O nedavno usvojenom proračunu HNŽ-a za 2025, izazovima s kojima se susreće aktualna vlast, povećanju troškova života, prosvjedima, štrajkovima, nezadovoljstvu radnika, prirodnoj katastrofi, željezničkom prometu i drugim temama razgovarali smo s Adilom Šutom, ministrom financija HNŽ-a.

Usvojen je proračun u teškom vremenu. Koliki je izazov inflacija i jeste li na kraju zadovoljni kako će izgledati dokument? 

-Usvojeni budžet Hercegovačko-neretvanskog kantona za 2025., u iznosu od 420,9 milijuna KM, predstavlja značajan korak naprijed u odnosu na prošlogodišnji, što je posebno važno u trenutnim ekonomskim uvjetima. Inflacija, naravno, ostaje izazov, ali je njeno djelovanje pažljivo uračunato kroz racionalnu raspodjelu sredstava i povećanje izdvajanja za ključne sektore – socijalni, obrazovni, cestovni, zdravstveni, kao i unapređenje infrastrukture policijskih stanica i realizaciju drugih razvojnih projekata. Ministarstvo financija HNK-a uspješno je očuvalo fiskalnu stabilnost kantona, te se kroz razvojni budžet postiže uravnotežen pristup između potrebnih investicija i ekonomske discipline. Unatoč inflaciji, smatram da Budžet zadovoljava potrebe za daljnjim razvojem Kantona.

Koliko je odluka Vlade FBiH o povećanju minimalne plaće utjecala na HNŽ? 

-Odluka Vlade FBiH o povećanju minimalne plaće na 1.000 KM korak je naprijed u poboljšanju životnog standarda radnika, što pozdravljam. Međutim, prije donošenja te odluke trebalo je rasteretiti privredni sektor, prvenstveno smanjenjem poreza i doprinosa na neto plaću. Trenutni fiskalni sistem Federacije nije održiv, budući da visoki nameti ozbiljno opterećuju poslodavce. Nakon donošenja odluke bilo je potrebno prilagoditi plaće zaposlenima čija su primanja bila ispod 1.000,00 KM. Ne bih rekao da je odluka otežala posao – ona je ubrzala povećanje plaća za radnike s nižim primanjima. Također, planirana su povećanja plaća: povećanje koeficijenta za pet posto za sve budžetske korisnike, te povećanje osnove za pet posto u listopadu 2025. godine. Napominjem da se povećanje ne odnosi na izabrane političke dužnosnike.

Koji su ključni planovi Ministarstva financija HNŽ-a za 2025. godinu, posebno u smislu očuvanja financijske stabilnosti, unapređenja obrazovnog sistema, te povećanja budžetskih izdvajanja za socijalni segment, zdravstvo i obrazovanje?

-Ministarstvo financija HNŽ-a u ovoj godini za primarni cilj je postavilo očuvanje financijske stabilnosti kantona, što predstavlja temelj za sve ostale planirane aktivnosti. Usvojeni budžet od 420,9 milijuna KM je ključni preduvjet za ostvarenje cilja. Pored toga, fokus će biti na unapređenju i modernizaciji obrazovnog sistema. Planirano je povećanje izdvajanja budžetskih sredstava za socijalni segment, unapređenje zdravstvenog sistema i rekonstrukcija objekata koje koristi policija, kako bi se dodatno osnažio kapacitet javnih institucija i unaprijedila sigurnost.

Najavljeno je i iznajmljivanje Air Tractora s ciljem unapređenja odgovora na požare i druge prirodne nepogode. Kako će ovaj projekt biti financiran?

-Procedura iznajmljivanja Air Tractora je u toku i realizirat će se u suradnji sa Aerodromom Mostar. Cilj ove mjere je osigurati pravovremenu i adekvatnu reakciju u slučaju požara i drugih prirodnih nepogoda, što je posebno važno s obzirom na aktivnost požara u ovom dijelu Bosne i Hercegovine tokom ljetnog perioda. Vlada će financirati ovu stavku iz budžeta za 2025., pri čemu se ne planira nabavka, već iznajmljivanje. Pored toga, izvršena je nabavka novih vatrogasnih vozila za općine Neum, Ravno i Jablanicu, čime se dodatno unapređuju kapaciteti za gašenje požara.

U HNŽ-u gotovo u svakom trenutku neki od sindikata traži povećanje koeficijenata ili druga srodna izdvajanja. Je li moguće udovoljiti svima? 

-Trudimo se zadovoljiti potrebe svih budžetskih korisnika, no primarni je cilj očuvanje fiskalne stabilnosti kantona. Iako redovno razmatramo zahtjeve sindikata, obećanja se daju isključivo u skladu s financijskim mogućnostima. Plaća za veljaču 2025. već je povećana zahvaljujući podignutom koeficijentu, a osnovica će biti povećana u listopadu, čime se postiže uravnotežen pristup. Napominjem da plaća nije povećana izabranim političkim dužnosnicima. 

Ne tako davno medicinari su povećanje tražili prosvjedujući na ulici. Danas imaju nove zahtjeve, ponovo spremni na prosvjede. Hoće li im se udovoljiti? 

-S obzirom da je još uvijek na snazi važeći kolektivni ugovor, pregovori s sindikatom medicinskih radnika su u toku, te u ovom trenutku ne mogu iznijeti dodatne detalje. Proces pregovora vodi Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite.

Posebno je teško bilo s prosvjetarima. Na kraju je pao dogovor, međutim djeci nitko ne može vratiti izgubljeno vrijeme. Treba li za to i hoće li neko odgovarati?

-Kao druga strana u pregovorima, naš je cilj bio osigurati da djeca ne trpe i da se odvija nastavni proces. Iako razumijemo zabrinutost zbog izgubljenog vremena, kroz konstruktivan dijalog s predstavnicima sindikata osnovnog i srednjeg obrazovanja uspjeli smo pronaći zajednički jezik i postići dogovor koji će osigurati kontinuitet obrazovnog procesa. 

Budžetom su planirana i sredstva za poplavljena područja, te za željeznički promet na relaciji Mostar-Konjic-Sarajevo. Hoće li prirodna katastrofa koja je zadesila Županiju usporiti ili onemogućiti određene projekte? 

-Svi planirani projekti, uključujući sredstva za poplavljena područja i povezivanje željezničkog prometa Mostar-Konjic-Sarajevo, nastavit će se prema definiranoj dinamici. Naravno, tempo realizacije određenih aktivnosti zavist će od uvjeta na terenu. 

Na čelu ste i Civilne zaštite. Jeste li zadovoljni reakcijom kompletne organizacije upravo tokom nedavnih nemilih događaja u Jablanici i Konjicu?

-U skladu s nadležnostima, Stožer civilne zaštite HNK uspješno je održao brojne sjednice i brzo reagirao na krizne situacije izazvane prirodnom nesrećom u Jablanici i Konjicu. Nažalost, radi se o prvoj takvoj nesreći u kojoj smo tragično izgubili naše sugrađane, a uz ljudske žrtve, oštećen je i privredni sektor te infrastruktura, s procijenjenom štetom na regionalnim cestama od oko 63 milijuna KM. Materijalnu štetu zajednički ćemo sanirati, ali izgubljene živote ne možemo vratiti. Kao ministar, ponosan sam što je Vlada prva izvršila uplatu od 3.000.000 KM na račune općina i gradova pogođenih poplavama, čime se omogućuje brži oporavak pogođenih područja. Kao komandant Stožera civilne zaštite, zahvalan sam na predanom radu svih članova Stožera.

D. A. S.