Bez slobode medija nema ni BiH u EU
Posljedice donošenja novog KZ u RS-a za Bosnu i Hercegovinu
Piše: V.S.Herceg
Vladajući u bh entitetu Republika Srpska (RS) i dalje su čvrsti u svom stavu da klevetu vrate u Kazneni zakon, što je rezultiralo brojnim kritikama institucija međunarodne zajednice kao i reakcijama i prosvjedima medijske zajednice.
Međutim, to "ne pije vode" jer vodeći dužnosnici RS-a, a koje predvodi predsjednik tog entiteta Milorad Dodik su i dalje izričiti da će se zakon usvojiti upravo u sadržaju predviđenim Nacrtom, što znači i drakonske kazne za vrijeđanje časti i ugleda.
Međutim, ovaj zakon, ukoliko se i u konačnici usvoji u ovom obliku, teško će se odraziti cjelokupnu BiH - neće se odnositi samo na žitelje tog entita - za kazneno djelo moći će biti procesuiran svatko iz BiH tko iznosi bilo kavke stavove ili informacije o nekome iz RS-a. Pogubnosti ovog zakona za demokraciju i slobodu izražavanja i za entitet kao i za cjelokupnu državu javnost u BiH još uvijek nije svjesna. To bi i blokiralo europski put BiH, sada kao države kandidatkinje, gdje je sloboda medija i izražavanja jedno od 14 prioriteta koje je EU stavila pred našu zemlju.
Predviđene drakonske kazne
Krajem ožujka Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) usvojila je Nacrt izmjena i dopuna Kaznenog zakona RS kojim se kleveta i povrjeda ugleda i časti, iz parničnog, uvrštava u kazneno pravo.
Usvajanje ovog Nacrta došlo je i nakon svih apela međunarodne zajednice kako se isti predstavlja gušenje slobode govora te da to predstavlja nasljeđe kolonijalne prošlosti koje nema mjesta u suvremenim, demokratskim društvima. Unatoč apelima i upozorenjima Vijeća Europe, UN-a, OHR-a, Izaslanstva EU-a, OESC-a, Inicijative za monitoring europskih integracija BiH, Transparency Internationala, Reportera bez granica, novinarskih udruga, Vijeća za tisak BiH, itd...
Ovim zakonom uvode se nova kaznena djela protiv časti i ugleda, odnosno kazneno djelo uvrjede i klevete, a kazna je od 5.000 do 20.000 KM. Ako je ovo djelo učinjeno putem tiska, radija, televizije ili drugih sredstava javnog informiranja ili na javnom skupu ili na drugi način, osoba će se kazniti novčanom kaznom od 10.000 do 50.000 KM.
Isti podrazumijeva i da "tko o drugom iznosi ili pronosi nešto neistinito što može štetiti njegovoj časti ili ugledu, znajući da je to što iznosi ili pronosi neistina, kaznit će se novčanom kaznom od 8.000 do 30.000 KM. Ako je ovo djelo učinjeno putem tiska, radija, televizije ili putem društvenih mreža, kaznit će se novčanom kaznom od 15.000 do 80.000 KM. Ako je ono što se iznosi dovelo do teških posljedica za oštećenog, počinitelj će se kazniti novčanom kaznom od 20.000 KM do 100.000 KM".
Također, i Kanton Sarajevo izašao je sa zabrinjavajućim Nacrtom zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kojim je, između ostaloga, obuhvaćeno i proširenje javnog prostora i na online sferu te ujedno regulirano i širenje lažnih vijesti.
Kriminalizacijom klevete ugrožen napredak BiH prema EU
-EU je u više navrata bila jasna da bi planovi za kriminalizaciju klevete u RS-u, ako se ostvare, predstavljali veliki korak unatrag u smislu garantiranja slobode izražavanja kao osnovnog ljudskog prava. Kriminalizacija klevete bi, pored toga, ozbiljno utjecala na djelotvornost civilnog društva i slobodu izražavanja i medija u RS-u, te ugrozila napredak na ispunjavanju ključnih prioriteta iz Mišljenja Europske komisije (EK) o zahtjevu BiH za članstvo u EU, potvrdio je za Dnevni list Ferdinand Koenig, glasnogovornik Izaslanstva EU i Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH.
