Ukrajinski predsjednik doveo je u pitanje rusku predanost napretku u mirovnim pregovorima nakon što je Moskva potvrdila da prekosutra šalje tim na pregovore u Istanbul, piše BBC.

Rusija još uvijek nije poslala svoje pregovaračke prijedloge Ukrajini, što je ključni zahtjev Kijeva. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da će se o moskovskim uvjetima za prekid vatre razgovarati u Turskoj, ali Volodimir Zelenski optužio je Moskvu da čini sve što može kako bi osigurala da sljedeći sastanak bude bezuspješan.

"Da bi sastanak bio značajan, dnevni red mora biti jasan, a pregovori moraju biti pravilno pripremljeni", rekao je. Ukrajina je poslala svoje prijedloge Rusiji, potvrđujući, kaže, spremnost za potpun i bezuvjetan prekid vatre.

Jedna i druga strana prijavljuju eksplozije
Prvi krug pregovora prije dva tjedna u Istanbulu nije donio veći napredak, ali postignuta je razmjena ratnih zarobljenika. Ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo je invaziju na Ukrajinu u veljači 2022. godine. Rusija trenutačno kontrolira oko 20 posto ukrajinskog teritorija, uključujući južni poluotok Krim koji je Moskva anektirala 2014. godine. Neposredno uoči pregovora, i Rusija i Ukrajina izvještavaju o eksplozijama.

U ukrajinskoj regiji Herson tri su osobe ubijene, a deset ih je ozlijeđeno, prema Oleksandru Prokudinu, čelniku vojne uprave regije. Na društvenim mrežama objavio je da je ruska vojska pogodila stambena područja naselja u regiji. Jedna je osoba također ubijena u regiji Sumy, izvijestila je tamošnja uprava.

Dužnosnici su rekli da je najmanje jedna osoba ozlijeđena u eksplozijama u gradovima Harkiv i Izjum. U međuvremenu, najmanje je četrnaest osoba ozlijeđeno u eksploziji u ruskoj regiji Kursk, prema izjavi vršitelja dužnosti lokalnog guvernera Aleksandra Kinštejna ruskoj državnoj novinskoj agenciji TASS.

"Vrijeme je da Trump, Putin i Zelenski sjednu za stol"
Jučer je ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha ponovio da je Kijev već poslao vlastitu viziju budućih koraka Rusiji, dodajući da Moskva mora prihvatiti bezuvjetan prekid vatre kako bi utrla put širim pregovorima. "Zainteresirani smo da vidimo kako će se ti sastanci nastaviti jer želimo da rat završi ove godine", rekao je Sibiha tijekom zajedničke tiskovne konferencije sa svojim turskim kolegom Hakanom Fidanom.

Putin i Zelenski prekosutra neće doći na pregovore, ali Fidan je rekao da se Turska nada da će na kraju ugostiti samit na visokoj razini. "Iskreno mislimo da je vrijeme da predsjednik Trump, predsjednik Putin i predsjednik Zelenski sjednu za stol", rekao je.

Peskov je izjavio da ruski prijedlozi za prekid vatre neće biti objavljeni javno te da će se Moskva baviti idejom samita na visokoj razini samo ako se postigne značajan napredak u preliminarnim raspravama između dviju zemalja.

Kellogg: Ulazak Ukrajine u NATO savez nije u planu
Pozdravio je komentare koje je dao Trumpov izaslanik za Ukrajinu, umirovljeni general Keith Kellogg, koji je rusku zabrinutost zbog proširenja NATO-a nazvao opravdanom. Kellogg je rekao da pridruživanje Ukrajine vojnom savezu, čemu se Kijev dugo nada, nije opcija. Dodao je da je predsjednik Trump frustriran ruskom tvrdoglavošću, ali naglasio je potrebu za održavanjem pregovora.

Podsjetimo, Trump i Putin imali su dvosatni telefonski razgovor 19. svibnja, o američkom prijedlogu za prekid vatre koji bi zaustavio borbe. Trump je tada rekao da vjeruje da je razgovor prošao vrlo dobro i dodao je da će Rusija i Ukrajina odmah krenuti u pregovore o prekidu vatre i kraju rata.

Berlin će pomoći Kijevu u proizvodnji dalekosežnih projektila
Ukrajina je javno pristala na 30-dnevni prekid vatre, ali Putin je samo rekao da će Rusija raditi s Ukrajinom na izradi memoranduma o mogućem budućem miru, što su Kijev i njegovi europski saveznici opisali kao taktiku odgađanja, kako bi ruske trupe mogle zauzeti više ukrajinskog teritorija.

U rijetkom prigovoru Putinu samo nekoliko dana kasnije, Trump je čelnika Rusije nazvao apsolutno ludim i zaprijetio mu je američkim sankcijama. Njegovi komentari uslijedili su nakon najvećih moskovskih napada dronovima i projektilima na Ukrajinu.

Prije tri dana je novi njemački kancelar Friedrich Merz rekao Zelenskom da će Berlin pomoći Kijevu proizvoditi dalekosežne projektile za obranu od budućih ruskih napada. Kremlj je rekao da bi svaka odluka o ukidanju ograničenja dometa projektila koje Ukrajina može koristiti predstavljala opasnu promjenu politike koja bi štetila naporima za okončanje rata, piše index.