Piše: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa poslala je tijekom prošlog vikenda na “administrativni odmor” više desetina zaposlenih u Američkoj agenciji za međunarodni razvoj (USAID), dok se istovremeno poduzimaju svi koraci kako bi se ukinula ova američka agencija. Stopirano je financiranje pomoći i projekata diljem svijeta. Između ostaloga i u BiH: Neizvjestan je nastavak na stotine projekata.

Niti jedna od službenih stranica ove agencije više nije u funkciji, pa tako ni u BiH. Od odgovornih dužnosnika USAID-a u BiH nema informacija o tome što se događa niti putem društvenih mreža, dok je, istodobno, zavladala grčevita utrka za iznalaženjem novog načina financiranja. 

Šutnja iz USAID-a BiH

Tektonski potresi koje je izazvao novi američki predsjednik teško su pogodili i BiH i broje nevladine organizacije čije je projekte financirao USAID. Mnoge od njih egzistirale su upravo od značajne pomoći USAID-a i sada su doslovno pred gašenjem. 

Također, i sve razine BiH, lokalnih do državnih, značajno će osjetiti nedostatak američke pomoći koja je pomagala razvoju svih segmenata – od energetskog sektora, poljoprivrede, infrastrukture, investicijskim projektima, turizmu, unaprjeđenju lokalnih zajednica, nabavci novih tehnologija u izbornom procesu, pojedinim medijima itd. 

Mnoge nevladine udruge i mediji su u panici zbog ovog problema u financiranju te će se morati prilagoditi novonastalim uvjetima rada ili, što je najgore, prestati s radom. Iz USAID-a BiH još se nisu oglasili za javnost o tome, kao i zašto im web stranica nije u funkciji, što je s nastavkom projekata i, uopće postojanja ove američke organizacije u BiH.

No, jasno je kako će se, zbog novonastale situacije, više očekivati od pomoći Izaslanstva EU u BiH kako bi se popunili nedostatci u proračunu nakon što je američko financiranje dovedeno pod veliki znak upitnika jer upravo na inozemnim dotacijama stvoreni su mnogi biznisi, bez obzira radilo se o istinskoj posvećenosti unaprjeđenju bh. ekonomsko-kulturno-medijsko-demokratskog-pravosudnog itd. društva ili prepoznavanju golog, financijskog interesa i egzistiranja.

Musk: "Vrijeme je da USAID umre"

Svjetski mediji izvješćuju kako su i dvojica visokih dužnosnika koji su nadgledali sigurnosne operacije agencije su također poslani na administrativni odmor nakon što su odbili predati povjerljive dokumente službenicima Odjela za vladinu učinkovitost (DOGE), čiji je šef kontroverzni multimilijarder Elon Musk, južnoafrički investitor, inženjer, i izumitelj, osnivač i glavni izvršni direktor te glavni tehnološki suradnik SpaceX-a; suosnivač, investitor, izvršni direktor i arhitekt proizvoda Tesla Inc.; supredsjedatelj OpenAI; osnivač i glavni izvršni direktor Neuralink-a i osnivač The Boring Company. 

Nakon odbijanja uručivanja sigurnosnih dokumenata on se oglasio nevjerojatnim priopćenjem putem društvene platforme X, čiji je vlasnik. o

“USAID je kriminalna organizacija. Vrijeme je da umre”, poručio je Musk, što je zapanjujuća prijetnja za USAID putem kojeg je američka vlada pomagala napredak zemalja diljem svijeta.

Kako je javio Reuters, Matt Hopson, kojeg je Trumpova administracija imenovala za šefa kabineta, podnio je ostavku. Izvor iz Kongresa je rekao da je njegova ostavka uslijedila nakon što je osoblje osiguranja upućeno na odmor.

Podsjetimo kako je američki predsjednik Donald Trump naredio zamrzavanje cjelokupne američke vanjske pomoći, rekavši kako će njegova administracija preispitati potrošnju kako bi osigurala raspodjelu novca u skladu s njegovom vanjskom politikom “Amerika na prvom mjestu”. On je najavio preispitivanje distribucije strane pomoći, a čija je administracija prošli tjedan zamrznula pomoć koja je bila namijenjena mnogim zemljama diljem svijeta, između ostaloga i BiH.

-Predsjednik Trump jasno je izjavio da SAD više neće slijepo dijeliti novac bez obveze vraćanja istog američkom narodu, prema izjavi glasnogovornika State Departmenta Tammyja Brucea. Američki državni tajnik Marco Rubio, kako je izvijestio State Department, pregledat će i odlučiti hoće li „nastaviti, izmijeniti ili ukinuti programe“.

Koga je USAID najviše financirao

USAID je 2023. godine najviše uputio pomoći Ukrajini, 14,4 milijarde dolara, a drugom mjestu je Jordan s primljenih 770 milijuna dolara.

Što se tiče BiH, nedavno su iz Veleposlanstva SAD-a u BiH objavili kako je američka administracija od 1995. godine do danas, u BiH uložile više od dvije milijarde dolara u razne razvojne projekte i razne vidove pomoći. Od ovog iznosa, oko 628 milijuna dobila je RS.  

Tako je od 2017. do 2024. godine, USAID-ov program Diaspora Invest podržao je 55 poduzeća čiji su vlasnici ili suvlasnici dijaspora iz RS-a s više od 1,7 milijuna dolara.