On je podsjetio kako je EU dodijelila kandidatski status Bosni i Hercegovini u prosincu 2022. godine, uz razumijevanje da će se određene reformska područja hitno rješavati.
-Jedno od tih područja je jačanje slobode izražavanja i slobode medija, koje predstavljaju temelj svakog demokratskog društva. U posljednjem izvješću EK za BiH konstatirana je ozbiljna zabrinutost zbog političkog pritiska, zastrašivanja i prijetnji novinarima. Ove zabrinutosti biti će potrebno riješiti kako bi BiH napredovala na svom europskom putu, zaključio je Koenig u komentaru za Dnevni list.
Podsjetimo da je i Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće (VSTV) BiH, usvojilo Mišljenje na Nacrt zakona o izmjenama i dopunama KZ RS, a po zahtjevu Ministarstva pravde RS-a, ističući kako se sloboda izražavanja smatra stubom demokratskog društva, istaknulo kako je u kontekstu kaznenih djela protiv ugleda i časti potrebno imati u vidu da je povećana zaštita javnih osoba u izravnoj koliziji s odredbom člana 10. Europske konvencije.
VSTV je stava kako svako kazneno djelo propisano ovim Nacrtom zakona ima za cilj veći stupanj zaštite javnih osoba te strožiju kaznu prema počinitelju djela, potencijalno neusklađeno sa obvezujućim standardom člana 8. i 10. Europske konvencije.
-Propisivanjem kazne neprilagođene počinitelju, učinak autocenzure, ali i sankcioniranja može potencijalno imati za posljedicu neosnovano ograničavanje uživanja prava na slobodu izražavanja kao stuba izgradnje demokratskog društva, o čemu bi izvršna i zakonodavna vlast trebale voditi računa, navodi se u Mišljenju VSTV-a BiH.
Posljedice gušenja slobode medija
Iz Misije OSCE-a u BiH, u komentaru za Dnevni list na ovu temu, istaknuli su kako kriminalizacija klevete i uvrjede izuzetno nepovoljno djeluje na slobodu izražavanja pojedinaca i novinara.
-Kada postoji rizik od kaznenog procesuiranja, ljudi mogu oklijevati izraziti svoje mišljenje ili da se uključe u kritičke diskusije iz straha od suočavanja s pravnim posljedicama. To onemogućava otvoren i snažan javni diskurs, koji je od vitalnog značaja za demokratsko društvo. Ako bude usvojen, zakon će nametnuti visoke novčane kazne ili zatvorsku kaznu, što može ugušiti novinarsko istraživanje, suzbiti glasove koji izražavaju neslaganje i odvratiti medije od ispunjavanja njihove uloge, ističu iz OSCE-a pogubnosti ovakvog zakona za demokraciju u BiH
Nadalje upozoravaju kako predloženi nacrt, ne samo da ograničava slobodu medija i istraživačko novinarstvo, već također nameće značajna ograničenja kada je u pitanju način na koji novinari mogu izvješćivati o određenoj temi, čak i kada su njihove tvrdnje istinite.
-To je zabrinjavajuće, jer to znači da se novinari mogu suočiti sa kaznenom odgovornošću za uvrjedu i objavu obiteljskih okolnosti, bez obzira na činjenično točne tvrdnje. Takve odredbe ne samo da predstavljaju zapreku novinarskom integritetu, već također podrivaju princip da istinite tvrdnje ne trebaju rezultirati kaznenim sankcijama, pojašnjavaju iz OSCE-a.
U konačnici naglašavaju kako kriminalizacija klevete i uvrjede nije u skladu s međunarodnim standardima zaštite ljudskih prava.
Osvrćući se na nedavni zakonodavni prijedlog koji se tiče štetnog sadržaja, predloženim u Kantonu Sarajevo, ponovili su kako je od najveće važnosti da svaki pokušaj dolaženja do pravnog rješenja u tom domenu bude pažljivo i temeljito ocijenjen u smislu njegovog poštovanja relevantnih obaveza država članica OSCE-a i međunarodnih standarda kada je u pitanju sloboda izražavanja, uključujući slobodu medija.
