Nakon NATO sastanka izjavu je dao američki predsjednik Joe Biden.

SAD su se obvezale pružiti više od 2 milijarde dolara vojne opreme Ukrajini i više od milijardu dolara humanitarne pomoći milijunima Ukrajinaca pogođenih ratom u Ukrajini, kaže Biden.

NATO i europski saveznici ujedinjeni su u potpori Ukrajini vojnom i humanitarnom pomoći, rekao je, kao i u nametanju "najznačajnijeg režima ekonomskih sankcija ikada" kako bi se "osakatilo" gospodarstvo Vladimira Putina.

Rekao je i da SAD najavljuju nove sankcije protiv 400 ruskih pojedinaca i subjekata, uključujući 300 članova Dume, kao i oligarhe i tvrtke koje "pokreću ruski ratni stroj".

- NATO nikad nije bio ujedinjeniji. Putin dobiva upravo suprotno od onoga što je namjeravao dobiti kao posljedicu ulaska u Ukrajinu, naglasio je američki predsjednik.

Rekao je da će SAD odgovoriti ako Vladimir Putin upotrijebi kemijsko oružje, ali da će odgovor ovisiti o situaciji.

Što se tiče Kine, Biden rekao je kako vjeruje da shvaćaju potencijalno strašne ekonomske posljedice koje bi nastale ako bi zemlja pružila pomoć Rusiji u njezinom ratu u Ukrajini.

Biden je rekao da je prošlog tjedna o toj temi imao "vrlo otvoren razgovor" s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom.

Rekao je da "nije prijetio", ali je jasno rekao da Xi "shvaća posljedice njegove pomoći Rusiji".

Rekao je kako je ukazao na posljedice ponašanja Rusije, te istaknuo da je Kina nastojala razviti čvršće ekonomske veze sa zapadom. Kazao je da je rekao Xiju da bi se "izložio značajnoj opasnosti u tim ciljevima, ako bi, zapravo, krenuo naprijed."

“Mislim da Kina razumije da je njena ekonomska budućnost mnogo čvršće vezana za zapad nego li za Rusiju'', rekao je Biden.

Također je naglasio kako bi želio vidjeti da se Rusija ukloni iz G20, ali ako to nije moguće, onda bi Ukrajina trebala prisustvovati kao promatrač.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova reagiralo je na današnji summit NATO-a.

U priopćenju koje je objavila ruska novinska agencija Ria navodi se da odluka o nastavku potpore Kijevu pokazuje da zapadni savez želi nastavak sukoba.

Zapad je "požnjeo užasnu žetvu" od svoje odluke da naoruža Ukrajinu, koja je potaknula ukrajinsku vladu da upotrijebi silu protiv separatističkih enklava koje podržava Rusija u istočnoj Ukrajini, priopćilo je ministarstvo.

Inače, Rusija je ranije rekla da su ljudi u separatističkim enklavama suočeni s "genocidom".

Britanski premijer Boris Johnson razgovarao je s novinarima nakon sastanka čelnika G7 u Bruxellesu.

- Velika Britanija će poslati dodatnih 6000 projektila i osigurati 25 milijuna funti za financiranje ukrajinskih oružanih snaga, poručio je.

- Jačamo našu potporu zemljama NATO-a na prvoj crti bojišnice slanjem novog rasporeda britanskih trupa u Bugarsku, uz udvostručenje naših vojnika i u Poljskoj i u Estoniji. Ukrajina nije sama. Stojimo uz narod. Kako je sam predsjednik Zelenski rekao, narod Ukrajine će pobijediti. Putin mora propasti, i on će propasti, kazao je Johnson.

Rekao je i da postoji "agonija koju svi osjećaju u ovoj skupini" zbog njezine nesposobnosti da učini više i da pomogne "s obzirom na ograničenja s kojima se suočavamo".

Britanski premijer ponovno je isključio zonu zabrane letova iznad Ukrajine, rekavši da bi to uključivalo RAF-ove rušenje ruskih zrakoplova. Nijedna zemlja u NATO-u to neće učiniti, kazao je.

No, Johnson kaže da NATO želi osigurati projektile za Ukrajinu kako bi se obranila iz zraka, a također i od raketnih bacača Grad, za koje kaže da su bili nemilosrdni u svom napadu.

Nakon sastanka NATO-a francuski predsjednik Emmanuel Macron poručio je kako je Rusija sve izoliranija na svjetskoj pozornici.

Kaže da je od vitalnog značaja izbjeći eskalaciju sukoba i zato je NATO donio odluku da podrži Ukrajinu, a da se ne uključuje u rat protiv Rusije.

NATO također preispituje svoje strateško pozicioniranje, rekao je.

Macron se dugo zalagao za veće europske obrambene kapacitete pa je poručio da bi Europa trebala "snositi svoju odgovornost".

Kaže da bi Europa time pokazala da je aktivni dio NATO-a, a ne nešto što ga zamjenjuje.

Također, rekao je da su zapadne sile spremne pojačati sankcije Rusiji ako bude potrebno.

Upozorio je i da svijet ulazi u "neviđenu" prehrambenu krizu, dodajući da neke zemlje, uključujući neke od onih na Bliskom istoku i sjevernoj Africi, posebno ovise o ukrajinskom i ruskom izvozu.

Rusija je u četvrtak proglasila crnogorskog diplomata nepoželjnom osobom, kao odgovor na raniju odluke vlade Crne Gore da protjera ruskog diplomata.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je veleposlanika Crne Gore u Moskvi Milorada Šćepanovića i uručilo mu notu o proglašenju njegova suradnika u Moskvi nepoželjnom osobom, prenijeli su mediji u Podgorici.

To je odgovor na protjerivanje ruskog diplomata iz Crne Gore, navodi se u priopćenju ruskog ministarstva.

Crna Gora je početkom ožujka proglasila ruskog diplomata Viktora Antipinaa “personom non grata”, nakon što je ocijenila da su njegove aktivnosti u suprotnosti sa Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima.

Čelnici Skupine sedam najrazvijenijih zemalja svijeta (G7) upozorili su Rusiju da ne koristi biološko, kemijsko ili nuklearno oružje u ratu s Ukrajinom, rekli su u priopćenju objavljenom nakon razgovora u Bruxellesu u četvrtak.

"Upozoravamo protiv svake prijetnje upotrebom kemijskog, biološkog i nuklearnog oružja ili srodnog materijala", rekli su čelnici G7 u zajedničkoj izjavi koju je objavila Njemačka.

Sve su zemlje spremne prihvatiti izbjeglice iz Ukrajine, rekli su.

Što se tiče energetike, čelnici su pozvali države koje proizvode naftu i plin da se ponašaju odgovorno i povećaju opskrbu na međunarodnim tržištima, dodajući da OPEC ima ulogu u tome. Također su rekli da će izbjeći zabranu izvoza hrane.