Kao rezultat, privatna ulaganja dijaspore premašila su 20 milijuna dolara, a otvoreno je više od 920 radnih mjesta u RS-u. U razdoblju od 2020. – 2024. godine, USAID-ov Projekt razvoja održivog turizma samo u RS-u otvorio je najmanje 140 novih radnih mjesta, obučio više od 3.200 ljudi, podržao više od 670 poduzeća, udruženja, proizvođača i NVO-a, ali i razvijao i promovirao turističku ponudu koja prelazi entitetske granice i dovodi više posjetitelja i prihoda lokalnim zajednicama u RS-u.

Također, od završetka rata, vlada SAD-a uložila je više od 133 milijuna dolara u BiH u uklanjanje mina, uništavanje eksplozivnih sredstava i pružanje pomoći preživjelima.

Samo od 2002. godine, vlada SAD-a uložila je 31 milijun dolara u BiH, uključujući 9 milijuna na državnoj razini i 8 milijuna dolara u RS-u za poboljšanje energetske učinkovitosti, jačanje energetske sigurnosti i bolju energetsku politiku kako bi energetsko tržište BiH postalo konkurentnije.

Svake godine, vlada SAD-a daje svoj doprinos u iznosu od oko 550.000 dolara za stvaranje održivog, visokokvalitetnog obrazovanja, utemeljenog na građanskim pravima, demokraciji i ljudskim pravima na svim razinama obrazovanja i u svim dijelovima zemlje, uključujući i RS. No, financirala je i zaštitu ljudskih prava surađujući s lokalnim zajednicama i organizacijama diljem BiH kako bi stvorili inkluzivno okruženje bez diskriminacije i podržali ranjive grupe, uključujući djecu s poteškoćama u razvoju i odrasle s invaliditetom, LGBTQI+ osobe i Rome. S obzirom na poznate stavove novog predsjednika Trumpa, teško da će se većina ovih projekata nastaviti. Barem u njegovom mandatu.

Dodik želi rigorozan zakon za "strane agente"

Primjerice, u proljeće 2023. godine, USAID je pokrenuo petogodišnji Projekt pomoći lokalnoj upravi, vrijedan 12,8 milijuna dolara kako bi podržali 29 partnerskih uprava, uključujući i lokalne uprave u RS-u, u procesu izgradnje održivih, ekonomski isplativih zajednica.

Kako su naveli iz američkog veleposlanstva u presjeku analize isplaćene pomoći za BiH, Vlada SAD-a podržavala je i organizacije civilnog društva, studente i aktiviste kako bi ohrabrili građanski angažman. Od 2019. do 2023. godine USAID je podržao 16 organizacija civilnog društva i 20 neformalnih grupa građana u RS-u u borbi protiv korupcije i pozivanju javnih dužnosnika na odgovornost, uključujući podnošenje 26 prijava o sukobu interesa u svezi s institucijama vlasti RS-a, otkrivanje više od 5.000 upitnih javnih nabavki i otkrivanje nepravilnosti u procesu nabavki koje su rezultirale kaznenim postupcima – poput optužnica koje je 2022. godine podiglo Republičko javno tužiteljstvo RS-a protiv više odgovornih osoba iz Zavoda za javno zdravstvo RS-a i dva privatna poduzeća zbog nezakonite nabavke medicinske opreme, naveli su.

Primjerice, od 2022. do 2023. godine, 13 neovisnih medijskih kuća koje je podržao USAID – od kojih je više od polovice u RS-u – objavilo je 343 istraživačke priče o korupciji u vlastima i društvu BiH. 

S druge strane, predsjednik entiteta RS, Milorad Dodik, najavio je donošenje “rigoroznog” zakona koji će regulirati rad nevladinih udruga u tom entitetu koristeći pri tom kao opravdanje činjenicu da nova administracija predsjednika SAD Donalda Trumpa revidira financiranje njihova rada diljem svijeta.

Dodik tvrdi kako je "protiv RS-a na djelu urota čiji su akteri i nevladine organizacije", te je najavio kako će se "s njima obračunati rigoroznim zakonom koji će regulirati njihov rad" koji bi uskoro trebao izglasati entitetski parlament.

Takav jedan zakon kojim su nevladine organizacije trebale biti tretirane po ruskom modelu poput “stranih agenata”, Narodna skupština RS-a već je razmatrala, no on je povučen iz procedure nakon žestokih kritika, posebice iz Europske unije.

Dodik sada najavljuje kako će predložiti još oštriji zakon i naglašava kako mu je potpuno svejedno ako će to blokirati europski put BiH.

-Ne zanima nas mišljenje EU-a o tome. Ako je to prekid europskog puta, u redu. Nećete vi nama govoriti što ovdje trebamo raditi, izjavio je Dodik dodajući kako u BiH ima “puno ološa koji koristi sredstva iz inozemstva” pa takve, kako je sugerirao, "treba onemogućiti u djelovanju".  

Nakon ovih prijetnji, kao i ostanka bez američkog financiranja, u pitanju je daljnja sudbina ovih medija - hoće li nastaviti djelovati kao svojevrsni Che Guevare zbog svoje posvećenosti ili će biti prisiljeni na prestanak rada. Treća opcija su izvori financiranja iz fondova EU-a, gdje je ionako "gužva". U svakom slučaju, nova američka administracija za ove projekte ne obećava sjajna vremena.