-Čineći to, od suštinske je važnosti da se zakonodavni proces odvija na otvoren, inkluzivan i konzultativan način, uz angažman svih relevantnih aktera, uključujući medije, civilno društvo i akademsku zajednicu. Definiranju „lažnih vijesti“ i ocjenjivanju njihovog potencijala u narušavanju javnog reda i mira treba pristupiti uz najveći oprez, kao i inicijativama da se internet definira kao javni prostor u svrhu prekršajnog procesuiranja slučajeva kršenja slobode izražavanja, upozorili su iz OSCE-a u BiH.
Posljedice gušenja neovisnosti medija
Posebno se upozorava da sprječavanjem neovisnosti medija postaje teže osigurati ravnotežu vlasti nužnu za funkcionalnu demokratsku državu.
-To može rezultirati koncentracijom moći, erozijom demokratskih principa i slabljenjem zdravih demokratskih institucija. Kada se mediji suočavaju s pritiskom ili cenzurom, to može rezultirati time da građani imaju ograničen pristup informacijama. To predstavlja prepreku za građane da na osnovu informacija donose odluke i djelotvorno sudjeluju u demokratskom procesu. Pristup različitim gledištima, kritičkoj analizi i istraživačkom novinarstvu je od suštinskog značaja za dobro informirane građane, ističu.
U ovom kontekstu, a osvrćući se na postavljene kriterija i standarde koje države kandidatkinje moraju ispuniti kako bi napredovale ka pridruživanju, iz OSCE-a su istaknuli da "nedostatak napretka u osiguravanju slobode izražavanja i slobode medija u BiH se može smatrati neispunjavanjem tih kriterija".
-To može predstavljati zapreku napretku države u procesu njenog pridruživanja EU i odložiti njenu integraciju u EU. U Ključnom prioritetu broj 12 iz Mišljenja EK o zahtjevu BiH za članstvo u EU, iz 2019., se navodi da BiH treba jamčiti slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara, posebno putem osiguranja odgovarajućeg sudskog procesuiranja predmeta prijetnji i upotrebe nasilja nad novinarima i medijskim radnicima, navode iz Misije.
„Nećemo pristati na medijski mrak“
Iz Udruženja BH Novinari konstantno upozoravaju na pogubnost predloženog Nacrta KZ RS-a te traže njegovo povlačenje iz daljnje skupštinske procedure.
-Nikada nećemo pristati na medijski mrak i trgovinu našim pravom na slobodu izražavanja, poručili su iz ovog novinarskog udruženja.
Podsjećaju da su novinarska zajednica, mediji, civilno društvo i pravnici upozorili na brojne nedostatke prijedloga rekriminalizacije klevete: od kršenja Ustava RS i Europske konvencije o ljudskim pravima, preko proceduralnih propusta i isključivanja javnosti, do generiranja straha i poticanja nasilja prema novinarima i medijima, putem neodmjerenih izjava predsjednika Milorada Dodika i pojedinih članova Vlade RS.
Ističu kako se ovim ozbiljno doveo u pitanja stečeni kandidatski status BiH e u procesu EU integracija, u okviru kojeg medijske slobode i sigurnost novinara visoko kotiraju i predstavljaju uvjet koji država mora ispuniti.
Upozoravaju kako prihvaćanje rekriminalizacije klevete znači pristanak kršenja Ustava RS i Europske konvencije o ljudskim pravima, kao i na zaustavljanje europskog puta BiH, ali i uvođenje pravne represije nad svakim građaninom koji se usudi u vlastitoj kući ili na javnom mjestu izgovoriti kritiku, nezadovoljstvo ili neslaganje s vladajućim strukturama u tom entitetu.
Iz Udruženja su također pozvali MUP Kantona Sarajevo i ministra Admira Katicu da povuku predloženi Nacrt zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira u KS. Ističu da predložena zakonska rješenja duboko zadiru u pravo na slobodu izražavanja i mišljenja, kao i ključne vrijednosti slobodnog rada medija i društvenih mreža u demokratskim društvima bez miješanja javne vlasti i neproporcionalnih ograničenja.
