Pomoćnica visokog komesara Ujedinjenih nacija za izbjeglice za međunarodnu zaštitu Gillian Triggs boravila je u posjeti BiH, gdje je razgovarala s bh. dužnostima i posjetila tri prihvatna centra u kojima su smještene izbjeglice i to u Bihaću, Lipu i prihvatni centar Ušivak u blizini Sarajeva. Kako je ocijenila u intervjuu za Fenu, BiH je, bez obzira na tešku poziciju vlasti budući da desetine tisuća ljudi prolaze kroz zemlju bez namjere da ostanu, ipak osigurala zaštitu za njih što je bila najveća UNHCR-ova briga, a to je da oni imaju sklonište, hranu i zdravstvenu zaštitu. 'Veoma smo svjesni odgovornosti koja je na BiH i odgovornosti koja bi trebala biti podijeljena među drugim zemljama u regiji i šire', kazala je Triggs. Kaže i da su neki od centara veoma dobro uređeni kakav je Ušivak gdje izbjeglice imaju sve usluge, dok u kampu Lipa nedostaje još mnogo toga da se uradi. Triggs naglašava da je pandemija imala veliki utjecaj na osobe koje traže međunarodnu zaštitu bježeći od nasilja ili progona budući da su zemlje zatvorile granice da bi zaštitile javno zdravlje na što kao suverene države imaju apsolutno pravo. 'No posljedice za izbjeglice i tražitelje azila su takve da oni nisu u mogućnosti iskoristiti svoja prava. Ovdje u BiH dolazi mnogo ljudi i postoji sustav dodjele azila koji funkcionira, iako je spor, ali Covid-19 definitivno je uticao na osobe koje traže azil', pojasnila je. Agencije Ujedinjenih nacija stoje na raspolaganju kako bi podržale vlade u tome da ubrzaju sistem identifikacije tih osoba i uopće postupka dobivanja azila, kaže Triggs, jer svako tko prolazi kroz BiH može zatražiti azil, no istina je da većina njih ne želi ostati u BiH. Većina onih koji prolaze kroz BiH nisu tražitelji azila ili izbjeglice, oni su migranti i BiH ima suvereno pravo da, poštujući njihova ljudska prava, postupa s njima kao s migrantima, stava je Triggs. Izazov je, stoga, još veći budući da je kroz BiH prošlo 72 tisuće ljudi u posljednjih nekoliko godina i svi tvrde da žele azil. 'Naš najveći izazov je identificirati one koji to zaista žele ostati, jer je relativno mali broj onih koji trebaju međunarodnu zaštitu zbog čega bismo više htjeli raditi s vlastima u narednim mjesecima na tom pitanju', podvukla je Triggs. Također, namjera je raditi s onim koji žele ostati u BiH kako bi se bolje integrirali u bh. društvo, imali mogućnost zapošljavanja, kako bi im bila dostupa zdravstvena zaštita i upis djece u škole, a onda bi oni mogli doprinijeti bh. ekonomiji.