Ideja o obilježavanju Međunarodnog dana žena pojavila se prvi put početkom 20. stoljeća u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije, koja je često dovodila do prosvjeda zbog loših radnih uvjeta.

Žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila, javno su prosvjedovale 8. ožujka 1857. u New Yorku. Policija je rastjerala prosvjednice, a te iste žene su dva mjeseca kasnije organizirale sindikat i nastavile svoju trnovitu borbu za jednakopravnost u društvu.

Povodom ovogodišnjeg Međunarodnog dana žena razgovarali smo s Antonijom Banožić vijećnicom u Gradskom vijeću Širokog Brijega, predsjednicom Kluba vijećnika HDZ 1990 u GV Š.Brijega i predsjednicom Povjerenstva za ravnopravnost spolova u GV Š.Brijega.

Od demonstracija žena u New Yorku i obilježavanja prvog dana žena u povijesti prošlo je mnogo godina. Koliko su se po vašem mišljenju žene u BiH uspjele izboriti za jednakopravnost u društvu?

-Gledajući kroz povijesnu prizmu pomaka na polju jednakopravnosti ima, ali ipak trebamo biti svjesni činjenice da je Bosna i Hercegovina tradicionalno društvo u kojem se žene svaki dan bore za bolji položaj. Ustaljeni stereotipi o ulozi žene u društvu, niže plaće, priroda i opis poslova koje žene obavljaju, samo su neki od problema s kojima se suočavaju žene u BiH. U najvećem broju su borbe za bolji položaj žena u društvu pojedinačne te samim time i teže. Žene u BiH se moraju ujediniti i organizirati kako bi proces uvođenja rodne ravnopravnosti uistinu funkcionirao u svim oblastima društvenog života. Sjetimo se samo 1908. godine u New Yorku kada je 15.000 žena marširalo tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa. Kada su se u BiH žene organizirale i prosvjedovale? Pozitivne promjene neće doći same po sebi, žene u svim sferama društva se jednostavno trebaju aktivirati i ujediniti u zajedničkom cilju, a to je rodna ravnopravnost.

Koji su egzaktni primjeri neravnopravnosti spolova u BiH?

-Primjeri neravnopravnosti spolova najuočljiviji su kada je u pitanju sudjelovanja žena u javnom i političkom životu, zatim njihov položaj na tržištu rada koji je karakterističan po višestrukoj opterećenosti žena u domenu tržišne ekonomije, te povećano nasilje nad ženama, uključujući i nasilje u obitelji.

Spomenuli ste sudjelovanje žena u političkom životu. Kakva je situacija po pitanju ravnopravnosti spolova na političkom polju?

-Žene definitivno nemaju jednak tretman u politici kao muškarci, a glavni razlog tome su konzervativno patrijarhalni društveni svjetonazori. U BiH su do sada su poduzete određene zakonske i druge mjere, posebno uvođenjem kvota u Izbornom zakonu BiH i Zakonu o financiranju političkih stranaka, te djelovanjem kroz druge zakone s ciljem provođenja politike ravnopravnosti spolova, između ostalog, i u oblasti političkog i javnog života. Međutim, još uvijek nije došlo do suštinske promjene statusa i utjecaja žene u političkom životu. Žene su i dalje na marginama političke moći, oslabljenog utjecaja na formuliranje i provođenje politika. No, za mene je takvo stanje poticaj da svojim primjerom potičem angažman žena kako u političkom tako i u javnom životu.

Koje su promjene nužne kako bi se poboljšao status žena u javno-političkom životu?

-U posljednjih deset godina u BiH su uloženi određeni napori na razvijanju domaćeg pravnog, institucionalnog i političkog okvira za primjenu principa ravnopravnosti spolova koji su dijelom usklađeni sa međunarodnim standardima. Međutim, rodna ravnopravnost još uvijek nije tretirana kao prioritet razvojnih i drugih strategija, te se još uvijek shvaća kao pitanje kojim se primarno bave žene. Stoga je ovo veoma dugotrajan proces koji uveliko zavisi od brojnih društvenih okolnosti i utjecaja na globalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Međutim, konkretno žene se trebaju ekonomski osnažiti, primjerice poticanjem samozapošljavanja, poticanjem povoljnog kreditiranja kako bi se ženama omogućio lakši pristup tržištu rada. Zbog neosporno najvažnije biološke uloge žena od velike je važnosti i izgradnja mehanizama koji će ženama omogućiti usklađivanje privatnog i poslovnog života.