Idemo unatrag
Izvršna direktorica Transparency Internationala (TI) u BIH Ivana Korajlić za Dnevni list podsjeća da je TI od početka upozoravao i apelirao na ministarstvo pravde da povuče sporne dijelove u Nacrtu Kaznenog zakona jer duboko zadiru u slobodu izražavanja.
-Izmjene će sa kaznenim djelima koje se uvode ne samo za klevetu već i uvrjedu, kao i pojedine stvari oko iznošenja određenih informacija u javnost, utjecati ne samo na medije koji će biti izloženi kaznenom progonu, već i za sve građane, bilo koga tko iznosi određena mišljenja ili informacije putem društvenih mreža. Dakle, svatko će moći biti procesuiran za kaznena djela, a koja se odnose za bilo kakve stavove ili informacije koje su iznijeli, komentira Korajlić za Dnevni list.
Pojašnjava kako, prema predloženom, a posebno kada se govori o uvrjedi, izneseni stavovi i informacije ne moraju biti ni netočni, niti dezinformacija, već da je dovoljno da se netko osjeti uvrijeđenim.
-I to će utjecati na sve, ne samo u RS, koji iznosi bilo kakve informacije o nekome iz RS-a. Ide se zaista na ekstremno i daleko unatrag. Mi smo dekriminilizirali klevetu prije više od 20 godina i sada se vraćamo na neka stara vremena i čak su gore odredbe koje su nekada i bile, upozorava.
Podsjeća da sva istraživanjima pokazuju nazadovanje BiH u razvoju demokracije, slobodi medija i izražavanja.
-Ovo će nas praktično na određeni način zakopati. Jednostavno se želi uspostaviti kontrola nad bilo kakvom javnom riječju koja se iznosi, želi se kontrolirati neovisne medije, građani i cjelokupno društvo, angažirni pojedinci koji izražavaju svoje stavove, a koji nisu u skladu što vladajuća struktura u RS-u zagovara. BH političari se nisu iskazali ni na ispunjavanju ostalih prioriteta, opstrukcije su bile i oko drugih reformi, posebno kada se govori o vladavini prava, tako da ovo na neki način i ne čudi jer smo i prije imali pokušaja nametanja još lošijih rješenja nego što ih imamo sada. Sada imamo još koraka unatrag, zaključuje izvršna direktorica TI za Dnevni list.
-Mediji su jako važna karika u demokratskom društvu. Ovdje su političke stranke stavile šapu, kontroliraju apsolutno sve, od prirodnih i javnih resursa, institucija koje bi trebali biti neovisne obrazovanje, zdravstvo itd., a ostalo je još malo slobodnih medija i neovisnih pojedinaca i organizacija koji upozoravaju na ono što se događa u društvu i sada se želi nad njima uspostaviti kontrola, kaže ona.
Osvrćući se i na Nacrt zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira gdje je "javni prostor" obuhvaćen i na online područje i širenje lažnih vijesti, Korajlić kaže kako postoji obećanje da će se povući na doradu.
-Međutim, od početka smo upozoravali i slali inicijativu i komentare MUP-u Kantona Sarajevo koliko su predložene odredbe opasne. Bez obzira koliko se to pokušava staviti pod neko obrazloženje borbe protiv lažnih vijesti koje šite paniku, odredbe su puno šire i ostavljaju mogućnost prostoru za zloupotrebe i progon i kažnjavanje onih koji se ne slažu s odlukama vlasti ili kritiziraju rad institucija jer postoje odredbe koje govore o lažnim vijestima u kontekstu sprječavanja provođenja odluka vlasti, omalovažavanja javnih organa i sl. pa do toga da se predviđaju dodatne mjere, mimo novčanih kazni koje podrazumijevaju zabranu javnog istupanja i obavljanja djelatnosti, proširuje se definicija javnog prostora i na internet, tako da to može imati velike implikacije uopće na slobodu govora i posebno kada se policiji daju tako široke ovlasti tumačenja štoje bila nečija namjera kada je iznio određene informacije. To je opasno i može doći do uvođenja policijskog režima. Nužno je takve odredbe ukloniti, zaključuje Korajlić.