Francuski predsjednik Emmanuel Macron trebao bi što prije imenovati novog premijera nakon što je u utorak primio ostavku Francoisa Bayroua, smijenjenog glasovima zastupnika dan ranija, što je Francusku, drugo najveće gospodarstvo europodručja, ponovo gurnulo i političku i proračunsku krizu.

Šef vlade ušao je u predsjedničku palaču oko 13,30 sati radi posljednjeg sastanka s predsjednikom.

Šef države je u ponedjeljak "primio na znanje" odbijanje zastupnika da ukažu povjerenje premijeru Bayrouu i obećao imenovati njegovog nasljednika "u sljedećih nekoliko dana", prenosi AFP.
 
Emmanuel Macron ponovno se suočava s istim izazovom s kojim se suočava već više od godinu dana: pronaći premijera sposobnog preživjeti u parlamentarnom ozračju bez većine, podijeljenom u tri bloka (lijevi savez, desni centar i krajnja desnica), koje traje od raspuštanja u lipnju 2024.

Sljedeći premijer bit će peti po redu od početka drugog petogodišnjeg mandata Emmanuela Macrona 2022., i treći po redu šef vlade u samo godinu dana. To je do sada neviđeni razvoj situacije u Petoj Republici proglašenoj 1958. i dugo poznatoj po svojoj stabilnosti.
 
Prema izvoru bliskom predsjedniku Macronu, novi premijer bi trebao biti imenovan do kraja tjedna, prije nego što predsjednik otputuje u New York gdje bi trebao sudjelovati na Općoj skupštini UN-a. Macron je najavio tom prigodom priznati Državu Palestinu.
 
Desnica poziva na parlamentarne izbore

Ime ministra oružanih snaga Sébastiena Lecornua, bliskog prijatelja šefa države iz krugova desnice, stalno se pojavljuje kao onaj koji će imati težak zadatak formiranja koalicije u duboko fragmentiranom francuskom političkom krajoliku.

Krajnje desna stranka Nacionalno okupljanje, koja i dalje poziva na nove parlamentarne izbore, obećala je preko svog predsjednika Jordana Bardelle da neće prihvatiti niti jednog premijera koji ne želi "prekinuti s politikama koje se vode posljednjih osam godina".
 
Radikalna ljevica zatražila ostavku predsjednika Macrona

Socijalistička stranka ponavlja da ljevica, koja je izbila na čelo na prošlim izborima, mora preuzeti vođenje vlade. Francuska je u političkoj krizi otkako je Macron 2024. raspisao prijevremene izbore koji su doveli do parlamenta u kojem nijedna stranka nema jasnu većinu.
 
Bayrou je sam sazvao glasovanja o povjerenju svojoj vladi kako bi se okončao dugotrajni zastoj oko njegovog prijedloga restriktivnog proračuna, koji je predviđao gotovo 44 milijarde eura uštede na rashodima radi smanjenja francuskog duga, javlja HINA.
 
Francuska se suočava s akutnim pritiskom da svoje financije dovede u red, pri čemu joj je prošlogodišnji deficit bio gotovo dvostruko veći od limita Europske unije koji iznosi tri posto BDP-a. Francuski javni dug je prošle godine iznosio 113,9 posto BDP-a.