Jesu li žene u HDZ-u 1990 ravnopravne s kolegama?

-Evo na svom primjeru mogu potvrditi da je jedan od prioritetnih ciljeva HDZ 1990 osiguranje rodne ravnopravnosti kako u samoj stranci, tako i u cjelokupnom društvu. Na proteklim lokalnim izborima sam bila nositeljica liste za GV Širokog Brijega, predsjednica sam Kluba HDZ-a 1990 u GV... Još je tu puno kolegica koje obnašaju značajne pozicije u stranci i uistinu težimo ka potpunoj implementaciji rodne ravnopravnosti. Žene u HDZ-u 1990 su se organizirale, održavamo redovne sastanke i svojim aktivizmom stvaramo bolje uvjete za status žena u društvu. Evo u posljednje vrijeme smo sa Inicijativom građanki Mostara intezivno radile na pronatalitetnoj i demografskoj politici, te smo uputile inicijativu Gradskom vijeću Mostara za besplatno predškolsko obrazovanje.

Predsjednica ste i Povjerenstva za ravnopravnost spolova u Gradskom vijeću Širokog Brijega. Imate li neke aktivnosti u planu?

-Prije tjedan dana smo održali prvu konstituirajuću sjednicu Povjerenstva i odmah smo krenuli s radom. Povodom Dana žena zajedno s udrugom DIVA- žena sa stavom organiziramo tribinu humanitarnog karaktera koja će se održati u subotu, 13. ožujka 2021. godine, s početkom u 17 sati u Kinu Borak Široki Brijeg. Na tribini će sudjelovati dr.sc. Ivona Šego Marić, profesorica s Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru, Anita Martinac, književnica iz Mostara, diplomirana pravnica i sudionica Domovinskoga rata, Radica Lasić, predsjednica udruge Narcis, koja će govoriti o zdravlju žena i prevencijii raka. Upravo će udruzi Narcis ići i sva sredstva prikupljena od tobmole koja će se moći kupiti na ulazu u kinu dvoranu. Minimalna cijena tombole je 5 KM, a svi koji žele mogu ostaviti i veći dobrovoljni prilog kako sve ide u humantirane svrhe. Zahvaljujući svima koji su dodijelili poklone za tombolu i na taj način podržali ovaj događaj, svi će posjetitelji osvojiti neku od nagrada. Tijekom večeri će nastupiti i violončelistica Jelena Miličević s prigodnom glazbenom točkom. Nakon formalnog dijela slijedi neformalno druženje u Narodnoj knjižnici gdje će posjetitelji imati priliku pogledati „izložbu“ odnosno postavu plakata i članaka o najznačajnim ženama kroz povijest, istraživanja o ženskim pravima i ravnopravnosti spolova u BiH te zanimljive članke iz prošlosti koji pokazuju koliki je jaz između prošlih i sadašnjih shvaćanja uloge žene u društvu. Napominjem kako je ova tek prva od brojnih aktivnosti koje Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Širokog Brijega planira provesti u budućem periodu.

I na kraju što poručiti povodom Međunarodnog dana žena?

-Od prvog obilježavanja Međunarodnog dana žena, svjedočili smo transformaciji zakonskih prava žena, obrazovnim postignućima i učešćem u javnom životu. U svim regijama svijeta države proširuju zakonska prava žena. Žene su napravile mnogo koraka naprijed. Ipak, iako je postignut napredak, ni jedna zemlja, pa tako niti BiH, se ne može pohvaliti potpunim odsustvom rodne diskriminacije. Puno i ravnopravno uključivanje žena na političkom i ekonomskom planu je od temeljnog značaja za demokraciju. Jednaka prava i mogućnosti su u osnovi zdrave ekonomije i društva. Danas na Međunarodni dan žena potvrdimo svoju posvećenost stvaranju jednakopravnog društva i za žene i za muškarce. Iskrene čestitke!