivnosti na nacionalnom nivou nisu rezultirale djelotvornim pravnim lijekom, pa smo bili primorani da pokrenemo postupak pred Vijećem Europe. Nakon podnošenja žalbe nadležna komisija Vijeća naložila je provođenje ekspertske misije koja je, iako odlagana, konačno ipak uspješno provedena, te već krajem studenog očekujemo preporuke i mjere za BiH. Vjerujemo da će one biti srazmjerne šteti koja prijeti ili se trenutno čini nauštrb životne sredine u gornjem toku rijeke Neretve", kazao je pravni savjetnik Centra za životnu sredinu Redžib Skomorac.

Delegaciju su činili Gregory Egger s Instituta za geografiju i geoekologiju iz Njemačke, predstavnik Stalne komisije Bernske konvencije Kelly Eoghan, te ekspert za žaštitu životne sredine Aleksandra Bujaroska ispred Sekreterijata Energetske zajednice, u ulozi posmatrača.

Zadatak misije bio je obići lokacije hidroelektrana koje su planirane i/ili u izgradnji u gornjem toku rijeke Neretve, na teritoriju Republike Srpske i Federacije BiH.

Konkretno, u okviru procjene na licu mjesta, delegacija je boravila na lokacijama planiranih HES "Gornja Neretva" (Faza I i II), HE "Ulog", HE "Bjelimići", PHE "Bjelimići" i HE "Glavatićevo", sve planirane u gornjem toku rijeke Neretve, i to s ciljem upoznavanja sa stanjem životne sredine i biodiverziteta na ovim lokacijama, odnosno utvrđivanja stvarnog činjeničnog stanja i faza realizacije spomenutih projekata.

"S obzirom da je planirana gradnja HES ‘Gornja Neretva’, a već su u tijeku radovi na gradnji hidroelektrane ‘Ulog’ na rijeci Neretvi koja se u ovom dijelu toka nalazi na prirodnom području visoke vrijednosti, bili smo svjesni neophodnosti poduzimanja pravnih koraka koji će onemogućiti devastaciju ovog prostora. Nadamo se da ćemo uspjeti u svojoj namjeri i zaštiti ljudska prava i životnu sredinu ovog vrijednog područja", kazala je pravna savjetnica "Resursnog Arhus centra u BiH" Nina Kreševljaković.

Potrebno je istaknuti i da je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske prihvatilo inicijativu za zaštitu područja gornjeg toka rijeke Neretve podnesenu od Centra za životnu sredinu u svibnju 2021. godine, nakon čega je pokrenut postupak proglašenja zaštite.

Inicijativa ima za cilj konzervaciju gornjeg toka rijeke Neretve i formalnu zaštitu područja kao staništa visoke vrijednosti koja bi bila abolirana od bilo kakvog industrijskog razvoja, naročito hidro-energetskog.

"Nadamo se da će se s hidroenergetskim iskorištavanjem i planovima iskorištavanja ovog područja stati, prvenstveno od strane nadležnih, a da će se nastaviti s inicijativom zaštite ove visokovrijedne regije. Kasnije će nam biti svima kasno i zbog narušavanja životne sredine ispaštat ćemo svi, lokalno stanovništvo najviše. Neophodno je opet napomenuti da u ovom slučaju od energetskog iskorištavanja nemaju koristi građani, dok od zaštite i održivog upravljanja ovim područjem itekako imaju", kazao je asistent na programu Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu Vladimir Topić.

Potpredsjednica Centra za životnu sredinu Aleksandra-Anja Dragomirović kazala je kako je zaštita prirode na margini društvenog opredjeljenja naše zemlje.

"Neophodno je da sve nadležne institucije, ali i civilno društvo, poduzmu sve neophodne korake prema sprovođenju i unaprjeđenju očuvanja i zaštite prirode i životne sredine. Gornji tok rijeke Neretve s više desetina kilometara dugim tokom pitke vode i čiste divljine svakako zaslužuje pažnju i opredjeljenje prema trajnom očuvanju, a ne devastaciji kroz gradnju hidroenergetskih projekata. Očekujemo da će ovaj proces dati neophodne smjernice našem društvu s ciljem očuvanja ovako vrijednog područja", zaključila je Dragomirović.

Aktivnosti na zaštiti rijeke Neretve provode se u okviru kampanje "Sačuvajmo plavo srce Europe" koja za cilj ima zaštitu najvrjednijih rijeka na Balkanu.