Socijalizacija je ključna za očuvanje, ali i daljnje razvijanje psihološkog, emocionalnog i hormonalnog zdravlja kod starijih osoba

Međusobno poštovanje je na prvom mjestu dovoljno dobrih međuljudskih odnosa. Kad idemo iz poštovanja, tada poštujemo granice, mogućnosti, nemogućnosti, vrijeme i resurse druge osobe i u skladu s tim se i ponašamo i u takvim uvjetima lako dolazi do dogovora između roditelja i baka i djedova.

Razgovarala: Antonela Marinović Musa 

mostar@dnevni-list.ba

Svjetski dan baka i djedova i starijih osoba slavi se svake godine četvrte nedjelje u srpnju. Tema koju je za 2025. godinu odabrao blagopokojni papa Franjo su riječi preuzete iz knjige Sirahove „Blago čovjeku koji se nije odrekao nade“ (usp. Sir 14,2). 

Uvažavajući ulogu djedova i baka činimo korak prema jačanju obiteljskih veza i očuvanju važnih životnih vrijednosti. Oni nisu samo starije generacije koje dijele svoja iskustva i mudrost, već su i stupovi emocionalne sigurnosti, ljubavi i povezanosti. 

Tim povodom naša sugovornica bila je integrativna terapeutkinja Dubravka Mijatović, koja je dala odgovore na pitanja koja se tiču ove tematike. Detaljnije pročitajte u nastavku.

Svjetski dan djedova i baka i starijih osoba utemeljio je papa Franjo 2021. godine s ciljem priznavanja i slavljenja važnosti starijih članova društva. Htio je da se ovaj dan slavi, u prvom redu, susretanjem s onima koji su sami. Zašto je to važno?

-Socijalizacija je ključna za očuvanje, ali i daljnje razvijanje psihološkog, emocionalnog i hormonalnog zdravlja kod starijih osoba. Ono što je u tome najvažnije je osjećaj povezanosti s drugim ljudima i kroz tu povezanost se događa razmjena energija između dvoje i više ljudi, a upravo je ta razmjena važna za kognitivno zdravlje, izlučivanje hormona zadovoljstva, radosti i osjećaja uključenosti u društvo pa samim tim i važnosti i samopouzdanja kod baka i djedova. Svaki kontakt ima svojevrsnu moć upravo zbog navedenih benefita. Bake i djedovi su riznica znanja i mudrosti i trebalo bi što duže imati naklonost prema njima jer oni zaista imaju što dati sa svojim velikim životnim iskustvom te se osjećati korisnim i ispunjenim, a i oni sami bi se mogli još više socijalizirati, baveći se određenim hobijem, prilagođenom rekreacijom, boravkom u prirodi te posjećivanjem raznih kulturnih događaja.

S psihološkog gledišta, koliko je važna uloga djedova i baka u odgoju djece, odnosno unučadi?

-Bake i djedovi su u samom vrhu važnosti za razvoj unučadi jer su oni i roditelji i učitelji, zbog životnog iskustva i prijateljskog, i mogu s više prostora i tolerancije razumjeti i čuti dijete te ono kroz što to dijete prolazi, pa su onda i velika podrška što je nužno za razvijanje djeteta u svim segmentima. Osjećati podršku značilo bi, osjećam sigurnost i mogu rasti i biti svoj. Prisustvo baka i djedova u razvoju unučadi rezultiraju emocionalnom bliskošću, što rezultira pozitivnim posljedicama u njihovom društvenom životu.

Roditeljska uloga u odgoju djece je primarna, a djedovi i bake trebali bi poštivati odluke roditelja. Međutim, postoje situacije u kojima dolazi do nesklada, odnosno postavljanja granica djeci s obje strane. Kako bismo na to trebali reagirati?

-Ovdje je nužan dogovor između roditelja i baka i djedova kad je u pitanju postavljanje granica djetetu i onda je to ujednačeno. U protivnom, dijete će biti rastrzano između dvije strane, što nije dobro za njega, ali i narušava komunikaciju između odraslih. Postavljati granice bitan je temelj dobrog psihološkog zdravlja i vlastitog integriteta. Dijete će znati reći „NE“ kad je to potrebno i neće pasti u zamku iskorištavanja od strane drugih i kasnije u odrasloj dobi. Razvit će samopoštovanje.

Roditelji bi također trebali imati na umu da djedovi i bake nisu u mogućnosti uvijek odvojiti vrijeme za igru i druženje s unucima. Na koji način, bez pritiska, mogu iskoristiti svoje slobodno vrijeme?

-Svoje slobodno vrijeme mogu ispuniti na razne načine. Mogu jednostavno odmarati bez buke, obaveza i moranja tj. biti sa sobom, a oni koji imaju vrt, dragocjeno je proizvoditi voće i povrće. Također, i cvjetnjak ima svoje čari. Meditativne šetnje se u posljednje vrijeme preporučuju svima, pa tako i bakama i djedovima, a oni s više kondicije mogu i planinariti. Mogu se uključiti i u zbor ili započeti neku umjetnost poput slikarstva, fotografije, sviranja nekog instrumenta, pisanja i slično.

Možete li izdvojiti neke od najdragocjenijih uspomena koje pamtite od vaših djedova i baka?

-Od svojih baka i djedova mi je najljepša uspomena ljubav i ozareno lice kad bi me vidjeli da im stižem. Oni su me kao dijete podizali, a kasnije su u meni vidjeli „ono nešto“ što je njima značilo i njih ispunjavalo.

Koje savjete biste uputili roditeljima, djedovima i bakama, kako bi se uvijek održavali skladni odnosi?

-Međusobno poštovanje je na prvom mjestu dovoljno dobrih međuljudskih odnosa. Kad idemo iz poštovanja, tada poštujemo granice, mogućnosti, nemogućnosti, vrijeme i resurse druge osobe i u skladu s tim se i ponašamo i u takvim uvjetima lako dolazi do dogovora između roditelja i baka i djedova. Osluškujte jedni druge, pokažite zahvalnost, obradujte bake i djedove nekim darom, pružite im pažnju jer su se dali za vaše dijete i sve to u zdravoj mjeri. Dok je dijete malo, dajem prednost bakama i djedovima u odnosu na vrtić kad je čuvanje djeteta u pitanju. Oni koji to mogu, sreća su i za jednu i za drugu stranu.